Bai na kontenido

Bai na kontenido

KAPÍTULO 3

“Santu, Santu, Santu, Ta e Señor”

“Santu, Santu, Santu, Ta e Señor”

1, 2. Ki vishon profeta Isaias a haña, i kiko esaki ta siña nos di Yehova?

E ESENA ku Isaias a haña su dilanti—un vishon di Dios—a yen’é ku asombro i rèspèt pa Dios. E tabata asina real ku mas despues Isaias a skirbi ku ta komo si fuera el a “mira Señor” riba Su trono haltu. E kola di Yehova su mantel a yena e tèmpel inmenso na Yerusalèm.—Isaias 6:1, 2.

2 Loke Isaias a tende tambe a yen’é ku asombro i rèspèt pa Dios: un kantamentu sumamente poderoso ku a sagudí asta e fundeshi dje tèmpel. E kantamentu tabata bini di e serafinnan, kriaturanan spiritual di alto rango. Ku bosnan armonioso i potente nan a resoná palabranan di puru mahestat: “Santu, santu, santu, ta e SEÑOR di ehérsitonan, henter tera ta yen di su gloria.” (Isaias 6:3, 4) E echo ku nan a kanta e palabra “santu” tres bes a duna esaki un énfasis spesial, i ku bon motibu, pasobra e santidat di Yehova ta supremo. (Revelashon 4:8) Tur kaminda den Beibel e santidat di Yehova ta ser resaltá. Sentenáres di versíkulo ta asosiá su nòmber ku e palabranan “santu” i “santidat.”

3. Kon opinionnan eróneo di e santidat di Yehova ta pone hopi hende alehá for di Dios en bes di hala serka dje?

3 Klaramente anto, un dje promé kosnan ku Yehova kier pa nos siña tokante dje ta ku e ta santu. Tòg, ta nèt e idea ei ta pone ku hopi hende awe ta alehá nan for di dje. Algun hende ta kometé e fayo di pensa ku ser santu kier men ser hustu den nan mes bista òf djis duna e impreshon di ta deboto na Dios. Otronan ku ta lucha ku un punto di bista negativo di nan mes kisas ta haña ku e santidat di Dios ta intimidá nan na lugá di atraé nan. Kisas nan tin miedu ku hamas nan lo por ta digno di hala serka e Dios santu aki. P’esei, hopi di nan ta alehá for di Dios pa motibu ku e ta santu. Esaki ta masha lamentabel pasobra e santidat di Dios ta juist un motibu fuerte pa hala serka dje. Pakiko nos por bisa asina? Promé ku nos kontestá e pregunta ei, laga nos analisá kiko realmente kier men ser santu.

Kiko Ta Santidat?

4, 5. (a) Kiko kier men ser santu, i kiko e no ta nifiká? (b) Den ki dos aspekto importante Yehova ta “separá”?

4 E echo ku Dios ta santu no ta nifiká ku e ta satisfecho ku su mes so, òf ku e ta orguyoso òf ku e ta despresiá otronan. Al kontrario, e ta odia e kualidatnan ei. (Proverbionan 16:5; Santiago 4:6) Pues, kiko e palabra “santu” kier men realmente? Den e hebreo di Beibel, e palabra ta bini for di un verbo ku ta nifiká “separá.” Den konteksto religioso, “santu” ta apliká na loke ta separá for di un uso komun òf ku ta ser konsiderá sagrado. Ademas, e palabra santidat ta poné bo pensa hopi riba limpiesa i puresa. Kon e palabra aki ta apliká na Yehova? E ta indiká ku Dios ta “separá” for di hende imperfekto, hopi leu for di nos?

5 Sigur ku nò. Komo e “Santu di Israel,” Yehova a deskribí su mes komo esun ku a biba “meimei” di su pueblo, ounke nan tabata pekadó. (Isaias 12:6; Oseas 11:9) Pues e echo ku e ta santu no ta nifiká ku e ta leu for di hende. Den ki sentido anto e ta “separá”? Den dos aspekto importante. Na promé lugá, e ta separá for di henter su kreashon den sentido ku ta e so ta e Haltísimo. Su puresa, su limpiesa, ta na un grado apsoluto i infinito. (Salmo 40:5; 83:18) Na di dos lugá, Yehova ta totalmente separá for di tur loke ta pekaminoso. I esei ta un pensamentu ku ta duna nos konsuelo. Pakiko?

6. Pakiko e echo ku Yehova ta kompletamente separá for di piká ta un konsuelo pa nos?

6 Nos ta biba den un mundu den kua berdadero santidat ta masha skars. Henter sosiedat humano alehá for di Dios ta kontaminá den un manera òf otro, manchá pa piká i imperfekshon. Nos tur tin ku lucha kontra e piká ku ta den nos. I nos tur ta kore e peliger di kai den gara di piká si nos floha nos vigilansia. (Romanonan 7:15-25; 1 Korintionan 10:12) Yehova sí no ta kore e peliger ei. E ta kompletamente separá for di piká, i hamas lo e haña ni e mínimo mancha di piká. Esaki ta konfirmá e impreshon ku nos tin di Yehova komo e Tata ideal, pasobra esei ta nifiká ku e ta kompletamente konfiabel. Distinto di hopi tata humano pekaminoso, hamas Yehova lo bira korupto, inmoral òf abusadó. Dor di su santidat, algu asina ta apsolutamente imposibel. Yehova a yega di asta hura pa su propio santidat, ya ku no tin nada mas konfiabel ku esei. (Amos 4:2) Esei no ta trankilisá nos?

7. Pakiko nos por bisa ku santidat ta un karakterístika fundamental di Yehova?

7 Santidat ta un karakterístika fundamental di Yehova. Kiko esei kier men? Tuma por ehèmpel e palabranan “hende” i “imperfekto.” Bo no por deskribí e promé sin pensa riba e di dos. Imperfekshon ta un parti integral di nos i ta influensiá tur loke nos ta hasi. Awor konsiderá dos palabra masha diferente: “Yehova” i “santu.” Santidat ta un parti integral di Yehova. Den tur sentido e ta limpi, puru i rekto. Nos no por konosé Yehova manera e ta realmente sin komprondé kabalmente e nifikashon profundo di e palabra “santu.”

“Santidat Ta Pertenesé na Yehova”

8, 9. Kiko ta mustra ku Yehova ta yuda hende imperfekto bira santu den un sentido relativo?

8 Siendo ku Yehova ta personifiká e kualidat di santidat, nos por bisa korektamente ku e ta e fuente di tur loke ta santu. E no ta tene e kualidat presioso aki egoistamente pa su mes; e ta kompartié generosamente. Por ehèmpel, ora Dios a papia ku Moisés pa medio di un angel n’e mata ku tabata na kandela, asta e suela ei banda a bira santu dor di e presensia di Yehova!—Eksodo 3:5.

9 Hende imperfekto por bira santu ku yudansa di Yehova? Sí, den un sentido relativo. Dios a duna su pueblo Israel e perspektiva di bira “un nashon santu.” (Eksodo 19:6) El a bendishoná e nashon ei ku un sistema di adorashon ku tabata santu, limpi i puru. P’esei mes diferente biaha e Lei di Moisés a toka e tema di santidat. Por sierto, e sumo saserdote tabata bisti un plachi di oro dilanti riba su tulban kaminda tur hende por a mir’é bria den klaridat. Riba dje tabatin grabá: “Santidat ta pertenesé na Yehova.” (Eksodo 28:36, NW) Pues, e adorashon i asta henter e forma di biba di e israelitanan mester tabata karakterisá pa un norma haltu di limpiesa i puresa. Yehova a bisa nan: “Boso sea santu, pasobra ami SEÑOR boso Dios ta santu.” (Levítiko 19:2) Tanten ku e israelitanan a biba segun e siñansanan di Dios te kaminda imperfekshon a permití nan, den un sentido relativo, nan tabata santu.

10. Relashoná ku santidat, ki kontraste a eksistí entre Israel di antigwedat i e nashonnan rònt di nan?

10 E énfasis aki riba santidat tabata na kontraste skèrpi ku e adorashon di e nashonnan rònt di Israel. E nashonnan pagano ei tabata venerá un engaño; diosnan ineksistente, ku tabatin aspekto violento, golos i promiskuo òf inmoral. Nan tabata impuru den tur sentido di palabra. Hende ku a adorá e diosnan ei a bira impuru. P’esei Yehova a spièrta su sirbidónan pa keda leu for di adoradónan pagano i nan práktikanan religioso sushi.—Levítiko 18:24-28; 1 Reinan 11:1, 2.

11. Kon e santidat di e organisashon selestial di Yehova ta bisto den (a) e angelnan? (b) e serafinnan? (c) Hesus?

11 Asta den su mihó tempunan, Israel di antigwedat, e nashon skohí di Yehova, tabata djis un refleho suak dje santidat di e organisashon selestial di Dios. Beibel ta referí n’e miónes di kriaturanan spiritual ku ta sirbi Dios lealmente komo su “miriadanan santu.” (Deuteronomio 33:2, NW; Hudas 14) Nan ta reflehá perfektamente e bunitesa radiante i puru di Dios su santidat. I no lubidá e serafinnan ku Isaias a mira den su vishon. Loke nan a kanta ta indiká ku e kriaturanan spiritual poderoso aki ta hunga un papel importante den e proklamashon di Yehova su santidat den henter universo. Pero tin un kriatura spiritual ku ta mas haltu ku tur: e Yu unigénito di Dios. Hesus ta e refleho supremo di Yehova su santidat. P’esei mes e meresé e nòmber “Esun Santu di Dios.”—Juan 6:68, 69.

Nòmber Santu, Spiritu Santu

12, 13. (a) Pakiko Beibel ta bisa korektamente ku e nòmber di Dios ta santu? (b) Pakiko e nòmber di Dios mester ser santifiká?

12 Kiko nos por bisa di e nòmber di Dios? Manera nos a mira den e promé kapítulo, e nòmber ei no ta djis un título òf un etikèt. E ta representá Yehova Dios ku tur su kualidatnan. P’esei, Beibel ta bisa nos ku su “nòmber ta santu.” (Isaias 57:15) E Lei di Moisés a stipulá pena kapital pa ken ku a profaná e nòmber di Dios. (Levítiko 24:16) Mira tambe kiko Hesus a menshoná na promé lugá den su orashon: “Nos Tata ku ta den shelu, bo nòmber sea santifiká.” (Mateo 6:9) Santifiká un kos ta nifiká apart’é komo algu sagrado, mustra rèspèt profundo p’e; apoyá su santidat. Pero pakiko mester santifiká e nòmber di Dios ku riba su mes kaba ta asina puru?

13 E motibu ta pasobra e nòmber santu di Dios a ser ataká, difamá i kalumniá. Satanas a gaña riba Yehova den Edén i a insinuá ku E ta un Soberano inhustu. (Génesis 3:1-5) For di e momentu ei, Satanas—gobernante di e mundu impuru aki—a hasi tur loke ta posibel pa plama mentira tokante Dios. (Juan 8:44; 12:31; Revelashon 12:9) Religionnan a pinta Dios komo un tirano desinteresá den hende òf kruel, ku ta respaldá hende den nan gueranan sangriente. Hopi bes nan a atribuí Dios su obranan maravioso di kreashon na kasualidat òf evolushon. Sí, e nòmber di Dios a ser difamá na un manera baho. P’esei mester santifik’é i dun’é bèk e gloria ku e tin derecho ariba. Nos ta anhelá pa mira Dios su nòmber santifiká i su soberania vindiká, i pa nos lo ta un goso pa kontribuí n’e realisashon dje propósito magnífiko ei.

14. Pakiko Dios su spiritu ta ser kualifiká komo santu, i pakiko blasfemia kontra e spiritu santu ta algu asina serio?

14 Algu mas ku tin relashon estrecho ku Yehova i ku kasi semper ta ser kualifiká komo santu, ta su spiritu, òf forsa aktivo. (Génesis 1:2) Yehova ta usa e forsa iresistibel aki pa kumpli ku su propósito. Tur loke Dios hasi, e ta hasi na un manera santu, puru i limpi, i p’esei su forsa aktivo ta ser yamá apropiadamente spiritu santu, òf spiritu di santidat. (Lukas 11:13; Romanonan 1:4) Blasfemia kontra e spiritu santu, loke ta enserá bai deliberadamente kontra e propósito di Yehova, ta un piká impordonabel.—Marko 3:29.

Pakiko Yehova Su Santidat Ta Atraé Nos na Dje

15. Pakiko ta na su lugá ku e santidat di Yehova ta inspirá temor di Dios den nos, i kiko e temor ei ta enserá?

15 No ta difísil pa mira anto pakiko Beibel ta hasi un konekshon entre e santidat di Dios i e temor di Dios ku hende mester tin. Por ehèmpel, Salmo 99:3 ta bisa: “Laga nan alabá bo nòmber grandi i temibel; santu e ta.” No ta trata aki di un miedu insaludabel, sino mas bien di un sintimentu profundo di deboshon na Dios, di rèspèt den su forma mas elevá. Ta bon pa nos sinti asina p’e, pasobra e santidat di Dios ta hopi superior na nos. E ta radiantemente puru i glorioso. Tòg, e no mester stroba nos di hala serka dje. Al kontrario, un punto di bista balansá di e santidat di Dios lo hala nos mas serka dje. Pakiko?

Meskos ku bunitesa ta atraé nos, santidat tambe mester atraé nos

16. (a) Ki relashon tin entre santidat i bunitesa? Duna un ehèmpel. (b) Kon e vishonnan ku ta deskribí Yehova ta enfatisá limpiesa, puresa i lus?

16 Na promé lugá, Beibel ta relashoná santidat ku bunitesa. Na Salmo 96:6 nos ta lesa tokante e lugá santu di Dios: “Fortalesa i bunitesa ta den su santuario.” Bunitesa ta algu ku ta atraé nos. Por ehèmpel, wak e plachi na página 33. E paisahe ei no ta atraé bo? Kiko ta hasié asina atraktivo? Ripará kon puru e awa ta mustra. Asta e airu mester ta limpi, pasobra shelu ta blou i tin un klaridat radiante. Awor, si e mesun esena ei kambia—e koriente di awa yena ku sushi, e palunan i e barankanan keda tur sushá dor di hende ku ta pasa pinta riba nan, i e aire bira kontaminá—lo e no atraé nos mas; nos lo haña asko di dje, no ta bèrdat? Di naturalesa nos ta relashoná bunitesa ku limpiesa, puresa i lus. Nos por usa e mesun palabranan ei pa deskribí e santidat di Yehova. Nada straño anto ku e vishonnan ku ta deskribí Yehova ta fasiná nos! E bunitesa di nos Dios santu ta manera lus briante, manera piedra presioso ku ta lombra, manera kandela òf metalnan presioso di mas puru i briante.—Ezekiel 1:25-28; Revelashon 4:2, 3.

17, 18. (a) Na promé instante, ki efekto e vishon tabatin riba Isaias? (b) Kon Yehova a usa un serafin pa konsolá Isaias, i kiko e akto dje serafin a nifiká?

17 Pero e santidat di Dios mester pone nos sinti nos inferior na komparashon? Klaru ku e kontesta ta sí. Al fin i al kabo, nos ta inferior na Yehova, anto hopi! Pero esei mester ta motibu pa alehá for di dje? Wak kon Isaias a reakshoná ora el a tende e serafinnan proklamá e santidat di Yehova. “E ora ei mi a bisa: ‘Ai di mi, pasobra mi ta [“silensiá,” NW]! Pasobra mi ta un hòmber di lep impuru, i mi ta biba meimei di un pueblo di lep impuru; pasobra mi wowo a mira e Rei, e SEÑOR di ehérsitonan.’” (Isaias 6:5) Sí, e santidat infinito di Yehova a rekordá Isaias kon pekadó i imperfekto e tabata. Na prinsipio, e hòmber fiel ei a keda turdí. Pero Yehova no a lag’é den e estado ei.

18 Mesora un serafin a konsolá e profeta. Kon? E spiritu poderoso a bula bai n’e altar, kohe un karbon for di dje i laga esaki mishi ku lep di Isaias. Lo bo pensa ku esei ta mas un doló ku un konsuelo. Pero kòrda ku tabata trata aki di un vishon yen di nifikashon simbóliko. Isaias, komo un hudiu fiel, tabata sa ku tur dia nan tabata ofresé sakrifisio n’e altar di e tèmpel pa ekspiashon, esta, pordon di piká. I e serafin a rekordá e profeta amorosamente ku ounke bèrdat e tabata imperfekto, “di lep impuru,” tòg e por a haña un posishon puru dilanti Dios. * Yehova tabata dispuesto pa mira un hòmber imperfekto i pekadó komo santu—por lo ménos den un sentido relativo.—Isaias 6:6, 7.

19. Kon nos por ta santu den un sentido relativo apesar di nos imperfekshon?

19 Awe ta meskos. Tur e sakrifisionan ofresé riba e altar na Yerusalèm tabata solamente un sombra di algu mayor: e sakrifisio perfekto ku Hesukristu a ofresé na aña 33 di nos era. (Hebreonan 9:11-14) Si nos repentí sinseramente di nos pikánan, korigí nos erornan i ehersé fe den e sakrifisio ei, nos lo risibí pordon. (1 Juan 2:2) Nos tambe por haña un posishon limpi dilanti Dios. Pues, apòstel Pedro ta kòrda nos: “Ta pará skirbí: ‘Boso lo ta santu, pasobra ami ta santu.’” (1 Pedro 1:16) Ripará ku Yehova no a bisa ku nos mester ta mes santu kuné. Nunka e ta ferwagt loke ta imposibel for di nos. (Salmo 103:13, 14) Mas bien, Yehova ta bisa nos pa nos ta santu pasobra é ta santu. “Manera yunan stimá,” nos ta trata na imit’é te asina leu ku imperfekshon ta permití nos. (Efesionan 5:1) Pues nos tin ku hasi esfuerso kontinuo pa bira santu. Segun ku nos ta krese spiritualmente, nos ta trata tur dia pa “perfekshoná nos santidat.”—2 Korintionan 7:1.

20. (a) Pakiko ta importante pa komprondé ku nos por ta limpi den bista di nos Dios santu? (b) Ora Isaias a haña sa ku su pikánan a ser pordoná, ki efekto esei tabatin riba dje?

20 Yehova ta stima loke ta rekto i puru. E ta odia piká. (Habakuk 1:13) Pero e no ta odia nos. Tanten ku nos ta mira piká manera é ta mir’é—odia loke ta malu, stima loke ta bon—i purba sigui den e pasonan perfekto di Kristu Hesus, Yehova ta pordoná nos pikánan. (Amos 5:15; 1 Pedro 2:21) Ora nos komprondé ku nos por ta limpi den bista di nos Dios santu, esei tin un efekto profundo riba nos. Kòrda ku na prinsipio e santidat di Yehova a rekordá Isaias ku e tabata impuru. Isaias a sklama: “Ai di mi!” Pero unabes el a komprondé ku su pikánan a ser pordoná, su aktitut a kambia. Ora Yehova a pidi un boluntario pa kumpli ku un asignashon, ounke Isaias no tabata sa mes kiko esei a enserá, el a respondé mesora: “At’ami aki! Manda ami!”—Isaias 6:5-8.

21. A base di kiko nos tin e konfiansa ku nos por kultivá e kualidat di santidat?

21 Nos ta kreá den e imágen di e Dios santu, dotá ku kualidatnan moral i e kapasidat pa komprondé kosnan spiritual. (Génesis 1:26) Nos tur tin e potensial pa kultivá santidat. Segun ku nos ta sigui hasi esei, Yehova lo ta kontentu pa yuda nos. Den e proseso ei nos lo hala mas i mas serka nos Dios santu. Ademas, segun ku nos ta studia Yehova su kualidatnan den e siguiente kapítulonan, nos lo mira ku tin hopi motibu di peso pa nos hala serka dje!

^ par. 18 E ekspreshon “di lep impuru,” ta na su lugá pasobra hopi bes Beibel ta usa lep den un sentido figurativo pa representá abla òf idioma. Gran parti di e pikánan ku nos ta kometé komo hende imperfekto ta relashoná ku e manera ku nos ta usa nos fakultat di papia.—Proverbionan 10:19; Santiago 3:2, 6.