Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 3

“ʻOku Māʻoniʻoni, ʻOku Māʻoniʻoni, ʻOku Māʻoniʻoni ʻa Sihova”

“ʻOku Māʻoniʻoni, ʻOku Māʻoniʻoni, ʻOku Māʻoniʻoni ʻa Sihova”

1, 2. Ko e hā ʻa e vīsone naʻe maʻu ʻe he palōfita ko ʻAiseá, pea ko e hā ʻokú ne akoʻi mai kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo Sihová?

 NAʻE lōmekina ʻa ʻAisea ʻe he ongoʻi māluʻia ʻi he meʻa naʻe hā kiate iá​—ko ha vīsone mei he ʻOtuá. Naʻe hā ngali mātuʻaki moʻoni ia! Naʻe tohi ʻe ʻAisea ki mui ʻo pehē naʻá ne “mamata [moʻoni] kia Jihova” ʻi Hono taloni māʻolungá. Ko e kofu tōtōlofa ʻo Sihová naʻe kāpui kotoa ai ʻa e fuʻu temipale ʻi Selusalemá.​—Aisea 6:1, 2PM.

2 Naʻe toe ongoʻi māluʻia ʻa ʻAisea ʻi he meʻa naʻá ne fanongo ki aí​—ko ha hiva mātuʻaki mālohi naʻá ne luluʻi ʻa e temipalé ʻo aʻu moʻoni ki hono ngaahi fakavaʻé. Naʻe haʻu ʻa e hivá mei he kau selāfimí, ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻoku ʻi he tuʻunga māʻolunga ʻaupito. Ko ʻenau hiva mālohi ongo mālié naʻe ongo mai ai ha ngaahi lea fakangeingeia faingofua: “Oku maonioni, oku maonioni, oku maonioni, a Jihova oe gaahi kau tau: oku fonu a mamani kotoabe i hono nāunāu.” (Aisea 6:3, 4PM) Ko hono hivaʻaki ʻa e foʻi lea “maonioni” ʻo tuʻo tolú naʻe ʻomai ai ki ai ʻa e fakamamafa makehe, pea naʻe feʻungamālie, he ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni ʻi he tuʻunga māʻolunga tahá. (Fakahā 4:8) ʻOku fakamamafaʻi ʻa e māʻoniʻoni ʻa Sihová ʻi he kotoa ʻo e Tohitapú. ʻOku laui teau ʻa e ngaahi veesi ʻoku nau fakafekauʻaki hono huafá mo e ongo foʻi lea ko e “māʻoniʻoni” mo e “tāpuhā.”

3. ʻOku anga-fēfē hono hanga ʻe he ngaahi fakakaukau hala fekauʻaki mo e māʻoniʻoni ʻa Sihová ʻo taki ʻa e tokolahi ke nau tafoki ai mei he ʻOtuá kae ʻikai ke ʻunuʻunu ofi kiate iá?

3 Ko ia, ʻoku hā mahino, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa tefito ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau mahinoʻi fekauʻaki mo iá ko ʻene māʻoniʻoní. Neongo ia, ʻoku talitekeʻi ʻe he tokolahi ia he ʻahó ni ʻa e foʻi fakakaukau ko iá. ʻOku fakafekauʻaki hala ʻe he niʻihi ʻa e māʻoniʻoní mo e māʻoniʻoni-fakaekitá pe fakangalingalilotu loí. Ko e kakai ko ia ʻoku nau fāinga mo ha fakakaukau taʻepau fekauʻaki mo kinautolú te nau sio nai ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku lahi ange ʻene fakalotosiʻí ʻi heʻene fakamānakó. ʻOku nau ilifia nai naʻa ʻikai ʻaupito malava ke nau taau ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtua māʻoniʻoni ko ʻení. Ko ia ai, ʻoku tafoki ʻa e tokolahi ia mei he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻene māʻoniʻoní. Ko e meʻa pango ia, he ko e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ko ha ʻuhinga fakaueʻiloto moʻoni ia ki he ʻunuʻunu ofi kiate iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Ki muʻa ke tau tali ʻa e fehuʻi ko iá, tau lāulea angé pe ko e hā koā ʻa e māʻoniʻoni moʻoní.

Ko e Hā ʻa e Māʻoniʻoní?

4, 5. (a) Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e “māʻoniʻoní,” pea ko e hā ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ki aí? (e) ʻI he ongo founga mahuʻinga fē ʻoku “mavahe” ai ʻa Sihová?

4 Ko e pehē ko ia ʻoku māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ai ia ʻokú ne fakataʻetaʻehohaʻa, anga-hiki, pe anga-paetaku ki he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, ʻokú ne fehiʻa ʻi he ngaahi anga peheé. (Palōveepi 16:5; Sēmisi 4:6) Ko ia, ko e hā ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e foʻi lea ko e “māʻoniʻoni”? ʻI he lea faka-Hepelū faka-Tohitapú, ʻoku haʻu ʻa e foʻi leá mei ha foʻi lea ʻoku ʻuhinga ko e “mavahe.” ʻI he lotú, ko e “māʻoniʻoní” ʻoku ngāueʻaki ia ki ha meʻa ʻoku fakamavaheʻi mei hono ngāueʻaki anga-mahení, pe ʻoku tauhi ke toputapu. ʻOku toe fakahoko mālohi ʻe he māʻoniʻoní ʻa e foʻi fakakaukau ko e maʻa mo e kinokinoifia. ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻa e foʻi leá ni kia Sihová? ʻOku ʻuhinga iá ʻokú ne “mavahe” mei he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ʻo mamaʻo ʻaupito meiate kitautolu?

5 ʻIkai ʻaupito. ʻI he tuʻunga ko e “Toko Taha Maonioni o Isileli,” ʻoku fakapapauʻi ai ʻe Sihova ki heʻene kakaí ʻokú ne ʻafio ʻi honau lotolotoí, neongo naʻa nau angahala. (Aisea 12:6PM; Hōsea 11:9) Ko ia, ʻoku ʻikai ke hanga ʻe heʻene māʻoniʻoní ʻo ʻai ia ke ne mamaʻo. Ka ʻoku anga-fēfē leva ʻene “mavahé”? ʻI he ongo founga mahuʻinga ʻe ua. ʻUluakí, ʻokú ne mavahe mei he kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakatupú koeʻuhi ko ia toko taha pē ʻa e Fungani Māʻolungá. Ko ʻene kinokinoifiá, ʻene maʻá ʻoku fakaʻaufuli mo taʻefakangatangata. (Sāme 40:5; 83:18) Uá, ʻoku mavahe fakaʻaufuli ʻa Sihova mei he angahala kotoa pē, pea ko ha foʻi fakakaukau fakafiemālie ia. Ko e hā hono ʻuhingá?

6. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi he mavahe fakaʻaufuli ʻa Sihova mei he angahalá?

6 ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻa ia ʻoku hāhāmolofia ai ʻa e māʻoniʻoni moʻoní. Ko e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e sōsaieti fakaetangatá ʻoku mavahe mei he ʻOtuá ʻoku ʻuli ia ʻi ha faʻahinga founga, ʻo fakameleʻi ʻe he angahalá mo e taʻehaohaoá. Kuo pau kiate kitautolu kotoa ke tau tauʻi ʻa e angahala ʻoku ʻi loto ʻiate kitautolú. Pea ko kitautolu kotoa ʻoku tau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ʻo ikuʻi ʻe he angahalá kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga. (Loma 7:15-25; 1 Kolinitō 10:12) ʻOku ʻikai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki pehē ʻa Sihova ia. ʻI he mavahe fakaʻaufuli mei he angahalá, ʻe ʻikai ʻaupito ke teitei fakameleʻi ia ʻe ha kiʻi meʻi angahala ʻe taha. ʻOku toe fakapapauʻi ʻe he meʻá ni ʻetau vakai kia Sihova ʻi hono tuʻunga ko e Tamai lelei tahá, he ʻoku ʻuhinga iá ʻokú ne alafalalaʻanga fakaʻaufuli. ʻI he ʻikai ke hangē ko e tokolahi ʻo e ngaahi tamai fakaetangata angahalaʻiá, ʻe ʻikai ʻaupito ke hoko ʻa Sihova ia ʻo taʻefaitotonu, taʻefaʻamataʻofi, pe fakatupu maumau. ʻOku hanga ʻe heʻene māʻoniʻoní ʻo ʻai ha taha pē ʻo e meʻa peheé ke mātuʻaki taʻemalava. Kuo aʻu ʻi ha taimi ʻo fai ʻe Sihova ha ngaahi fuakava ʻi heʻene māʻoniʻoni pē ʻaʻaná, he ʻoku ʻikai ha toe meʻa ia ʻe lava ke alafalalaʻanga ange ai. (ʻĒmosi 4:2) ʻIkai ʻoku fakafiemālie ia?

7. Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē ko e māʻoniʻoní ko e konga ia ʻo e natula ʻo Sihová?

7 Ko e māʻoniʻoní ko e konga ia ʻo e natula tonu ʻo Sihová. ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? Ke fakatātaaʻi: Fakakaukau ange ki he ongo foʻi lea ko e “tangata” mo e “taʻehaohaoa.” Heʻikai malava ke ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuluakí ʻo taʻefakakaukau ki hono uá. ʻOku hūhū ʻa e taʻehaohaoá ʻiate kitautolu pea ʻokú ne tākiekina ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Fakakaukau ange he taimí ni ki he ongo foʻi lea mātuʻaki kehekehe ʻe ua​—“Sihova” mo e “māʻoniʻoni.” ʻOku hūhū ʻa e māʻoniʻoní ʻia Sihova. Ko e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo iá ʻoku maʻa, kinokinoifia mo totonu. Heʻikai malava ke tau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga moʻoní taʻekau ai ʻa hono mahinoʻi ʻa e foʻi lea lolotó ni​—ʻa e “māʻoniʻoní.”

“Ko e Maonioni kia Jihova”

8, 9. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke nau hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi ha ʻuhinga fakangatangatá?

8 Koeʻuhi ʻoku fakasino mai ʻia Sihova ʻa e ʻulungaanga ko e māʻoniʻoní, ʻoku totonu nai ke pehē ko ia ʻa e matavai ʻo e māʻoniʻoni kotoa pē. ʻOku ʻikai te ne tauhi siokita ʻiate ia pē ʻa e ʻulungaanga mātuʻaki mahuʻingá ni; ʻokú ne ʻoatu ia ki he niʻihi kehé, pea ʻokú ne fai pehē ʻi he loto-fiefoaki. Ko ē, ʻi he taimi naʻe folofola ai ʻa e ʻOtuá kia Mōsese fakafou ʻi ha ʻāngelo ʻi he fuʻu ʻakau naʻe uló, naʻa mo e kelekele takatakai aí naʻe hoko ʻo māʻoniʻoni tupu mei heʻene fehokotaki mo Sihová!​—Ekisoto 3:5.

9 ʻE lava ke hoko ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻo māʻoniʻoni ʻi he tokoni ʻa Sihová? ʻIo, ʻi ha ʻuhinga fakangatangata. Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki hono kakai ʻIsilelí ʻa e ʻamanaki ke hoko ko ha “kakai maonioni.” (Ekisoto 19:6PM) Naʻá ne tāpuakiʻi ʻa e puleʻanga ko iá ʻaki ha founga lotu naʻe māʻoniʻoni, maʻa, mo kinokinoifia. ʻOku hoko ai ʻa e māʻoniʻoní ko ha kaveinga ʻoku toutou lāulea ki ai ʻa e Lao ʻa Mōsesé. Ko hono moʻoní, naʻe tui ʻe he taulaʻeiki lahí ha lauʻi peleti koula ʻi muʻa ʻi hono faʻufaʻú, ʻa ia naʻe malava ai ʻa e tokotaha kotoa ke sio ki ai ʻi heʻene ngingila ʻi he māmá. Naʻe tongi ki ai ʻa e ngaahi foʻi leá ni: “Ko e Maonioni kia Jihova.” (Ekisoto 28:36PM) Ko ia naʻe pau ko ha tuʻunga māʻolunga ʻo e maʻá mo e kinokinoifiá naʻe pau ke ne fakafaikehekeheʻi ʻenau lotú, pea ko hono moʻoní, ʻenau founga moʻuí. Naʻe tala ʻe Sihova kiate kinautolu: “Te mou maʻoniʻoni; he ʻoku ou maʻoniʻoni, ʻa au Sihova ko homou ʻOtua.” (Livitiko 19:2) ʻI he moʻui ʻaki pē ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá ki he tuʻunga ʻo e malava ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, naʻa nau māʻoniʻoni ai ʻi ha ʻuhinga fakangatangata.

10. ʻI he fekauʻaki mo e māʻoniʻoní, ko e hā ʻa e faikehekehe naʻe ʻi he vahaʻa ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá pea mo e ngaahi puleʻanga takatakaí?

10 Ko e fakamamafa ko ʻeni ki he māʻoniʻoní naʻe kehe ʻaupito ia ʻi he founga lotu ʻa e ngaahi puleʻanga takatakai ʻi ʻIsilelí. Naʻe lotu ʻa e ngaahi puleʻanga pangani ko iá ki he ngaahi ʻotua ʻa ia ko ʻenau ʻi aí tonu ko ha loi mo e fakangalingali, ko e ngaahi ʻotua naʻe fakahāhaaʻi ʻoku nau fakamālohi, mānumanu, mo fakaʻaluʻalu. Naʻa nau taʻemāʻoniʻoni ʻi he tafaʻaki kotoa pē. Naʻe hanga ʻe he lotu ki he ngaahi ʻotua peheé ʻo ʻai ʻa e kakaí ke nau taʻemāʻoniʻoni. Ko ia ai, naʻe fakatokanga ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití ke nau hanganaki mavahe mei he kau lotu panganí mo ʻenau ngaahi tōʻonga fakalotu ʻulí.​—Livitiko 18:24-28; 1 Tuʻi 11:1, 2.

11. ʻOku anga-fēfē ʻa e hā mahino ʻa e māʻoniʻoni ʻo e konga fakahēvani ʻa e kautaha ʻa Sihová ʻi he (a) kau ʻāngeló? (e) kau selāfimí? (f) Sīsuú?

11 ʻI hono ngaahi tuʻunga lelei tahá, ko e puleʻanga ko ia ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻe fili ʻe Sihová naʻe malava ke ne ʻomai ha kiʻi tapua pē ʻo e māʻoniʻoni ʻo e konga fakahēvani ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá. Ko e laui miliona ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālie ko ia ʻoku nau tauhi mateaki ki he ʻOtuá ʻoku lave kiate kinautolu ko ʻene “gaahi toko mano oe kau maonioni.” (Teutalōnome 33:2PM; Siutasi 14) ʻOku nau tapua haohaoa mai ʻa e fakaʻofoʻofa ʻāsinisini, mo e maʻa ʻo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Pea manatuʻi ʻa e kau selāfimi naʻe mamata ki ai ʻa ʻAisea ʻi heʻene vīsoné. Ko e ʻuhinga ʻo ʻenau hivá ʻoku fakahaaʻi mai ai ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie māfimafi ko ʻení ʻoku nau fakahoko ha ngafa mahuʻinga ʻi hono ʻai ke ʻiloa atu ʻa e māʻoniʻoni ʻa Sihová ʻi he kotoa ʻo e ʻunivēsí. Kae kehe, ʻoku māʻolunga ʻa e meʻamoʻui laumālie ʻe taha ʻi he kotoa ʻo e faʻahingá ni​—ko e ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo e ʻOtuá. Ko Sīsū ʻa e tapua māʻolunga taha ʻo e māʻoniʻoni ʻa Sihová. ʻI he tuʻunga totonú, ʻoku ʻiloa ia “ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.”​—Sione 6:68, 69NW.

Huafa Māʻoniʻoni, Laumālie Māʻoniʻoni

12, 13. (a) Ko e hā ʻoku taau ai hono fakamatalaʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoní? (e) Ko e hā kuo pau ai ke fakamaʻa ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mei he lauʻikovi loi kotoa pē?

12 Fēfē ʻa e huafa tonu ʻo e ʻOtuá? Hangē ko ia naʻa tau vakai ki ai ʻi he Vahe 1, ko e huafa ko iá ʻoku ʻikai ko ha hingoa fakalakanga pē pe ko ha leipolo. ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻo kātoi ʻa e kotoa ʻo hono ngaahi ʻulungāngá. Ko ia ai, ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ko hono “huafa koe Maonioni.” (Aisea 57:15PM) Naʻe ʻai ʻe he Lao ʻa Mōsesé ko ha faihia mamafa ia ke laukovi ki he huafa ʻo e ʻOtuá. (Livitiko 24:16) Pea fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe ʻai ʻe Sīsū ʻo fakamuʻomuʻa ʻi he lotú: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.” (Mātiu 6:9NW) Ke fakamāʻoniʻoniʻi ha meʻa ʻoku ʻuhinga iá ke fakamavaheʻi ia ko e meʻa ʻoku toputapu pea ke fakaʻapaʻapaʻi ia, ke hakeakiʻi ia ʻi he tuʻunga ʻoku māʻoniʻoni. Ka ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke fakamāʻoniʻoniʻi ha meʻa ʻoku natula maʻa ʻo hangē ko e huafa tonu ʻo e ʻOtuá?

13 Ko e huafa māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá kuo fai hono taʻefakaʻapaʻapaʻi mo fakaongoongokoviʻi ʻaki ʻa e ngaahi loi mo e lauʻikovi loi. ʻI ʻĪteni, naʻe loi ʻa Sētane fekauʻaki mo Sihova pea fakahuʻunga ʻo pehē ko ha Hau taʻefaitotonu Ia. (Sēnesi 3:1-5) Talu mei ai, mo hono hanga ʻe Sētane​—ko e pule ʻo e māmani taʻemāʻoniʻoni ko ʻení​—ʻo ʻai ke fakapapauʻi ko e ngaahi loi fekauʻaki mo e ʻOtuá kuo tupu fakautuutu. (Sione 8:44; 12:31; Fakahā 12:9) Kuo hanga ʻe he ngaahi lotú ia ʻo fakahaaʻi ʻa e ʻOtuá ʻoku anga-fakaaoao, taumamaʻo, pe anga-fakamamahi. ʻOku nau taukaveʻi ʻoku nau maʻu ʻene tokoní ʻi heʻenau ngaahi tau lingitotó. Ko e lāngilangi ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻo e fakatupu ʻa e ʻOtuá kuo faʻa taku ia ki he hokonoa mai pē, pe ki he ʻevolūsoné. ʻIo, kuo fai hono lauʻikovi loi taʻetaau ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá. Kuo pau ke fakamāʻoniʻoniʻi ia; ko hono lāngilangi totonú kuo pau ke toe fakafoki ki ai. ʻOku tau fakaʻamu ke aʻu ki he ʻaho ʻe fakamaʻa taʻengata ai ʻe Sihova ʻa hono huafá mei he lauʻikovi loi kotoa pē. Te ne fai ia fakafou ʻi he Puleʻanga ʻoku pule ai ʻa hono ʻAló. ʻOku tau fiefia ke fakahoko ha tafaʻaki pē ʻi he taumuʻa maʻongoʻonga ko iá.

14. Ko e hā ʻoku ui ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ko e māʻoniʻoní, pea ko e hā ʻoku mātuʻaki mamafa ai ʻa hono paetaku ʻa e laumālie māʻoniʻoní?

14 ʻOku toe ʻi ai mo e meʻa ʻe taha ʻoku fekauʻaki vāofi mo Sihova ʻoku ʻikai meimei taʻemalava ke ui ia ʻoku māʻoniʻoni​—ko hono laumālié, pe ivi ngāué. (Sēnesi 1:2) ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ivi taʻealafakafepakiʻi ko ʻení ke fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe he ʻOtuá, ʻokú ne fakahoko ia ʻi ha founga māʻoniʻoni, kinokinoifia, mo maʻa, ko ia ai, ʻoku feʻungamālie leva ʻa hono ui ʻo e ivi ngāué ko e laumālie māʻoniʻoní, pe laumālie ʻo e māʻoniʻoní. (Luke 11:13; Loma 1:4) Ko hono paetaku ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngāue loto-lelei pē ʻo fakafepaki ki he ngaahi taumuʻa ʻa Sihová, ʻokú ne fakatupu ha angahala ʻoku taʻealafakamolemoleʻi.​—Maake 3:29.

ʻUhinga ʻOku Hanga Ai ʻe he Māʻoniʻoni ʻa Sihová ʻo Tohoaki Kitautolu Kiate Iá

15. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa hono maʻu ʻa e manavahē ʻOtuá ko ha tali feʻungamālie ia ki he māʻoniʻoni ʻa Sihová, pea ko e hā ʻoku kau ʻi he manavahē peheé?

15 Ko ia, ʻoku ʻikai faingataʻa ke sio ki he ʻuhinga ʻoku ʻai ai ʻe he Tohitapú ha fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá pea mo e manavahē ʻOtua ʻi he tafaʻaki ʻa e tangatá. Ko e fakatātaá, ʻoku lau ʻi he Sāme 99:3 (PM): “Tuku ke nau fakamalo ki ho huafa lahi mo fakailifia; he oku maonioni ia.” Ko e manavahē ko ʻení ʻoku kau ki ai ha ongoʻi loloto ʻo e ʻapasia, ko e fakaʻapaʻapa ʻi hono tuʻunga māʻolunga tahá. ʻOku feʻunga ke ongoʻi pehē, koeʻuhi ko e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku mātuʻaki māʻolunga mamaʻo ia ʻiate kitautolu. ʻOku mātuʻaki maʻa ngingila mo lāngilangiʻia ia. Neongo ia, ʻoku ʻikai totonu ke ne talitekeʻi kitautolu. ʻI hono kehé, ko ha vakai totonu ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá te ne tohoaki kitautolu ke tau ofi ange ai kiate ia. Ko e hā hono ʻuhingá?

16. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e māʻoniʻoní mo e nāunaú pe fakaʻofoʻofá? ʻOmai ha fakatātā. (e) ʻOku anga-fēfē hono hanga ʻe he ngaahi fakamatala fakaevīsone ʻo Sihová ʻo fakamamafaʻi ʻa e maʻá, kinokinoifiá mo e māmá?

16 Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku fakafekauʻaki ʻe he Tohitapú ʻa e māʻoniʻoní mo e fakaʻofoʻofá. ʻI he ʻAisea 63:15 (PM), ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa hēvani ko e ʻafioaga ʻo e maonioni mo e nāunāu [pe “fakaʻofoʻofá,” NW]’ ʻo e ʻOtuá. ʻOku tohoakiʻi kitautolu ʻe he nāunaú mo e fakaʻofoʻofá. Ko e fakatātaá, sio ki he fakatātā ʻi he peesi 33. ʻIkai ʻoku tohoakiʻi koe ki he feituʻu ko ʻení? Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ia ke mātuʻaki fakamānakó? Fakatokangaʻi ʻa e hā maʻa ʻa e vaí. Naʻa mo e ʻeá kuo pau pē ke maʻa, he ʻoku pulū ʻa e langí pea ko e māmá ʻoku hā ʻāsinisini. Sai, kapau naʻe fakakeheʻi ʻa e feituʻu tatau pē​—ʻo mapuni ʻa e vaitafé ʻi he vevé, ko e ʻuluʻakaú mo e ngaahi maká kuo fakamatamatakoviʻi ʻaki ia ha ngaahi tā hingoa, kuo ʻuliʻi ʻa e ʻeá ʻaki ʻa e ʻahu ʻuli matolu​—ʻe ʻikai ke kei tohoakiʻi kitautolu ki ai; te tau talitekeʻi ia. ʻOku tau fakafekauʻaki fakanatula ʻa e fakaʻofoʻofá pe nāunaú mo e maʻá, kinokinoifiá, pea mo e māmá. Ko e ngaahi lea tatau ko ení ʻoku lava ke ngāueʻaki ia ki hono fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga māʻoniʻoni ʻo Sihová. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he kāvea hotau lotó ʻi he ngaahi fakamatala fakaevīsone ko ia ʻo Sihová! ʻI he ulo ʻi he māmá, ʻi he fakatupu popongi hangē ha ngaahi maka koloá, uloulo hangē ha afí pe ko e ngaahi mētale mahuʻinga kinokinoifia taha mo ngingila tahá​—ʻoku pehē ʻa e nāunau pe fakaʻofoʻofa ʻa hotau ʻOtua māʻoniʻoní.​—Isikeli 1:25-28; Fakahā 4:2, 3.

ʻI hono tohoakiʻi kitautolu ʻe he fakaʻofoʻofá, ʻoku totonu ke pehē pē mo e māʻoniʻoní

17, 18. (a) Naʻe ʻuluaki uesia fēfē ʻa ʻAisea ʻe heʻene vīsoné? (e) Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ha selāfimi ke ne fakafiemālieʻi ʻa ʻAiseá, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngāue ʻa e selāfimí?

17 Kae kehe, ʻoku totonu ke hanga ʻe he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻo ʻai kitautolu ke tau ongoʻi māʻulalo ange ʻi hono fakahoa atú? Ko e moʻoni ko e tali ki aí ko e ʻio. He ko hono moʻoní, ʻoku tau māʻulalo kia Sihova​—pea ko hano fakasiʻisiʻi pē ia ʻo e fakamatalaʻi ʻo ha ngaahi tuʻunga faikehekehe kāfakafa. ʻOku totonu ke hanga ʻe he ʻilo ko iá ʻo fakamavaheʻi kitautolu meiate ia? Fakakaukau angé ki he tali ʻa ʻAisea ʻi heʻene fanongo ki he fanongonongo ʻe he kau selāfimí ʻa e māʻoniʻoni ʻa Sihová. “Pea u pehe, ʻOiaue kita kuo te ʻauha! He ko e tangata loungutu taʻemaʻa kita, pea ko e kakai loungutu taʻemaʻa ʻoku te nofo ai: he ko e Tuʻi ia kuo mātaʻi hoku mata ni, ʻa Sihova Sapaoti!” (Aisea 6:5) ʻIo, naʻe fakamanatu ʻe he māʻoniʻoni taʻefakangatangata ʻa Sihová kia ʻAisea ʻa ʻene angahalaʻiá mo ʻene taʻehaohaoá. ʻI he kamatá, naʻe ongoʻi lōmekina ʻa e tangata faitōnunga ko iá. Ka naʻe ʻikai ke tuku ia ʻe Sihova ʻi he tuʻunga ko iá.

18 Naʻe fakanonga vave ʻe ha selāfimi ʻa e palōfitá. Anga-fēfē? Naʻe puna mai ʻa e meʻamoʻui laumālie māfimafí ki he ʻōlitá, ʻo toʻo ha malala mei ai, pea ʻai ʻa e malalá ki he loungutu ʻo ʻAiseá. ʻOku ongo ngali fakamamahi ange ʻa e meʻa ia ko iá ʻo ʻikai fakafiemālie. Neongo ia, manatuʻi, ko ha vīsone ʻeni ia, ʻoku fonu ʻi he ʻuhinga fakaefakatātā. Ko ʻAiseá, ko ha tokotaha Siu faitōnunga, naʻá ne ʻilo lelei naʻe foaki fakaʻaho ʻa e ngaahi feilaulau ʻi he ʻōlita ʻi he temipalé ke fakamolemole ai ʻa e ngaahi angahalá. Pea naʻe fakamanatu anga-ʻofa ange ʻe he selāfimí ki he palōfitá ʻo pehē neongo naʻá ne taʻehaohaoa moʻoni, ʻo “loungutu taʻemaʻa,” naʻá ne kei malava pē ke hoko ki ha tuʻunga maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. a Naʻe loto-lelei ʻa Sihova ke vakai mai ki ha tangata taʻehaohaoa mo angahalaʻia ʻokú ne māʻoniʻoni​—ko hono moʻoní ʻi ha ʻuhinga fakangatangata.​—Aisea 6:6, 7.

19. ʻOku malava fēfē ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi ha ʻuhinga fakangatangata, neongo ʻetau taʻehaohaoá?

19 ʻOku hoko pehē pē ʻi he ʻahó ni. Ko e kātoa ʻo e ngaahi feilaulau naʻe foaki ʻi he ʻōlitá ʻi Selusalemá ko e ngaahi ʻata pē ʻo e meʻa lahi ange ia​—ko e tahaʻi feilaulau haohaoa, naʻe foaki hake ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he 33 T.S. (Hepelū 9:11-14) Kapau ʻoku tau fakatomalaʻi moʻoni ʻetau ngaahi angahalá, fakatonutonu hotau ʻalunga halá, pea ngāueʻi ʻa e tui ki he feilaulau ko iá, ʻe fakamolemoleʻi ai kitautolu. (1 Sione 2:2) ʻE malava ai mo kitautolu foki ke tau fiefia ʻi ha tuʻunga maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻapositolo ko Pitá kiate kitautolu: “Kuo tohi ʻo pehe, Te mou maʻoniʻoni, he ʻoku ou maʻoniʻoni.” (1 Pita 1:16) Fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sihova ia kuo pau ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni hangē ko iá. ʻOku ʻikai ʻaupito te ne ʻamanekina meiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku taʻemalavá. (Sāme 103:13, 14) Ka, ʻoku tala mai ʻe Sihova kiate kitautolu ke tau māʻoniʻoni koeʻuhi ʻokú ne māʻoniʻoni. ʻI he “tāu mo e fanau kuo ʻofeina,” ʻoku tau feinga ke faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he lelei taha ʻo ʻetau malavá ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. (Efeso 4:32e [5:1PM]) Ko ia, ko hono aʻusia ʻa e māʻoniʻoní ko ha foʻi ngāue hokohoko ia. ʻI heʻetau tupu fakalaumālié, ʻoku tau ngāue ki he “fakakakato ʻetau maʻoniʻoni” ʻi he ʻaho ki he ʻaho.​—2 Kolinito 6:19 (7:1PM).

20. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahinoʻi ʻoku malava ke tau maʻa ʻi he ʻafio mai ʻa hotau ʻOtua māʻoniʻoní? (e) Naʻe anga-fēfē hono ueʻi ʻo ʻAisea ʻi heʻene ʻilo ne fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá?

20 ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi he meʻa ʻoku totonu mo maʻá. ʻOkú ne fehiʻa ʻi he angahalá. (Hapakuke 1:13) Ka ʻoku ʻikai te ne fehiʻa ʻiate kitautolu. Kehe pē ke tau vakai ki he angahalá ʻo hangē ko ʻene vakai ʻaʻaná​—ʻo fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví, ʻofa ʻi he meʻa ʻoku leleí​—pea feinga ke muimui ʻi he ngaahi topuvaʻe haohaoa ʻo Kalaisi Sīsuú, ʻe fakamolemoleʻi ai ʻe Sihova ʻetau ngaahi angahalá. (ʻĒmosi 5:15; 1 Pita 2:21) ʻI heʻetau mahinoʻi ko ia ʻoku malava ke tau maʻa ʻi he ʻafio mai ʻa hotau ʻOtua māʻoniʻoní, ʻoku maongo loloto ʻa e ngaahi olá. Manatuʻi, naʻe ʻuluaki fakamanatuʻi ʻe he māʻoniʻoni ʻa Sihová kia ʻAisea ʻa ʻene taʻemaʻá tonu. Naʻá ne kalanga: “ʻOiaue kita kuo te ʻauha!” Ka ʻi heʻene mahinoʻi pē ne fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá, naʻe liliu ʻa e anga ʻo ʻene vakaí. ʻI he taimi naʻe ʻeke ai ʻa Sihova fekauʻaki mo ha tokotaha pole ke ne fakahoko ha fatongiá, naʻe fai ʻe ʻAisea ha tali vave, neongo naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe kau ki aí. Naʻá ne kalanga: “Ko au eni; fekau au.”​—Aisea 6:5-9.

21. Ko e hā ʻa e makatuʻunga ʻoku tau maʻu ki he tuipau ʻoku malava ke tau fakatupu ʻa e ʻulungaanga ko e māʻoniʻoní?

21 Naʻe ngaohi kitautolu ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtua māʻoniʻoní, ʻo foaki mai mo e ngaahi ʻulungaanga pea mo e malava ki he tuʻunga fakalaumālié. (Sēnesi 1:26) ʻOku ʻi ai ha tuʻunga malava ʻi loto ʻiate kitautolu kotoa ki he māʻoniʻoní. ʻI heʻetau hokohoko atu ke fakatupu ʻa e māʻoniʻoní, ʻoku fiefia ʻa Sihova ke tokoni mai. ʻI hono fai iá, te tau ʻunuʻunu ai ʻo toe ofi ange ki hotau ʻOtua māʻoniʻoní. ʻIkai ngata aí, ʻi heʻetau lāulea ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová ʻi he ngaahi vahe hoko maí, te tau sio ai ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga mālohi ke ʻunuʻunu ofi ai kiate iá!

a ʻOku feʻungamālie ʻa e kupuʻi lea “loungutu taʻemaʻa,” he ko e loungutú ʻoku faʻa ngāueʻaki fakaefakatātā ʻi he Tohitapú ke ne fakafofongaʻi ʻa e leá pe lea fakafonuá. ʻI he kotoa ʻo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ko ha peseti lahi ʻo e ngaahi angahalá ʻoku malava ke fakatotoloʻi ko e tupu ia mei he founga ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e tufakanga ko e leá.​—Palovepi 10:19; Sēmisi 3:2, 6.