Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 2

ʻE Malava Moʻoni Ke Ke “ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá”?

ʻE Malava Moʻoni Ke Ke “ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá”?

1, 2. (a) Ko e hā ʻe ongo ngali taʻemoʻoni nai ki he tokolahi, ka ko e hā ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolú? (e) Ko e hā ʻa e vahaʻangatae vāofi naʻe ʻoange kia ʻĒpalahamé, pea ko e hā hono ʻuhingá?

 ʻE ANGA-FĒFĒ hoʻo ongoʻí kapau ʻe pehē ʻe he Tokotaha-Fakatupu ʻo hēvani mo māmaní fekauʻaki mo koe, “Ko hoku kaumeʻá ʻeni”? Ki he tokolahi, ʻe ongo ngali taʻemoʻoni nai ia. Ko hono moʻoní, ʻe malava fēfē ki ha tangata ke ne hoko ʻo ʻi ha tuʻunga kaumeʻa mo Sihova ko e ʻOtuá? Neongo ia, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻoku malava moʻoni ke tau hoko ʻo ofi ki he ʻOtuá.

2 Ko ʻĒpalahame ʻo e kuonga muʻá ko e taha ia naʻá ne maʻu ʻa e tuʻunga ofi pehē. Naʻe folofola ʻa Sihova fekauʻaki mo e pēteliake ko iá “ko hoku kaumeʻá.” (Aisea 41:8NW) ʻIo, naʻe lau ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame ko ha kaumeʻa fakafoʻituitui. Naʻe ʻoange kia ʻĒpalahame ʻa e vahaʻangatae vāofi ko iá koeʻuhi naʻá ne “tui . . . ki he ʻOtua.” (Sēmisi 2:23) ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku kumi ʻa Sihova ki ha ngaahi faingamālie ke faʻu ha kaumeʻa vāofi mo e faʻahinga ʻoku nau tauhi kiate iá pea “fakahāhā kiate kinautolu ʻa ʻene ʻofá.” (Teutalōnome 10:15NW) ʻOku naʻinaʻi mai ʻene Folofolá: “ʻUnuʻunu [ofi] atu ki he ʻOtua, pea te ne ʻunuʻunu [ofi] mai kiate kimoutolu.” (Sēmisi 4:8) ʻI he ngaahi leá ni ʻoku tau fakatou maʻu ai ha fakaafe mo ha talaʻofa.

3. Ko e hā ʻa e fakaafe ʻoku fakaaʻu mai ʻe Sihova kiate kitautolú, pea ko e hā ʻa e talaʻofa ʻoku fekauʻaki mo iá?

3 ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau ʻunuʻunu ofi kiate ia. ʻOkú ne mateuteu mo loto-lelei ke ne tali kitautolu ko hono ngaahi kaumeʻa. ʻI he taimi tatau pē, ʻokú ne talaʻofa ʻo pehē kapau te tau fai ha ngāue ke ʻunuʻunu ofi kiate ia, te ne fai ʻa e meʻa tatau. Te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kitautolu. Ko ia, ʻe lava ke tau hoko atu ai ki he meʻa mahuʻinga moʻoni​—ko e “kaumeʻa ofi mo Sihová.” (Sāme 25:14NW) Ko e “kaumeʻa ofi” ko ení ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e talanoa fakapulipuli mo ha kaumeʻa makehe.

4. ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ha kaumeʻa ofi, pea ʻi he founga fē ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe Sihova ko ha kaumeʻa pehē ia ki he faʻahinga ʻoku nau ʻunuʻunu ofi kiate iá?

4 ʻOkú ke maʻu ha kaumeʻa ofi ʻa ia ʻoku malava ke ke falala ki ai? Ko ha kaumeʻa pehē ko e taha ia ʻokú ne tokanga mai fekauʻaki mo koe. ʻOkú ke falala kiate ia, he kuó ne fakamoʻoniʻi ʻene mateakí. ʻOku fakalahi hoʻo fiefiá ʻi hoʻo ʻinasi fakataha ai mo iá. Ko e kavenga ʻo hoʻo ngaahi mamahí ʻoku maʻamaʻa ange ke fua ʻi heʻene fanongo kaungāongoʻi maí. Naʻa mo e taimi ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai mahinoʻi ai koe ʻe ha tahá, ʻokú ne mahinoʻi koe. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi hoʻo ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, ʻokú ke hoko ai ʻo maʻu ha Kaumeʻa makehe ʻa ia ʻokú ne fakamahuʻingaʻi moʻoni koe, tokanga loloto fekauʻaki mo koe, pea mahinoʻi kakato koe. (Sāme 103:14; 1 Pita 5:7) ʻOkú ke falala kiate ia ʻaki hoʻo ngaahi ongoʻi loloto tahá, he ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ne mateaki ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau mateaki kiate iá. (Sāme 18:25) Kae kehe, ko e monū ʻo e kaumeʻa ko ʻeni mo e ʻOtuá ʻoku malava ke tau aʻusia ia koeʻuhi pē kuó ne ʻai ia ke malava.

Kuo Fakaava ʻe Sihova ʻa e Halá

5. Ko e hā naʻe fai ʻe Sihova ke ʻai ke malava ke tau ofi ai kiate iá?

5 Ko kitautolu ʻi he tuʻunga ko e kau angahalá naʻe ʻikai ʻaupito mei malava ke tau ofi ki he ʻOtuá taʻeʻiai ha tokoni. (Sāme 5:4) “Ka ko e ʻOtua ʻoku ne fakaha ʻa e moʻoni o ʻene ʻofa aʻana kiate kitautolu ʻi he pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu, lolotonga ʻoku tau kei angahala,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (Loma 5:8) ʻIo, naʻe fokotuʻutuʻu ʻa Sihova kia Sīsū “ke tuku ʻene moʻui ke huhuʻiʻaki ha tokolahi, heʻene fetongi kinautolu.” (Mātiu 20:28) Ko ʻetau tui ki he feilaulau huhuʻi ko iá ʻoku ʻai ai ke tau malava ʻo ofi ki he ʻOtuá. Koeʻuhi ko e ʻOtuá “naʻe tomuʻa ʻofa . . . kiate kitautolu,” naʻá ne fakatoka ai ʻa e makatuʻunga kiate kitautolu ke tau hoko ai ki he tuʻunga kaumeʻa mo iá.​—1 Sione 4:19.

6, 7. (a) ʻOku tau ʻilo fēfē ko Sihová ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua fufū, taʻealaʻiloʻi? (e) ʻI he ongo founga fē kuo fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻa ia tonú?

6 Kuo fai ʻe Sihova mo e toe meʻa ʻe taha: Kuó ne fakahaaʻi mai ʻa ia tonu kiate kitautolu. ʻI ha faʻahinga tuʻunga kaumeʻa pē, ko e vāofí ʻoku makatuʻunga ia ʻi hono ʻiloʻi totonu ha tokotaha, ko hono fakamahuʻingaʻi hono ngaahi angá mo ʻene ngaahi foungá. Ko ia, kapau ko Sihová ko ha ʻOtua fufū, taʻealaʻiloʻi, heʻikai ʻaupito te tau malava ke ofi kiate ia. Ka, ʻi he mamaʻo ʻaupito mei hono fufū ʻo ia tonú, ʻokú ne fiemaʻu mai kitautolu ke tau ʻilo kiate ia. (Aisea 45:19) ʻIkai ngata aí, ko e meʻa ʻokú ne fakahaaʻi fekauʻaki mo iá tonu ʻoku ʻatā ia ki he tokotaha kotoa, naʻa mo e faʻahinga ko ia ʻo kitautolu ʻoku lau nai ʻoku māʻulalo ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa e māmaní.​—Mātiu 11:25.

Kuo fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻa ia tonu fakafou ʻi heʻene ngaahi ngāue fakaefakatupú mo ʻene Folofola tohí

7 Kuo anga-fēfē hono fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻa ia tonu kiate kitautolú? ʻOku hanga ʻe heʻene ngaahi ngāue fakaefakatupú ʻo fakaʻilo mai ʻa e ngaahi tafaʻaki pau ʻo hono ʻulungāngá​—ʻa e kāfakafa ʻo hono mālohí, ʻa e mohu meʻa ʻo ʻene potó, ʻa e hulu fau ʻo ʻene ʻofá. (Loma 1:20) Ka ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻa hono fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻa iá tonu ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne fakatupú. ʻI heʻene hoko ko e Tokotaha-Fetuʻutaki Lahí, naʻá ne tokonaki mai ha meʻa fakahā kuo hiki ʻo ia tonu ʻi heʻene Folofolá, ko e Tohitapú.

Founga Hono Fakahaaʻi Mai ʻe Sihova ʻa Ia Tonu ʻi Heʻene Folofolá

8. Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē ko e Tohitapú tonu ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa Sihova kiate kitautolú?

8 Ko e Tohitapú tonu ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa Sihova kiate kitautolú. ʻI heʻene Folofolá, ʻokú ne fakahaaʻi mai ai ʻa ia tonu ʻi he ngaahi lea ʻoku malava ke tau makupusi​—ʻo fakamoʻoniʻi ai ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻofa ʻiate kitautolú ka ʻokú ne fiemaʻu mai kitautolu ke tau ʻiloʻi mo ʻofa ʻiate ia. Ko e meʻa ʻoku tau lau ʻi he tohi mahuʻinga ko ʻení ʻoku fakaivia ai kitautolu ke tau ʻunuʻunu ofi kiate ia. (Sāme 1:1-3) Tau lāulea ange ki he niʻihi ʻo e ngaahi founga fakalotomāfana ʻa ia ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻa ia tonu ʻi heʻene Folofolá.

9. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi fakamatala fakahangatonu ʻi he Tohitapú ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi anga ʻo e ʻOtuá?

9 ʻOku ʻi he ngaahi Konga Tohitapú ha ngaahi fakamatala fakahangatonu lahi ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e ngaahi anga ʻo e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi. “Oku ofa a Jihova ki he fakamāu [totonú].” (Sāme 37:28PM) Ko e ʻOtuá ʻoku “fungani ʻi he ivi.” (Siope 37:23) “‘ʻOku ou mateaki,’ ko e fanongonongo ia ʻa Sihová.” (Selemaia 3:12NW) “Oku boto ia i loto.” (Siope 9:4PM) Ko iá “ko ha ʻOtua mohu meesi mo manavaʻofa, tuai ki he houhau pea fonu ʻi he ʻofa mateaki mo e moʻoni.” (Ekisoto 34:6NW) “Ko koe, ʻe Sihova, ʻokú ke lelei mo mateuteu ke fakamolemole.” (Sāme 86:5NW) Pea, hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he vahe ki muʻá, ko e anga ai ʻe taha ʻoku tuʻu-ki-muʻá: “Ko e ʻOtua ko e ʻOfa.” (1 Sione 4:8) ʻI hoʻo fakakaukau atu ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ko ʻení, ʻikai ʻoku tohoaki ai koe ki he ʻOtua taʻefakatataua ko ʻení?

10, 11. (a) Ke tokoniʻi kitautolu ke tau sio ʻo toe mahino ange ki hono ʻulungāngá, ko e hā kuo fakakau ʻe Sihova ʻi heʻene Folofolá? (e) Ko e hā ʻa e fakatātā ʻi he Tohitapú ʻoku tokoni kiate kitautolu ke tau sioloto atu ai ki he ngāue ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá?

10 Tānaki atu ki hono tala mai kiate kitautolu ʻa hono ngaahi ʻulungāngá, kuo fakakau anga-ʻofa ʻe Sihova ʻi heʻene Folofolá ʻa e ngaahi fakatātā pau ʻo hono fakahāhaaʻi ʻo e ngaahi ʻulungāngá ni. ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi fakamatala ko iá ʻa e ngaahi fakatātā fakaefakakaukau māʻalaʻala ʻaupito ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau sio ki he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo hono ʻulungāngá ʻo toe mahino ange. ʻE toe tokoniʻi foki ai kitautolu ke tau ʻunuʻunu ofi kiate ia. Fakakaukau ange ki ha fakatātā.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau ʻunuʻunu ofi kia Sihova

11 Ko e meʻa ʻe taha ke lau ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá “oku malohi ia i he mafimafi.” (Aisea 40:26PM) Ko e toe meʻa kehe ke laú ʻoku fekauʻaki ia mo e founga naʻá ne fakahaofi ai ʻa ʻIsileli ʻi he Tahi Kulokulá pea tokoniʻi leva ʻa e puleʻangá ʻi he toafá ʻi he taʻu ʻe 40. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he mavaeua ʻa e vai naʻe tafe mālohí. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he puleʻangá​—ko e toko 3,000,000 nai fakakātoa​—ʻoku nau luelue ʻi he kilisi tahi mōmoá, ko e tahi hangē kuo fatú ʻoku tuʻu fakakauʻā ia ʻi he ongo tafaʻakí ʻo hangē ha ongo fuʻu holisi kāfakafá. (Ekisoto 14:21; 15:8) ʻOku malava ke ke sio ki he fakamoʻoni ʻo e tokanga maluʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he toafá. Naʻe tafe mai ʻa e vai mei he maká. Ko e meʻakaí, ʻi heʻene hangē ha fanga kiʻi tenga hinehiná, ne hā mai ia ʻi he funga kelekelé. (Ekisoto 16:31; Nōmipa 20:11) ʻOku fakahaaʻi heni ʻe Sihova ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻene maʻu ʻa e mālohí ka ʻokú ne ngāueʻaki ia maʻa hono kakaí. ʻIkai ʻoku fakatupu loto-maʻu ʻa hono ʻilo ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku ʻalu hake ki ha ʻOtua mālohi ʻa ia “ko ho tau hufaga moe malohi, koe tokoni lahi bea ofi i he mamahi”?​—Sāme 46:1PM.

12. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau “sio” kiate ia ʻi he ngaahi lea ʻoku malava ke tau mahinoʻí?

12 Ko Sihova, ʻa ia ko ha Laumālié, kuó ne fai ʻa e meʻa ʻo toe lahi ange ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ai ia. ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku tau fakangatangata pē ai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hāmaí pea ʻoku ʻikai ai ke malava ke tau sio ki he nofoʻanga laumālié. Ke fakamatalaʻi mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa ia tonu ʻi he ngaahi lea fakalaumālié ʻe hangē ia ko e feinga ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo ho fōtunga hāmaí, hangē ko e lanu ʻo ho matá pe mata-teʻelangoá, ki ha taha naʻe fanauʻi kui. Kae kehe, ʻoku tokoniʻi anga-ʻofa ʻe Sihova kitautolu ke tau “sio” kiate ia ʻi he ngaahi lea ʻoku malava ke tau mahinoʻí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻokú ne ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi metafoa mo e ngaahi similī, ʻo fakatatau ia ki he ngaahi meʻa ʻoku tau ʻiloʻí. ʻOku aʻu ʻo ne fakamatalaʻi ʻa ia tonu ʻokú ne maʻu ha ngaahi fōtunga fakaetangata pau. a

13. Ko e hā ʻa e foʻi fakatātā fakaefakakaukau ʻoku fakatupu mai ʻe he ʻAisea 40:11, pea ʻoku anga-fēfē ʻene ueʻi koé?

13 Fakatokangaʻi ʻa e fakamatala fekauʻaki mo Sihova ʻoku maʻu ʻi he ʻAisea 40:11 (PM): “Te ne fafaga ene faga sibi o hage koe tauhi: te ne tanaki ae faga lami aki hono nima, bea fua akinautolu i hono fatafata.” ʻOku fakatatau heni ʻa Sihova ki ha tauhi-sipi ʻokú ne fua hake ʻa e fanga lamí ʻaki “hono nima.” ʻOku fakahaaʻi heni ʻa e malava ʻa e ʻOtuá ke ne maluʻi mo tokoniʻi hono kakaí, naʻa mo e faʻahinga ʻoku laveangofua angé. ʻOku malava ke tau ongoʻi malu ʻi hono ongo nima mālohí, he kapau ʻoku tau mateaki kiate ia, ʻe ʻikai ʻaupito te ne liʻaki kitautolu. (Loma 8:38, 39) ʻOku fua ʻe he Tauhi-Sipi Lahí ʻa e fanga kiʻi lamí “i hono fatafata”​—ko ha kupuʻi lea ʻoku ʻuhinga ki he ngaahi pelu fakangatōtō ʻo e konga ki ʻolunga ʻo e kofú, ʻa ia ʻoku faʻa fua ʻaki ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe ha tauhi-sipi ha kiʻi lami toki fanauʻi. ʻOku tau fakapapauʻi ai ʻoku koloaʻaki mo tokanga fakaalaala mai ʻa Sihova kiate kitautolu. ʻOku fakaenatula pē ke loto ai ke ofi kiate ia.

“ʻE Loto ʻe he Foha ke Fakaʻilo Ia ki Ai”

14. Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e fakahaaʻi māʻalaʻala taha ʻo iá tonu fakafou ʻia Sīsū?

14 ʻI heʻene Folofolá, ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sihova ʻa e fakahaaʻi māʻalaʻala taha ʻo iá tonu fakafou ʻi hono ʻAlo ʻofaʻangá, ʻa Sīsū. ʻOku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne tapua mai ʻa e fakakaukau mo e ongoʻi ʻa e ʻOtuá ʻo ofi ange pe fakamatalaʻi Ia ʻo toe mahino ange ʻi he meʻa ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú. Ko hono moʻoní, ko e ʻAlo ʻuluaki-fakatupu ko iá naʻe ʻi ai ia ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene Tamaí ki muʻa ke fakatupu ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie kehé mo e ʻuniveesi fakamatelié. (Kolose 1:15) Naʻe maheni lelei ʻa Sīsū mo Sihova. Ko e ʻuhinga ia naʻe malava ai ke ne pehē: “ʻOku ʻikai ha toko taha ʻoku ne ʻilo pe ko hai ʻa e Foha, ngata pe ʻi he Tamai; pe ko hai ʻa e Tamai, ngata pe ʻi he Foha, pea mo ha taha ʻe loto ʻe he Foha ke fakaʻilo ia ki ai.” (Luke 10:22) ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ko ha tangatá, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻene Tamaí ʻi he ongo founga mahuʻinga ʻe ua.

15, 16. ʻI he ongo founga fē naʻe fakahāhaaʻi mai ai ʻe Sīsū ʻene Tamaí?

15 ʻUluakí, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú ke tau ʻiloʻi ʻene Tamaí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa Sihova ʻi he ngaahi lea ʻoku aʻu ki hotau lotó. Ko e fakatātaá, ke fakamatalaʻi ʻa e ʻOtua mohu mēsí ʻa ia ʻokú ne talitali lelei mai ʻa e kau angahala fakatomalá, naʻe fakatatau ai ʻe Sīsū ʻa Sihova ki ha tamai anga-fakamolemole ʻa ia ʻoku mātuʻaki ueʻi loloto ia ʻi he vakai atu ki he foki mai ʻa hono foha maumau-koloá ʻo ne lele ʻo fāʻofua ʻi hono fohá ʻo ʻuma lolomi kiate ia. (Luke 15:11-24) Naʻe toe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa Sihova ko ha ʻOtua ʻokú ne “tohoaki” mai ʻa e kakai loto-totonú koeʻuhi he ʻokú ne ʻofa ʻiate kinautolu ʻi he tuʻunga fakatāutahá. (Sione 6:44) ʻOku aʻu ʻo ne ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku tō hifo ai ha kiʻi foʻi misi valevale ki he kelekelé. “ʻOua te mou manavahe,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú, “ʻoku mou mahuʻinga kimoutolu ʻi ha fanga misi tokolahi.” (Mātiu 10:29, 31) ʻOku tau ongoʻi moʻoni ʻoku tohoaki kitautolu ki ha ʻOtua tokanga pehē.

16 Ko hono uá, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú kiate kitautolu pe ʻoku fēfē ʻa Sihova. Naʻe tapua haohaoa ʻaupito mai ʻe Sīsū ʻa ʻene Tamaí ʻo lava ai ke ne pehē: “Ko ia kuo ne mātā au, kuo ne mātā ʻa e Tamai.” (Sione 14:9) Ko ia, ʻi heʻetau lau ʻi he ngaahi Kōsipelí ʻo fekauʻaki mo Sīsuú​—ʻa e ngaahi ongoʻi naʻá ne fakahāhaá pea mo e founga naʻá ne feangai ai mo e niʻihi kehé​—ʻoku tau mātā ai ʻi ha ʻuhinga, ha fakatātā moʻui ʻo ʻene Tamaí. Kuo ʻikai malava ke ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha fakahā maʻalaʻala ange ʻo hono ngaahi ʻulungāngá ʻo laka ange heni. Ko e hā hono ʻuhingá?

17. Fakatātaaʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe Sihova ke tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi pe ʻokú ne fēfeé.

17 Ke fakatātaaʻi: Sioloto atu ki haʻo feinga ke fakamatalaʻi pe ko e hā ʻa e anga-leleí. Te ke fakamatalaʻi nai ia ʻaki ha ngaahi foʻi lea. Ka ʻo kapau te ke malava ke tuhu ki ha taha ʻokú ne fakahoko moʻoni ha ngāue ʻi he anga-leleí peá ke pehē, “Ko ha fakatātā ia ʻo e anga-leleí,” ʻoku toe fakalahi atu ai ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea “anga-leleí” pea ʻoku hoko ʻo faingofua ange ai ke mahinoʻi. Kuo fai ʻe Sihova ʻa e meʻa meimei tatau ke tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi pe ʻokú ne fēfē. ʻI he ʻikai ngata pē ʻi hono fakamatalaʻi ʻa ia tonu ʻi he ngaahi leá, kuó ne tokonaki mai kiate kitautolu ʻa e fakatātā moʻui ʻa ia ko hono ʻAló. ʻIa Sīsū, ʻoku mātā tonu ai ʻa e ngaahi anga ʻo e ʻOtuá. Fakafou ʻi he ngaahi fakamatala Kōsipelí ʻi hono fakamatalaʻi ʻo Sīsuú, ʻoku hangē ʻoku pehē ʻe Sihova: “Ko hoku angá tofu pē ē.” ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he lēkooti fakamānavaʻí ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻi he māmaní?

18. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko e mālohí, fakamaau totonú, mo e potó?

18 Ko e ngaahi ʻulungaanga tefito ʻe fā ʻo e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi lelei ia ʻia Sīsū. Naʻá ne maʻu ʻa e mālohi ki he mahakí, fiekaiá, naʻa mo e maté. Ka, ʻi he ʻikai hangē ko e kau tangata siokita ko ia ʻoku nau ngāuehalaʻaki honau mālohí, naʻe ʻikai ʻaupito te ne ngāueʻaki ʻa e mālohi fakaemaná ki ha lelei pē maʻana pe ke fakalotolaveaʻi ai ʻa e niʻihi kehé. (Mātiu 4:2-4) Naʻá ne ʻofa ʻi he fakamaau totonú. Naʻe fonu hono lotó ʻi he ʻita totonu ki he kau mēsianiti ngāue taʻetotonu naʻa nau ngāue kākā ʻaki ʻa e kakaí. (Mātiu 21:12, 13) Naʻá ne feangai ki he masivá mo e mafasiá ʻi he taʻefilifilimānako, ʻo tokoniʻi ʻa e faʻahinga peheé ke nau “maʻu ha fakaivifoʻou” kiate kinautolu. (Mātiu 11:4, 5, 28-30NW) Naʻe ʻi ai ʻa e poto taʻefakatataua ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá ne “lahi [ange] ʻia Solomone.” (Mātiu 12:42) Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke fie hā ʻaki ʻe Sīsū ʻa hono potó. Naʻe aʻu ʻene ngaahi leá ki he loto ʻo e kakai lāuvalé, he ko ʻene ngaahi akonakí naʻe mahino, faingofua, pea ala ngāueʻaki.

19, 20. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e ʻofá? (e) ʻI heʻetau lau hifo mo fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ko e hā ʻoku totonu ke tau tauhi maʻu ʻi he ʻatamaí?

19 Ko Sīsuú ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ia ʻo e ʻofá. ʻI he kotoa ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fakahāhā ʻa e ʻofá ʻi hono ngaahi tafaʻaki lahi, ʻo kau ai ʻa e kaungāongoʻi mo e manavaʻofa. Naʻe ʻikai malava ke ne sio ki he faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé pea taʻeʻiai haʻane ongoʻi fakaʻofaʻia. Naʻe toutou ueʻi ia ʻe he tokanga ongongofua ko iá ke ne fai ha meʻa. (Mātiu 14:14) Neongo naʻá ne fakamoʻui ʻa e puké pea fafangaʻi ʻa e fiekaiá, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e manavaʻofá ʻi ha founga mātuʻaki mahuʻinga mamaʻo ange. Naʻá ne tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo, tali, mo ʻofa ʻi he moʻoni fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia te ne ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki tuʻuloa ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Maʻake 6:34; Luke 4:43) Hiliō he meʻa kotoa, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e ʻofa feilaulauʻi-kitá ʻaki hono tukuange loto-lelei atu ʻene moʻuí maʻá e niʻihi kehé.​—Sione 15:13.

20 ʻOku ʻi ai ha ofo ʻi he ongoʻi ʻe he kakai ʻo e taʻumotuʻa kotoa pē pea mo e ʻātakai kotoa pē ʻoku tohoaki kinautolu ki he tangata ko ʻeni ʻo e loto-māfana anga-ʻofa mo e ongoʻi lolotó? (Maʻake 10:13-16) Kae kehe, ʻi heʻetau lau hifo mo fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga moʻui ʻa Sīsuú, ʻai ke tau tauhi maʻu ʻi he ʻatamaí ʻoku tau mātā ʻi he ʻAlo ko ʻení ha tapua māʻalaʻala mai ʻo ʻene Tamaí.​—Hepelu 1:3.

Ko ha Tohi Tokoni Ako ke Tokoniʻi Kitautolu

21, 22. Ko e hā ʻoku kau ʻi he kumi kia Sihová, pea ko e hā ʻoku ʻi he tohi tokoni ako ko ʻení ke tokoni kiate kitautolu ʻi he feingá ni?

21 ʻI hono fakahaaʻi mai ʻo ia tonu ʻo mātuʻaki māʻalaʻala ʻi heʻene Folofolá, ʻoku fakamahino lelei mai ai ʻe Sihova ʻokú ne fiemaʻu kitautolu ke tau hoko ʻo ofi kiate ia. ʻI he taimi tatau pē, ʻoku ʻikai te ne fakamālohiʻi kitautolu ke tau feinga ki ha vahaʻangatae fakahōifua pea mo ia. ʻOku fakatuʻunga pē ʻiate kitautolu ke tau kumi kia Sihova “lolotonga ʻoku ala maʻu.” (Aisea 55:6) Ko e kumi kia Sihová ʻoku kau ai ʻa e hoko ʻo ʻilo ki hono ngaahi angá mo ʻene ngaahi foungá ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he Tohitapú. Ko e tohi tokoni ako ʻokú ke lolotonga lau he taimi ní ʻoku faʻufaʻu ia ke ne tokoniʻi koe ʻi he feinga ko ʻení.

22 Te ke fakatokangaʻi ko e tohí ni ʻoku vahevahe ia ki he ngaahi konga ʻoku fehoanaki mo e ngaahi ʻulungaanga tefito ʻe fā ʻo Sihová: ʻa e mālohí, fakamaau totonú, potó, mo e ʻofá. ʻOku kamataʻaki ʻe he konga taki taha ha fakamatala fakanounou ʻo e ʻulungaanga ko iá. Ko e ngaahi vahe leva hono hoko hake aí ʻoku lāulea ai ki he founga ʻoku fakahāhaaʻi ai ʻe Sihova ʻa e anga ko iá ʻi hono ngaahi tafaʻaki kehekehe. Ko e konga taki taha ʻoku ʻi ai foki ha foʻi vahe ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻi he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e ʻulungaanga ko iá, pea pehē ki ha vahe ʻoku sivisiviʻi ai ʻa e founga ʻoku malava ke tau tapua atu ai ia ʻi heʻetau moʻuí.

23, 24. (a) Fakamatalaʻi ʻa e tafaʻaki makehe ʻo e “Ngaahi Fehuʻi ki he Fakalaulauloto.” (e) ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he fakalaulaulotó ke tau toe ʻunuʻunu ofi ange ai ki he ʻOtuá?

23 Kamata ʻi he vahé ni, ʻoku ʻi ai ha tafaʻaki makehe ai ʻoku fakakaveinga “Ngaahi Fehuʻi ki he Fakalaulauloto.” Ko e fakatātaá, sio ki he  puha ʻi he peesi 24. Ko e ngaahi konga Tohitapú mo e ngaahi fehuʻí ʻoku ʻikai ke faʻufaʻu ia ko ha fakamanatu ʻo e vahé. Ka, ko honau taumuʻá ke tokoniʻi koe ke ke fakakaukau atu ki ha toe ngaahi tafaʻaki mahuʻinga kehe ʻo e tuʻunga-leá. ʻE malava fēfē ke ke ngāueʻaki ola lelei ʻa e tafaʻaki ko ʻení? Sio ki he konga Tohitapu taki taha ʻoku ʻasi maí, pea lau fakalelei ʻa e ngaahi vēsí. Fakakaukau leva ki he fehuʻi ʻoku ʻalu fakataha mo e konga tohi taki taha. Fakakaukauloto atu ki he ngaahi talí. Te ke fai nai ha fekumi. ʻEke hifo kiate koe ha toe ngaahi fehuʻi: ‘Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he fakamatalá ni kiate au ʻo fekauʻaki mo Sihová? ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa e meʻá ni ki heʻeku moʻuí? ʻE lava fēfē ke u ngāueʻaki ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé?’

24 Ko e fakalaulauloto peheé ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau toe ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku fakafehokotaki ʻe he Tohitapú ʻa e fakalaulaulotó ki he lotó. (Sāme 19:14) ʻI he taimi ʻoku tau fakalaulauloto loto-houngaʻia ai ki he meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo e ʻOtuá, ʻoku hū māmālie ʻa e fakamatalá ki hotau lotó, ʻa ia ʻokú ne tākiekina ai ʻetau fakakaukaú, ueʻi ʻetau ngaahi ongoʻí, pea iku ʻo ueʻi leva ai kitautolu ke tau fai ha meʻa. ʻOku loloto ange ai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, pea ko e ʻofa ko iá, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, te ne ueʻi kitautolu ke tau loto ke fakahōifuaʻi ia ko hotau Kaumeʻa ʻofeina lahi tahá. (1 Sione 5:3) Ke hoko ki ha vahaʻangatae pehē, kuo pau ke tau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová mo ʻene ngaahi foungá. Neongo ia, ʻuluakí, tau lāulea ki ha tafaʻaki ʻo e natula ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne tokonaki mai ha ʻuhinga fakaueʻiloto ke ʻunuʻunu ofi ai kiate iá​—ko ʻene māʻoniʻoní.

a Ko e fakatātaá, ʻoku lea ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e fofonga ʻo e ʻOtuá, matá, telingá, ihú, ngutú, ongo nimá, mo e ongo vaʻé. (Sāme 18:15; 27:8; 44:3; ʻAisea 60:13; Mātiu 4:4; 1 Pita 3:12) Ko e ngaahi lea fakaefakatātā peheé ʻoku ʻikai fakataumuʻa mai ia ke fakaʻuhingaʻi fakahangatonu, ʻo hangē pē ko e ʻikai ke tau fakaʻuhingaʻi fakahangatonu ʻa e lave kia Sihova “ko Makatuʻu” pe ko ha “fakaū.”​—Teutalonome 32:4; Sāme 84:11.