Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 4

‘Ko Sihova ʻOku Lahi Hono Mālohí’

‘Ko Sihova ʻOku Lahi Hono Mālohí’

1, 2. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakaofo naʻe mamata ki ai ʻa ʻIlaisiā ʻi heʻene moʻuí, ka ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakalilifu ia naʻá ne sio tonu ai mei he ʻana ʻi he Moʻunga Hōlepí?

 KO ʻIlaisiaá naʻe sio ʻi he ngaahi meʻa fakaofo ki muʻa. Naʻá ne sio ki ha fanga lēveni ʻoku nau ʻomai ha meʻakai kiate ia ʻo tuʻo ua he ʻaho he lolotonga ʻene nofo toitoí. Naʻá ne sio ki hono tokonaki mai ʻe ha ongo ʻaiʻanga meʻa ʻa e mahoaʻa mo e lolo ʻi he kotoa ʻo ha honge lōloa pea naʻe ʻikai ʻaupito ʻosi ia. Naʻe aʻu ʻo ne toe sio ki he afi naʻe tō hifo mei he langí ʻi he tali ki heʻene lotú. (1 Tuʻi, vahe 17, 18) Neongo ia, naʻe teʻeki ai ʻaupito pē ke sio ʻa ʻIlaisiā ia ʻi ha meʻa hangē ko ʻení.

2 ʻI heʻene sonini ʻo ofi ki ha hūʻanga ʻo ha ʻana ʻi he Moʻunga Hōlepí, naʻá ne sio tonu ai ʻi ha holongā meʻa fakalilifu. ʻUluakí ko ha matangi. Kuo pau pē naʻe ʻuʻulu fakatutuli, he naʻe fuʻu mālohi ia ʻo ne haveʻi ʻa e moʻungá pea fahi mo e ngaahi makatuʻú. Naʻe hoko mai ai ha mofuike, ʻo ne tuku ange atu ʻa e ngaahi mālohi lahi ʻaupito naʻe taʻotaʻofi ʻi he fukahi kelekele fefeka ʻo e māmaní. Naʻe hoko mai leva ha afi. ʻI heʻene tafiʻi ʻa e kotoa ʻo e vahe fonuá, ʻoku ngalingali naʻe ongoʻi ʻe ʻIlaisiā ʻa e ʻoho mālohi mai ʻo ʻene vela kakahá.​—1 Tuʻi 19:8-12.

3. Ko e hā ʻa e ʻulungaanga fakaʻotua naʻe sio tonu ʻa ʻIlaisiā ʻi he fakamoʻoni ki aí, pea ko fē ʻoku malava ke tau sio ai ki he fakamoʻoni ʻo e anga tatau ko ʻení?

3 Ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa kehekehe ko ʻeni naʻe sio tonu ai ʻa ʻIlaisiaá naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻa nau taha kotoa ai​—ko e ngaahi fakahāhā ia ʻo e mālohi lahi ʻo Sihova ko e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau sio tonu ʻi ha mana ke ʻiloʻi ai ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻulungaanga ko ʻení. ʻOku mātuʻaki hā mahino ʻa e ʻulungaanga ia ko ʻení. ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻoku ʻomai ʻe he fakatupú ʻa e fakamoʻoni ʻo e “mālohi taʻengatá mo hono tuʻunga ʻOtuá,” ʻo Sihová. (Loma 1:20NW) Fakakaukau angé ki he tapa fakatupu popongi ʻa e ʻuhilá mo e ʻuʻulu ʻa e mana ʻo ha afā mana mo e ʻuhila, ko e tō fakaholomamata hifo ʻa ha fuʻu vaitō lahi fakaʻulia, ko e kāfakafa fakatupu moʻutāfuʻua ʻo ha langi fetuʻua! ʻIkai ʻokú ke sio ai ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi ha ngaahi fakahāhā pehē? Ka neongo ia, ko e tokosiʻi pē ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní ʻoku nau fakatokangaʻi moʻoni ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻa mo e tokosiʻi ange ai ʻoku nau vakai totonu ki aí. Neongo ia, ko hono mahinoʻi ʻa e ʻulungaanga ko ʻeni ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova. ʻI he konga ko ʻení, ʻoku tau aʻu mai ai ki ha ako fakaikiiki ʻo e mālohi taʻefakatataua ʻo Sihová.

“ʻIloange naʻe haʻele ange ʻa Sihova”

Ko ha ʻUlungaanga Tefito ʻo Sihova

4, 5. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová? (e) Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ʻa hono fili ʻe Sihova ʻa e pulú ke ne fakatātaaʻi hono mālohí?

4 ʻOku makehe ʻa Sihova ʻi he mālohí. ʻOku pehē ʻe he Selemaia 10:6 (PM): “He oku ikai ha taha oku hage ko koe, E Jihova; oku ke lahi koe, bea oku lahi ho huafa i he mafimafi.” Fakatokangaʻi ko e huafa ʻo Sihová ʻoku fakamatalaʻi ʻoku lahi mo māfimafi, pe mālohi. Manatuʻi, ʻoku hā mahino ko e ʻuhinga ʻo e huafa ko ʻení ko e “ʻOkú Ne Fakatupunga ke Hoko.” Ko e hā ʻokú ne fakaivia ʻa Sihova ke ne fakatupu ha meʻa pē ʻokú ne loto ki ai pea ke hoko ki ha meʻa pē ʻokú ne fili ki aí? Ko e taha, ko e mālohí. ʻIo, ko e malava ʻa Sihova ke ne fai ha meʻá, ke fakahoko hono finangaló, ʻoku taʻefakangatangata. Ko e mālohi peheé ko e taha ia ʻo hono ngaahi ʻulungaanga tefitó.

5 Koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻaupito malava ke tau makupusi ʻa e lahi kakato ʻo hono mālohí, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakatātā ke tokoni kiate kitautolu. Hangē ko ia kuo tau mātaá, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e pulú ke fakatātaaʻi ʻaki hono mālohí. (Isikeli 1:4-10) ʻOku feʻungamālie ʻa e foʻi fili ko iá, he naʻa mo e pulu lalatá ko ha meʻamoʻui lahi fau mo mālohi ia. Ko e kakai ʻi Pālesitaine ʻo e ngaahi taimi ʻo e Tohitapú naʻe tātātaha, kapau naʻe faifai angé ne nau fetaulaki mo ha meʻa ʻoku toe mālohi ange. Ka naʻa nau ʻilo fekauʻaki mo ha faʻahinga fakailifia ange ʻo e pulú​—ko e pulu kaivaó, pe aurochs, ʻa ia ko e talu mei he taimi ko iá mo e ʻikai ke ne toe ʻi ai. (Siope 39:9-12) Naʻe pehē ʻi he taimi ʻe taha ʻe he pule Loma ko Suliasi Sisá ko e fanga pulu ko ʻení naʻa nau kiʻi siʻi hifo pē ʻi he fanga ʻelefānité. “Ko e lahi ē ko honau mālohí,” ko ʻene tohí ia, “pea ko e lahi ē ko ʻenau vavé.” Sioloto atu ki he valevale mo e vaivai te ke ongoʻi ʻi haʻo tuʻu ʻi he mamalu ʻo ha fuʻu meʻamoʻui pehē!

6. Ko e hā ko Sihova ai pē ʻoku ui “ko e Māfimafi-Aoniú”?

6 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku valevale mo ʻikai ha mālohi ʻo e tangatá ʻi hono fakahoa atu ki he mālohi ʻo e ʻOtuá, kia Sihova. Kiate ia, naʻa mo e ngaahi puleʻanga mālohí ʻoku nau hangē pē ha meʻi efu ʻi ha meʻafuá. (Aisea 40:15) ʻI he ʻikai ke hangē ko ha faʻahinga meʻamoʻui peé, ʻoku maʻu ʻe Sihova ia ʻa e mālohi taʻefakangatangata, he ko ia toko taha pē ʻoku ui ko e “Māfimafi-Aoniú.” a (Fakahā 15:3NW) Ko Sihová ʻoku “lahi [ʻa] hono fuʻu iví mo hono mālohi fakaofó.” (Aisea 40:26NW) Ko iá ko e matavai ʻo e mālohi hulu fau taʻealaʻosi. ʻOku ʻikai te ne fakafalala ki ha Matavai mei tuʻa ki he iví, he ko e “malohi ko e meʻa ʻa e ʻOtua.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Sāme 62:11) Neongo ia, ʻi he founga fē ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa hono mālohí?

Founga ʻOku Ngāueʻaki Ai ʻe Sihova Hono Mālohí

7. Ko e hā ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, pea ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi foʻi lea ʻi he muʻaki lea naʻe ngāueʻaki ʻi he Tohitapú?

7 ʻOku huaʻi hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní meia Sihova ʻo taʻefakangatangata. Ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ʻoku ngāué. Ko hono moʻoní, ʻi he Sēnesi 1:2 (NW), ʻoku lave ai ʻa e Tohitapú ki ai ko e “ivi ngāue” ʻo e ʻOtuá. Ko e muʻaki ngaahi foʻi lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “laumālié” ʻoku liliu nai ia ʻi he ngaahi potutohi kehé ko e “matangi,” “mānava,” mo e “matangi mālohi.” Fakatatau ki he kau faʻu-tikisinalé, ko e ngaahi foʻi lea ʻi he muʻaki leá ʻoku nau fokotuʻu mai ko ha ivi taʻehāmai ʻoku ngāue. ʻI he hangē ko e matangí, ʻoku taʻehāmai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ki hotau matá, ka ko hono ngaahi olá ʻoku moʻoni mo ala ʻiloʻi.

8. ʻI he Tohitapú, ko e hā ʻoku ui fakaefakatātā ʻaki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, pea ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ʻa e ngaahi fakahoa ko ʻení?

8 Ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻoku taʻengata ʻene ngaofengofuá. ʻOku malava ʻe Sihova ke ngāueʻaki ia ke fakahoko ha faʻahinga taumuʻa pē ʻokú ne fakakaukau ki ai. Ko ia ai, ʻoku feʻungamālie, ʻa hono ui fakaefakatātā ʻi he Tohitapú ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ko hono “louhiʻi nima,” ko hono “nima mafimafi,” pe ko hono “nima kuo mafao.” (Luke 11:20PM; Teutalōnome 5:15PM; Sāme 8:3) Hangē tofu pē ko hono ngāueʻaki nai ʻe ha tangata hono nimá ki ha ngaahi ngafa lahi ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e mālohí pe pōtoʻí, ʻoku pehē pē ʻa e malava ʻe he ʻOtuá ke ne ngāueʻaki hono laumālié ke fakahoko ha faʻahinga taumuʻa pē​—hangē ko hono fakatupu ʻo e fanga kiʻi ʻātomi valevalé pe ko hono fakamavaeua ʻo e Tahi Kulokulá pe ko hono fakaivia ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ke nau lea ʻi he ngaahi lea kehekehé.

9. ʻOku lahi fēfē ʻa e mālohi fakaepule ʻo Sihová?

9 ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e mālohí fakafou ʻi hono mafai ko e Hau Fakalevelevá. ʻOku lava ke ke sioloto atu ki hono maʻu ha faʻahinga ʻatamai poto mo lavameʻa ʻe laulaui miliona ke nau fai ki hoʻo tuʻutuʻuní? ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ha mālohi fakaepule pehē. ʻOku ʻi ai ʻene kau sevāniti fakaetangata, ʻoku faʻa fakatatau ʻi he Tohitapú ki ha kau tau. (Sāme 68:11; 110:3) Neongo ia, ko e tangatá ko ha meʻamoʻui vaivai ʻi hono fakahoa atu ki ha ʻāngeló. He ko ē, ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe he kau tau ʻAsīliá ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, naʻe tāmateʻi ai ʻe ha ʻāngelo pē ʻe taha ʻa e toko 185,000 ʻo e kau sōtia ko iá ʻi he pō pē ʻe taha! (2 Tuʻi 19:35) Ko e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻoku ‘lahi ho nau malohí.’​—Sāme 103:19, 20PM.

10. (a) Ko e hā ʻoku ui ʻaki ai ʻa e Māfimafi-Aoniú ko Sihova ʻo e ngaahi kau taú? (e) Ko hai ʻa e tokotaha māfimafi taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakatupu ʻa Sihová?

10 ʻOku toko fiha ʻa e kau ʻāngeló? Naʻe maʻu ʻe he palōfita ko Tanielá ha vīsone fekauʻaki mo hēvani ʻa ia naʻá ne sio lelei ai ki he ngaahi meʻamoʻui laumālie laka hake ʻi he toko 100 milioná ʻi he ʻao ʻo e taloni ʻo Sihová, ka ʻoku ʻikai fakahaaʻi mai ia naʻá ne sio ki he kau ʻāngelo fakakātoa naʻe fakatupú. (Taniela 7:10) Ko ia ai, mahalo ʻoku laui teau miliona ʻa e kau ʻāngeló. ʻOku ui ai ʻa e ʻOtuá ko Sihova ʻo e ngaahi kau tau. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he hingoa fakalakangá ni ʻa hono tuʻunga mālohi ko e Pule ʻo ha fuʻu kau ʻāngelo mālohi, tokolahi fau mo fokotuʻutuʻu maau. Hiliō ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālie ko ʻení, kuó ne fokotuʻu ki ai ha tokotaha ke ne tokangaʻi, ko hono ʻAlo pelé, “ko e ʻUluaki ia naʻe fakatupu, ko e Kimuʻa ʻi he meʻa kotoa pe kuo ngaohi.” (Kolose 1:15) ʻI he tuʻunga ko e ʻāngelo-pulé​—ko e ʻeiki ki he kotoa ʻo e kau ʻāngeló, kau selāfimí, mo e kau selupimí​—ko Sīsū ʻa e tokotaha māfimafi taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakatupu ʻa Sihová.

11, 12. (a) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku ʻoatu ai ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e mālohí? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakamoʻoni ʻa Sīsū ki he lahi ʻo e mālohi ʻo Sihová?

11 Kuo toe ʻi ai ʻa e founga ʻe taha ʻo hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono mālohí. ʻOku pehē ʻe he Hepelū 4:12: “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi.” Kuó ke fakatokangaʻi ʻa e mālohi fakaofo ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, pe pōpoaki fakamānavaʻi ʻe he laumālié, ʻoku lolotonga fakatolonga mai ʻi he Tohitapú? ʻOku malava ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu, langa hake ʻetau tuí, pea tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi liliu lahi ʻiate kitautolu tonu. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki hono kaungātuí fekauʻaki mo e kakai naʻa nau moʻua ʻi he ngaahi founga moʻui taʻetaau mafatukituki. Naʻá ne tānaki mai leva: “Pea naʻe pehe homou niʻihi.” (1 Kolinitō 6:9-11) ʻIo, “ko e folofola ʻa e ʻOtua” naʻá ne tuku atu hono mālohí kiate kinautolu pea tokoniʻi ai kinautolu ke nau liliu.

12 Ko e mālohi ʻo Sihová ʻoku mātuʻaki lahi fau pea ko ʻene ngaahi founga ki hono ngāueʻaki iá ʻoku mātuʻaki ola lelei ʻo ʻikai ai ha meʻa te ne malava ke taʻofi ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ki he ʻOtua ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pe.” (Mātiu 19:26) Ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa ʻoku fakahanga ki ai ʻe Sihova hono mālohí?

Mālohi ʻOku Tataki ʻe he Taumuʻa

13, 14. (a) Ko e hā ʻoku malava ai ke tau pehē ko Sihová ʻoku ʻikai ko ha matavai taʻefakaetangata ia ʻo e mālohí? (e) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sihova hono mālohí?

13 Ko e laumālie ʻo Sihová ko ha meʻa ia ʻoku lahi mamaʻo ange ʻi ha faʻahinga ivi fakamatelie pē; pea ko Sihová ʻoku ʻikai ko ha foʻi ivi taʻefakaetangata, ko ha matavai pē ia ʻo e mālohí. Ko ha ʻOtua ia ko e tokotaha ʻokú ne puleʻi kakato hono mālohi pē ʻoʻoná. Ko e hā leva ʻokú ne ueʻi ia ke ngāueʻaki iá?

14 Hangē ko ia te tau vakai ki aí, ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohí ke fakatupu, ke fakaʻauha, ke maluʻi, ke toe fakafoki mai​—ko hono fakanounoú, ke fai ha meʻa pē ʻoku feʻungamālie mo ʻene ngaahi taumuʻa haohaoá. (Aisea 46:10) ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sihova hono mālohí ke fakahaaʻi ha ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ʻo hono ʻulungāngá mo ʻene ngaahi tuʻungá. Hiliō he meʻa kotoa, ʻokú ne fakahanga hono mālohí ke fakahokoʻaki hono finangaló​—ke fakamāʻoniʻoniʻi hono huafa māʻoniʻoní fakafou ʻi he Puleʻanga Faka-Mīsaiá, ʻo fakahaaʻi ai ko ʻene founga-pulé ʻoku lelei tahá. ʻOku halaʻatā ha meʻa ʻe malava ke ne taʻofi ʻa e taumuʻa ko iá.

15. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohí ki he taumuʻa fē ʻi he fekauʻaki mo ʻene kau sevānití, pea naʻe anga-fēfē hono fakahāhaaʻi ʻeni ʻi he meʻa fekauʻaki mo ʻIlaisiaá?

15 ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohí ke ʻaonga kiate kitautolu tāutaha. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he 2 Kalonikali 16:9 (PM): “Oku lele fetoutou mo liliuaki ae fofoga o Jihova i mamani kotoabe, ke fakaha malohi a ene afio ke kau mo kinautolu oku tokaga totonu ho nau loto kiate ia.” Ko e meʻa naʻe hokosia ʻe ʻIlaisiaá, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, ko ha fakatātā lelei ia. Ko e hā naʻe ʻoange ai ʻe Sihova kiate ia ʻa e fakahāhā fakaofo ʻo e mālohi fakaʻotuá? Sai, naʻe tukupā ʻa Kuini Sisipeli ke tāmateʻi ʻa ʻIlaisiā. Naʻe hola ʻa e palōfitá, ke haofaki ʻene moʻuí. Naʻá ne ongoʻi tuēnoa, ilifia, mo loto-siʻi​—ʻo hangē ia ne hoko ko e kulanoa pē ʻa e kotoa ʻo ʻene ngāue mālohí. Ke fakafiemālieʻi ʻa e tangata loto-moʻuá, naʻe fakamanatu māʻalaʻala ʻe Sihova kia ʻIlaisiā ʻa e mālohi fakaʻotuá. Ko e matangí, ko e mofuiké, pea mo e afí naʻa nau fakahāhaaʻi ko e Tokotaha mālohi taha ʻi he ʻunivēsí naʻe ʻi ai mo ʻIlaisiā. Ko e hā ke ne manavahē ai kia Sisipeli, ko e ʻOtua māfimafi-aoniú ē ʻi hono tafaʻakí?​—1 Tuʻi 19:1-12. b

16. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau fiemālie ʻi he fakakaukauloto atu ki he mālohi lahi ʻo Sihová?

16 Neongo ko e taimi ní ʻoku ʻikai ko hono taimi ia ke fakahoko ai ha ngaahi mana, kuo ʻikai ke liliu ʻa Sihova talu mei he taimi ʻo ʻIlaisiaá. (1 Kolinitō 13:8) ʻOkú ne kei loto-vēkeveke tatau pē he ʻahó ni ke ngāueʻaki hono mālohí maʻá e faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻofa ʻiate iá. Ko e moʻoni, ʻokú ne ʻafio ʻi ha nofoʻanga laumālie māʻolunga, ka ʻoku ʻikai te ne mamaʻo meiate kitautolu. ʻOku ʻikai fakangatangata hono mālohí, ko ia ai, ʻoku ʻikai ko e mamaʻó ʻoku ʻikai ko ha fakangatangata ia. Ka neongo ia, “ʻoku ofi leva ʻa Sihova ki he kakai kotoa ʻoku tautapa kiate ia.” (Sāme 145:18) ʻI he taimi naʻe ui ai ʻa e palōfita ko Tanielá kia Sihova ki ha tokoní, naʻe hā mai ha ʻāngelo naʻa mo e ki muʻa ke ʻosi ʻene lotú! (Taniela 9:20-23) ʻOku halaʻatā ha meʻa ʻe lava ke ne taʻofi ʻa Sihova mei hono tokoniʻi mo fakaivimālohiʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻokú ne ʻofa aí.​—Sāme 118:6.

ʻOku Hanga ʻe he Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo ʻAi Ia ke ʻIkai Fotungofua?

17. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku langaʻi ai ʻe he mālohi ʻo Sihová ʻa e manavaheé ʻiate kitautolú, ka ko e hā ʻa e faʻahinga manavahē ia ʻoku ʻikai te ne langaʻí?

17 ʻOku totonu ke fakatupunga kitautolu ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ke tau manavahē kiate ia? Kuo pau ke tau tali ʻio mo ʻikai fakatouʻosi. ʻIo, ʻi he ʻuhinga ʻoku ʻomai ʻe he ʻulungaanga ko ʻení kiate kitautolu ha ʻuhinga feʻunga ki he manavahē ʻOtuá, ʻa e ongoʻi māluʻia mo e fakaʻapaʻapa lahi naʻa tau lāulea nounou ki ai ʻi he vahe ki muʻá. Ko e manavahē peheé, ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu, ko e “kamataaga ia oe boto.” (Sāme 111:10PM) Kae kehe, ʻoku tau toe tali ʻikai, ʻi he ʻuhinga ʻoku ʻikai ke ʻomai ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ia kiate kitautolu ha ʻuhinga ke tau ongoʻi manavasiʻi taʻetotonu ai kiate ia pe fakaʻehiʻehi ai mei he fakaofiofi kiate iá.

18. (a) Ko e hā ʻoku taʻefalala ai ʻa e tokolahi ki he kakai mālohí? (e) ʻOku tau ʻilo fēfē heʻikai malava ke fakameleʻi ʻa Sihova ʻe hono mālohí?

18 “ʻOku hehema ʻa e mālohí ke fakameleʻi; ko e mālohi fakaʻaufulí ʻoku fakameleʻi fakaʻaufuli.” Ko e tohi ia ʻa e faihisitōlia ʻIngilani ko Pāloni Acton ʻi he 1887. Ko ʻene fakamatalá kuo toutou leaʻaki, mahalo koeʻuhi ʻoku vakai ki ai ʻa e kakai tokolahi ko e moʻoni taʻealafakaʻikaiʻi ia. ʻOku faʻa ngāuekoviʻaki ʻe he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻa e mālohí, ʻo hangē ko ia kuo toutou fakapapauʻi mai ʻe he hisitōliá. (Koheleti 4:1; 8:9) ʻI he ʻuhinga ko ʻení, ʻoku taʻefalala ai ʻa e tokolahi ki he faʻahinga mālohí pea mavahe meiate kinautolu. Sai, ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e mālohi fakaʻaufuli. Kuo hanga ʻe he meʻa ko iá ʻo fakameleʻi ia ʻi ha faʻahinga founga? ʻIkai ʻaupito! Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ko iá ʻoku māʻoniʻoni, ʻo taʻealafakameleʻi fakaʻaufuli. ʻOku ʻikai hangē ʻa Sihova ia ko e kau tangata mo e kau fefine tuʻunga mālohi taʻehaohaoa ʻi he māmani fakameleʻi ko ʻení. Kuo ʻikai ʻaupito te ne ngāuekoviʻaki hono mālohí, pea ʻe ʻikai ʻaupito te ne fai pehē.

19, 20. (a) ʻI he fehoanaki mo e ngaahi ʻulungaanga kehe fē ʻoku ngāueʻaki maʻu ai pē ʻe Sihova hono mālohí, pea ko e hā ʻoku fakafiemālie ai ʻení? (e) ʻE anga-fēfē nai haʻo fakatātaaʻi ʻa e mataʻofi-kita ʻa Sihová, pea ko e hā ʻoku fakamānako ai ia kiate koé?

19 Manatuʻi, ko e mālohí ʻoku ʻikai ko e ʻulungaanga pē ia ʻe taha ʻo Sihová. Kuo teʻeki ke tau ako ki heʻene fakamaau totonú, ki hono potó, mo ʻene ʻofá. Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau fakamahalo ʻo pehē ko e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová ʻoku fakahaaʻi mai ia ʻi ha founga fefeka mo tuʻungaʻa hake pē, ʻo hangē ʻokú ne ngāueʻaki pē ʻa e anga ʻe taha ʻi he taimi ʻe taha. ʻI hono kehé, te tau sio ʻi he ngaahi vahe hono hokó ʻoku ngāueʻaki maʻu pē ʻe Sihova ʻa hono mālohí ʻo fehoanaki mo ʻene fakamaau totonú, ko hono potó, pea mo ʻene ʻofá. Fakakaukau atu ki he toe ʻulungaanga ʻe taha ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku tātātaha ʻene ʻi he kau pule fakamāmaní​—ko e mataʻofi-kitá.

20 Sioloto atu ki haʻo fetaulaki mo ha tangata mātuʻaki kaukaua mo mālohi ʻokú ke ongoʻi ilifia ai ʻiate ia. Kae kehe, ʻi he faai atu ʻa e taimí ʻokú ke fakatokangaʻi ʻokú ne hā ngali anga-malū. ʻOkú ne mateuteu mo loto-vēkeveke maʻu pē ke ngāueʻaki hono mālohí ke tokoniʻi mo maluʻi ʻaki ʻa e kakaí, tautefito ki he faʻahinga ʻoku ʻikai hanau maluʻí mo laveangofuá. ʻOku ʻikai ʻaupito te ne ngāuekoviʻaki ʻa hono ivi mālohí. ʻOkú ke sio ʻoku lauʻikovi loi ia taʻeʻuhinga, neongo ia ko ʻene tōʻongá ʻoku tuʻumaʻu pē kae anga-mokomoko, anga-fakangeingeia, pea naʻa mo e anga-leleí. ʻOkú ke fifili nai ai pe te ke malava ke fakahāhā ʻa e anga-malū mo e mataʻofi tatau, tautefito kapau naʻá ke maʻu ʻa e mālohi ko iá! ʻI hoʻo hoko ʻo ʻilo ha tangata peheé, ʻikai ʻe kamata ke ke ongoʻi ʻoku tohoaki koe kiate ia? ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga mātuʻaki mamaʻo ange ke ʻunuʻunu ofi ai ki he māfimafi-aoniu ko Sihová. Fakakaukau ange ki he foʻi sētesi kakato ko e makatuʻunga ia ki he kaveinga ʻo e vahe ko ʻení: “Oku tuai a Jihova ki he houhau, mo lahi i he malohi.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Nēhumi 1:3PM) ʻOku ʻikai ke vave ʻa Sihova ke ngāueʻaki hono mālohí ki he kakaí, ʻo aʻu ai pē ki he kau anga-fulikivanú. ʻOkú ne anga-mokomoko mo anga-lelei. Kuó ne fakamoʻoniʻi ʻene “tuai . . . ki he houhau” ʻi he fehangahangai mo e ngaahi fakatupu-ʻita lahi.​—Sāme 78:37-41.

21. Ko e hā ʻoku fakaʻehiʻehi ai ʻa Sihova mei hono fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke fai hono finangaló, pea ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he meʻá ni kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo iá?

21 Fakakaukau angé ki he mataʻofi-kita ʻa Sihová mei ha tafaʻaki kehe. Kapau naʻá ke maʻu ha mālohi taʻefakangatangata, ʻokú ke fakakaukau atu ne mei fakataueleʻi nai ai koe ʻi ha ngaahi taimi, ke ke ʻai ʻa e kakaí ke nau fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi hoʻo foungá? Ko Sihova, ʻi hono mālohí kotoa, ʻoku ʻikai te ne fakamālohiʻi ʻe ia ʻa e kakaí ke nau tauhi kiate ia. Neongo ko e tauhi ki he ʻOtuá ko e founga pē ia ʻe taha ki he moʻui taʻengatá, ʻoku ʻikai ke fakamālohiʻi ʻe Sihova ia kitautolu ki he ngāue ko iá. Ka, ʻokú ne fakangeingeiaʻi ʻi he anga-lelei ʻa e tokotaha tāutaha ʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí. ʻOkú ne fakatokanga mai fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi fili taʻefakapotopotó pea tala mai mo e ngaahi pale ʻo e ngaahi fili leleí. Ka ko hono fai ʻa e filí, ʻokú ne tuku mai ia kiate kitautolu. (Teutalōnome 30:19, 20) ʻOku ʻikai pē ke mahuʻingaʻia ʻa Sihova ia ʻi he ngāue ʻoku fakahoko tuʻunga ʻi hono fakamālohiʻi pe ʻi he manavahē taʻetotonu ki hono mālohi fakaofó. ʻOkú ne kumi ki he faʻahinga ko ia te nau tauhi loto-lelei ia ʻi he ʻofá.​—2 Kolinito 9:7.

22, 23. (a) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku fiefia ʻa Sihova ke foaki ʻa e mālohí ki he niʻihi kehé? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he vahe hono hokó?

22 Tau sio angé ki ha ʻuhinga fakaʻosi ʻoku fiemaʻu ai ke ʻoua te tau nofo tailiili ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniú. ʻOku hehema ʻa e kau tangata mālohí ke manavahē ʻi hono vahevahe atu ʻa e mālohí ki he niʻihi kehé. Kae kehe, ʻoku fiefia ʻa Sihova ia ʻi hono foaki ʻa e mālohí ki heʻene kau lotu mateakí. ʻOkú ne tuku atu ʻa e mafai lahi ki he niʻihi kehé, hangē ko ia ko hono ʻAló. (Mātiu 28:18) ʻOku toe foaki ʻe Sihova ʻa e mālohi ki heʻene kau sevānití ʻi he toe founga ʻe taha. ʻOku fakamatalaʻi mai ʻe he Tohitapú: “Oku oou, E Jihova, ae maoluga, moe malohi, moe naunau, moe ikuna, bea moe mafimafi: he oku oou ae mea kotoabe oku i he lagi bea moe mamani: . . . oku i ho nima ae malohi moe mafai; bea oku i ho nima oou ae faa hakeakiʻi, moe foaki oe malohi ki he mea kotoabe.”​—1 Kalonikali 29:11, 12PM.

23 ʻIo, ʻe fiefia ʻa Sihova ke foaki kiate koe ʻa e ivi mālohí. ʻOku aʻu ʻo ne ʻoatu ʻa e “mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení” ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau loto ke tauhi kiate iá. (2 Kolinitō 4:7NW) ʻIkai ʻokú ke ongoʻi ʻoku tohoaki koe ki he ʻOtua longomoʻui ko ʻení, ʻa ia ʻokú ne ngāueʻaki hono mālohí ʻi he ngaahi founga anga-lelei mo mapuleʻí? ʻI he vahe hono hokó, te tau tokangataha ai ki he founga ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sihova hono mālohí ke fakatupú.

a Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “Māfimafi-Aoniú” ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ko e “Tokotaha Pule Fakakātoa; Tokotaha ʻOkú Ne Maʻu ʻa e Mālohi Kotoa Pē.”

b ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú “naʻe ʻikai ʻi he matangi ʻa Sihova: . . . ʻi he mofuike . . . , ʻi he afi.” ʻI he ʻikai hangē ko e kau lotu ki he ngaahi ʻotua natula fakaetalatupuʻá, ʻoku ʻikai ke kumi ʻa e kau sevāniti ia ʻa Sihová kiate ia ʻi he ngaahi ivi mālohi ʻo natulá. ʻOku fuʻu lahi mamaʻo ia ke fakangatangata pē ʻi ha meʻa naʻá ne fakatupu.​—1 Tuʻi 8:27.