Skip to content

Skip to table of contents

VEVEHEAGA 5

Malolo Tufuga​—“Ko Ia ne Eke e Lagi Katoa mo e Lalolagi”

Malolo Tufuga​—“Ko Ia ne Eke e Lagi Katoa mo e Lalolagi”

1, 2. Fakatata fefe he la e malolo tufuga ha Iehova?

KUA tu nakai a koe he tapa afi he po makalili? Liga mumu e koe e tau lima hau ke lata ni e mamao mai he puho he afi ke moua e mafana. Kaeke fakatata lahi atu a koe, ti malagi vevela he afi. Kaeke fakamamao lahi a koe, ti logona e momoko he matagi he po, ti haumia a koe.

2 Ha ha ai e “afi” ne fakamafana e kili he tino ha tautolu he aho. Kua vela mai e “afi” ia he kavi 150 e miliona kilomita he mamao! * Ko e malolo ha ia he la ke maeke ia koe ke logona hana mafana mai he kavi mamao ia! Ka kua holo viko e fua lalolagi he vevela he thermonuclear mo e ofoofogia ia, ti kua latatonu foki e mamao ki ai. Ka tata lahi, to faliu hahau e vai he lalolagi; ka mamao lahi, to tuli e vai. Ti ka to lahi ke he taha he tau fahi ua ia to nakai fai moui e palaneta ha tautolu. Ti aoga foki ke he moui he lalolagi, ko e maama he la kua mea mo e aoga lahi, mo e kua fiafia ki ai.​—Fakamatalaaga 11:7.

Ne “taute [e Iehova] e maama mo e la”

3. Ko e heigoa e kupu moli aoga lahi ne fakamoli he la?

3 Pete he pihia, kua tokologa e tau tagata ne fakateaga ke he la, pete ni kua falanaki e tau momoui ha lautolu ki ai. He pihia, ati nakai iloa e lautolu e mena ne fakaako he la ki a tautolu. Ne talahau e Tohi Tapu hagaao ki a Iehova: “Ko koe ni ne taute e maama mo e la.” (Salamo 74:16) E, tamai he la e lilifu ki a Iehova, “ko ia ne eke e lagi katoa mo e lalolagi.” (Salamo 19:1; 146:6) Ko e taha ni a ia he tau kau loga he pulagi likoliko ne fakaako a tautolu hagaao ke he malolo tufuga lahi ue atu ha Iehova. Kia kumikumi fakalahi atu a tautolu ke he falu he tau mena nei mo e onoono atu foki ke he lalolagi mo e moui ne tupu ai.

“Hahaga Hake a ki Luga mo e Kitekite a Mutolu”

4, 5. Malolo mo e lahi fefe e la, ka e fakatatai fefe ke he falu a fetu?

4 Tuga kua iloa e koe, ko e la ha tautolu ko e fetu. Kua tuga lahi atu ke he tau fetu ne kitia e tautolu he po ha kua, he fakatatai ki a lautolu, tata lahi mai. Lahi fefe e malolo hana? Ko e uho tonu he la, kua vela ke 15,000,000 he Celsius. Kaeke uta e koe e tama vala kiliiku he uho tonu he la mo e tuku he fua lalolagi, to matematekelea a koe ka tu 140 e kilomita mai he punaaga velagia itikuhila ia! He tau sekone takitaha, ne fakatoka mai he la e malolo ne tatai ke he pa he tau teau mo e tau miliona loga he tau pomu niukilia.

5 Kua lahi mahaki foili e la ti molea e 1,300,000 he tau fua lalolagi ha tautolu ka hao i loto. Ko e fetu lahi mahaki kia e la? Nakai, ne fakahigoa he tau tagata kumikumi aolagi ko e yellow dwarf. Ne tohia he aposetolo ko Paulo “nukua kehe e kikila mai he taha fetu mo e taha fetu.” (1 Korinito 15:41) Kua nakai iloa e ia e moli he tau kupu omoi agaga ia. Ha ha ai taha e fetu mahaki foili ti ka fakatu ai he mena ne tu ai e la, to hao e fua lalolagi ha tautolu i loto. Taha foki e fetu makimaki ne fakatu he tapa he la ka hoko atu ke he Saturn​—ti pete ni he mamao ligo e palaneta ia he lalolagi, to fa la e tau ato hoko e spacecraft ki ai, he holo ke molea e laga 40 e mafiti ke he matapulu ne fana mai he fana lahi!

6. Fakakite fefe he Tohi Tapu ko e numera he tau fetu kua loga lahi mai he onoonoaga he tagata?

6 Ko e mena ne ofoofogia lahi ke he tau fetu ko e numera ha lautolu. Ne talahau he Tohi Tapu kua nakai maeke e tau fetu ke totou, kua uka lahi ke totou ke tuga e “oneone he tahi.” (Ieremia 33:22) Ne talahau he mena nei kua mua atu e loga he tau fetu ke he mena ne kitia he tau mata. Ha ko e mena, kaeke ono hake e tagata tohia Tohi Tapu, tuga a Ieremia, ke he lagi he po mo e lali ke totou e tau fetu ne kitia e ia, liga to tolu ni e afe po ke ha ka totou e ia, ha ko e mena ni a ia kua maeke he tau mata he tagata ke kitia he po maaliali. Liga fakatai e numera ia ke he numera he tau tepu oneone i loto he alolima. Ka kua moli lahi, ko e numera he tau fetu kua loga ue atu, ke tatai ke he oneone he tahi. * Ko hai ka maeke ke totou e numera pihia?

“Ti ui e ia a lautolu oti ke he tau higoa ha lautolu”

7. (a) Kavi ke fiha e fetu ne ha ha he matakau fetu Milky Way ha tautolu, mo e lahi fefe e numera ia? (e) Ko e ha ne kakano ai ha kua uka he tau tagata kumikumi aolagi ke fakanumera e tau matakau fetu, mo e heigoa ne fakaako he mena nei ki a tautolu hagaao ke he malolo tufuga ha Iehova?

7 Ne tali he Isaia 40:26: “Hahaga hake a ki luga mo e kitekite a mutolu, po ko hai ne eke e tau mena nai? Kua takitaki mai ha lautolu a tau kau kua totou, ti ui e ia a lautolu oti ke he tau higoa ha lautolu.” Mo e talahau he Salamo 147:4: “Kua totou e ia e tau fetu poke ne fiha.” Ko e ‘fiha e numera he tau fetu’? Nakai ko e huhu mukamuka a ia. Ne fuafua he tau tagata kumikumi aolagi kua molea 100 piliona e tau fetu he matakau fetu Milky Way hokoia ha tautolu. * Ka ko e Milky Way ha tautolu ko e taha ni a ia he tau matakau fetu loga, mo e kua loga ne kua fuhifuhi foki he tau fetu. Fiha e matakau fetu ne ha ha ai? Ne fuafua he falu tagata kumikumi aolagi ke 50 e piliona. Ka e lafilafi he falu ke liga 125 e piliona. Ti kua nakai maeke he tagata ke iloa tonu e numera he tau matakau fetu, po ke numera moli he tau piliona fetu ne ha ha i loto. Ka kua iloa e Iehova e numera ia. Mua atu, ne fakahigoa e ia e tau fetu takitaha!

8. (a) Fakamaama fefe e koe e lahi he matakau fetu Milky Way? (e) Ko e puhala fe ne fakatokatoka e Iehova e tau holoaga he kau he lagi?

8 Ko e ofoofogia ha tautolu kua tolomaki ni he magaaho ka manamanatu a tautolu ke he lahi he tau matakau fetu. Ko e matakau fetu Milky Way kua fuafua e loa ke kavi 100,000 tau he mafiti he maama. Fakatino la e kikila he maama ne holo mafiti ke 300,000 e kilomita he sekone. To 100,000 la e tau ato hoko e kikila ia ke he taha fahi he matakau fetu ha tautolu! Mo e fai matakau fetu foki nukua lahi atu ke he ha tautolu. Ne talahau he Tohi Tapu “kua fofola” e Iehova e lagi mahaki nei ke tuga ko e ie. (Salamo 104:2) Ne fakatokatoka foki e ia e tau holoaga he tau tufugatia nei. Mai he vala itikuhila he efu i loto he tau fetu ke he matakau fetu mahaki foili, kua fagahuatia e tau mena oti kana hagaao ke he tau fakatufono fisiki ne fakatu mo e fakagahuahua he Atua. (Iopu 38:​31-33) Ko e mena ia, ne fakatai he tau saienetisi e tau fagahua tonuhia he tau kau he lagi ke he puhala koli ne matafeiga lahi ki ai! Kia manamanatu, mogoia, ki a Ia ne tufuga e tau mena oti nei. Nakai kia ofogia a koe ke he Atua ne ha ha ai e malolo tufuga mahaki pihia?

‘Ne Eke e Ia e Lalolagi he Hana Malolo’

9, 10. Kitia moli fefe e malolo ha Iehova he puhala ne fakatu ai e fakatokatokaaga sola ha tautolu, koe Jupiter, ko e fua lalolagi, mo e mahina?

9 Kua kitia maali e malolo tufuga ha Iehova he kaina ha tautolu, ko e lalolagi. Ne tautau fakamitaki e ia e fua lalolagi i loto he lagi likoliko lahi nei. Ne talitonu falu saienetisi kua nakai fakamokoi e tokologa he tau matakau fetu ke he palaneta foaki-moui tuga ha tautolu. Ko e laulahi he matakau fetu Milky Way ha tautolu kua nakai talaga pauaki ke ha ha ai e moui. Kua puke e uho tonu he lagi likoliko he tau fetu. Kua tokoluganea ai e malolo velagia, mo e fa mahani ke teitei feoka tumau e tau fetu. Ko e tila he matakau fetu kua nakai fai vai pauaki ne lata ma e moui. Ko e fakatokatokaaga sola ha tautolu kua tu mitaki he vahaloto he tau mena ua ia.

10 Kua aoga e fua lalolagi mai he veha mamao ka ko e puipuiaga makimaki foki​—ko e palaneta Jupiter. Kua molea e fakalahi afe ke he lahi he Lalolagi, ne fakatoka mai he Jupiter e malolo mamafa lahi. Ko e fua? Kua fakamamiti po ke popoka kehe e tau mena ne lelelele fano i luga he lagi likoliko. Ne fuafua he tau saienetisi kaeke nakai ha ha ai e Jupiter, to mokulu e tau valavala lapatoa lalahi ke he lalolagi ke laga 10,000 ke mua atu e malolo ke he mogonei. Tata mai ki kaina, ko e lalolagi ha tautolu kua fakamonuina aki e setalate pauaki​—ko e mahina. Ti mua atu he eke mo mena fulufuluola mo e “maama he po,” ne taofi he mahina e fua lalolagi ke fakatipa tumau. Kua foaki he fakatipa ia ke he lalolagi e tau vaha mauokafua​—ko e taha mena aoga lahi ke he moui.

11. Ne talaga fefe e aolagi he lalolagi ke eke mo pa puipui?

11 Ko e malolo tufuga ha Iehova kua kitia maali ke he tau fahi oti he talagaaga he lalolagi. Manamanatu ke he aolagi, ne eke mo pa puipui. Kua fakatoka mai he la e tau hokohoko malolo mo e tau hokohoko mamate. He magaaho ne lau e fua lalolagi he tau hokohoko mamate, ne fakafaliu ai e okesitene ke he osene. Ti ko e fua, ne utakehe he aloalo okesitene e laulahi he tau hokohoko ia. Kua tuga talaga pauaki ai e palaneta ha tautolu katoa mo e uufi ke puipui aki!

12. Fakataitai fefe he fakaholoaga vai he aolagi e malolo tufuga ha Iehova?

12 Ko e taha vala ni a ia he aolagi ha tautolu, ko e lafilafi he tau kese kehekehe ne latatonu ke lalago e tau mena momoui ne nonofo he lalolagi po ke tata ke he fuga lalolagi. Ke he tau mena ofogia he aolagi ko e fakaholoaga he vai. He tau tau oti ne mimiti hake he la ke molea 400,000 he kupita kilomita he vai mai he tau moana he lalolagi. Ne faliu ai e vai ke he tau aolu, ne kua tafeliuaki he tau matagi he aolagi. Ko e vai nei, kua hakahaka mo e mea, kua to mai ke tuga e uha, kiona, mo e aisa, mo e puke ai e tau tanakiaga vai. Kua tuga ne talahau he Fakamatalaaga 1:7: “Kua tafe hifo e tau vailele oti ke he tahi; ka e nakai puke ai e tahi; ko e mena kua tafe atu ki ai e tau vailele, kua liliu atu foki a lautolu ki ai.” Ko Iehova ni hokoia kua maeke ke fakatokatoka e fakaholoaga pihia.

13. Ko e heigoa e fakamoliaga he malolo he Tufuga ne kitia e tautolu he tau akau mo e kelekele he lalolagi?

13 He ha mena ni ne kitia ai e tautolu e moui, kua kitia moli e tautolu e malolo he Tufuga. Mai he akau loagitu ne tokoluga hake he tau fale fata 30 ke he tama akau tote ne moui he tau moana mo e foaki mai e okesitene lahi ne fafagu e tautolu, kua kitia moli e malolo tufuga ha Iehova. Ko e kelekele kua puke he tau mena momoui​—tau kelemutu, pakapaka aitu, mo e tau moko ikiiki lalahi, kua gahuahua ke he tau puhala kehekehe ke fakatutupu e tau akau. Kua tonu ai, he vagahau e Tohi Tapu hagaao ke he kelekele ke ha ha ai e malolo.​—Kenese 4:12.

14. Ko e heigoa e malolo galo ne ha ha ai foki he etomo itikuhila?

14 Nakai fakauaua, ko Iehova ne “eke ai e ia e lalolagi he hana malolo.” (Ieremia 10:12) Kua kitia moli foki e malolo he Atua he tau tufugatia ikiiki lalahi hana. Ke tuga anei, ka tuku fakalataha e tau etomo totou miliona, kua nakai matolu tuga e tau lauulu he tagata. Mo e pete ni ka fakaputuputu fakalahi hake e etomo ato tokoluga tuga e fale fata 14, ko e alito mogoia to lahi ni tuga e vala masima ne ha ha he fata ke fitu aki. Ka ko e uho tonu itikuhila ia ko e punaaga he malolo ofoofogia ne pa mai he pomu niukilia!

“Tau Mena Oti Kana kua Fafagu”

15. He fakatutala ke he tau manu favale kehekehe, ko e heigoa e fakaakoaga ne fakaako e Iehova ki a Iopu?

15 Ko e taha fakamoliaga maaliali he malolo tufuga ha Iehova kua kitia ke he tau manu loga he lalolagi. Ne tohi he Salamo 148 e tau mena loga ne fakaheke a Iehova, mo e lafi e kupu 10 “ko e tau manu favale mo e tau manu huifa oti kana.” Ke fakakite ko e ha kua lata e tagata ke ofo ke he Tufuga, ne vagahau a Iehova ki a Iopu hagaao ke he tau manu tuga e leona, asini vao, rema, Pehemota (po ke, hipotomati), mo Leviatana (ko e kolokataila). Ko e kakano? Kaeke kua ofoofogia e tagata ke he tau mena momoui malolo, matakutakuina, mo e favale nei, kua lata ke fefe a ia hagaao ke he Tufuga ha lautolu?​—Iopu, tau veveheaga 38-41.

16. Ko e heigoa ne nava e koe hagaao ke he falu he tau manu lele ne tufugatia e Iehova?

16 Ne totoku foki he Salamo 148:10 e “tau manu lele.” Manamanatu la ke he kehekehe! Ne tala age e Iehova ki a Iopu hagaao ke he renani, ne “kata a ia ke he solofanua mo ia ne heke ai.” Moli, ko e manu 2.5 e mita he tokoluga nei kua nakai maeke ke lele, ka kua poi ke 65 e kilomita he matahola, ti hoko ke he 4.5 e mita he taha e lalaka! (Iopu 39:​13, 18) Ke he taha fahi, ne moui katoa ni taha faga manu lele ko e albatross he pulagi i luga he tahi. Ko e manu lele fakapaagi pauaki, kua ha ha ai e laulahi he tau tapakau ke kavi tolu e mita. Kua fakapaagi ke he tau matahola loga ka e nakai tapatapa e tau tapakau. Ka e kehe mai, ko e lima ni e senetimita he loa, ko e bee hummingbird ko e manu lele tote lahi he lalolagi. Kua tapatapa e tau tapakau hana ke 80 e sekone! Ko e tau hummingbird, kua kikila tuga e penina fai tapakau, kua holo tuga e tau helikopata mo e lele halatua foki.

17. Lahi fefe e blue whale, mo e heigoa e fakahikuaga kua lata ia tautolu ke moua he mole e manamanatu ke he tau manu ne tufuga e Iehova?

17 Ne talahau foki he Salamo 148:7 kua fakaheke foki he “tau tanimo” a Iehova. Onoono ke he mena ne fa manatu ke eke ko e manu ne mua atu e lahi ne moui he palaneta nei, ko e tafua (blue whale). Ko e manu makimaki nei he moana hokulo kua liga hoko ke 30 e mita he tokoluga po ke molea atu foki. Kua liga mamafa ke tatai ke he 30 e fuifui elefane matua. Ko e hana alelo kua mamafa ke tatai ke he taha e elefane. Ko e ate hana kua tatai mo e motoka tote. Kua pamu ai ke laga 9 he minuti​—kua kehe mai he ate he hummingbird, ne liga pamu ke laga 1,200 he minuti. Ko e taha vaka toto he tafua nei kua lahi mahaki ati maeke e tama tote ke totolo i loto. Kua omoi moli ai he tau loto ha tautolu a tautolu ke fakatuogo e fakamafanaaga ne fakaoti aki e tohi ha Salamo: “Kia fakaheke atu kia Ioha e tau mena oti kana kua fafagu.”​—Salamo 150:6.

Ako Mai he Malolo Tufuga ha Iehova

18, 19. Kehekehe fefe e tau mena momoui ne taute e Iehova he lalolagi nei, mo e heigoa ne fakaako he tau tufugatia ki a tautolu hagaao ke he pule katoatoa hana?

18 Ko e heigoa ne ako e tautolu mai he fakaaoga e Iehova e malolo tufuga hana? Kua ofogia a tautolu ke he tau tufugatia kehekehe. Ne talahau he taha salamo: “Iehova na e, kua loga ue atu hāu a tau gahua! . . . kua puke e lalolagi ke he hāu a tau mena.” (Salamo 104:24) Moli ha ia! Ne mailoga he tau tagata kumikumi moui, kua molea e miliona he tau faga mena moui he lalolagi; ka kua kehekehe e tau manatu ke he loga ke 10 e miliona, 30 e miliona, po ke loga atu foki. Ka e liga moua he tagata makaka lahi kua fakateaga e tufugatiaaga hana he falu magaaho. Kehe mai, ko e tufugatia ha Iehova​—hana malolo ke taute mo e tufuga e tau mena fou mo e kehekehe​—kua nakai fakateaga.

19 Ko e fakaaogaaga ha Iehova he malolo tufuga hana kua fakaako ki a tautolu e pule katoatoa hana. Ko e kupu “Tufuga” kua vevehe kehe a Iehova mai he tau mena oti kana he lalolagi mo e lagi katoatoa, ko e tau mena ia ko e “tufugatiaaga.” Ko e Tama fuataha foki ha Iehova, ne eke mo “iki gahua iloilo” he magahala tufugatia, kua nakai ui i loto he Tohi Tapu ko e Tufuga po ke Tufuga-lagomatai. (Tau Fakatai 8:30; Mataio 19:4) Ka ko ia “ko e uluaki he tau mena oti kana kua eke.” (Kolose 1:15) Ko e tuaga ha Iehova ko e Tufuga ne foaki ki a ia e tonu pauaki ke poaki e pule malolo katoatoa tahamaka ke he lalolagi mo e lagi.​—Roma 1:20; Fakakiteaga 4:11.

20. Ko e kakano fe ne okioki a Iehova tali mai he fakaotiaga he tufugatia hana he lalolagi?

20 Kua fakaoti kia e Iehova e fakagahuahua he malolo tufuga hana? Ne talahau he Tohi Tapu he magaaho ne fakaoti e Iehova e gahua tufugatia hana he aho tufuga ne ono, “ko e aho fitu ne okioki ai a ia he hana tau gahua oti ne eke e ia.” (Kenese 2:2) Ne fakakite he aposetolo ko Paulo, he “aho” ke fitu aki ko e afe e tau a ia he loa, ha kua loagitu agaia he aho hana. (Heperu 4:​3-6) Nakai kia kakano e “okioki” kua fakaoti katoatoa e gahua ha Iehova? Nakai, ha ko e mena nakai oti e gahua ha Iehova. (Salamo 92:4; Ioane 5:17) Ko e hana okioki, mogoia, kua hagaao ni ke he fakamotuhia he gahua tufugatia hana ke he lalolagi. Ka ko e gahua hana ke tamai hana finagalo ke he fakamoliaga, kua fakatumau mo e nakai fakalavelave. Ko e gahua pihia kua putoia e omoiaga he agaga he tau Tohiaga Tapu. Ko e gahua hana kua putoia ai foki e tamaiaga he “tagata fou,” ka fakatutala ki ai he Veveheaga 19.​—2 Korinito 5:17.

21. To haofia tukulagi fefe e tau tagata tua fakamoli he malolo tufuga ha Iehova?

21 He magaaho ka hoko mai e aho okioki ha Iehova ke he fakaotiaga, to fakapuloa e ia e tau gahua oti hana he lalolagi ke “mitaki lahi,” tuga ne taute e ia he fakaotiaga he tau aho tufuga ne ono. (Kenese 1:31) Ko e puhala ka fifili e ia ke fakagahuahua e malolo tufuga nakai fakakaupa hana fakamui, to kitia ni e tautolu he magaaho ia. Ke he ha mena tupu ni, kua fakamoli ki a tautolu to tumau a tautolu ke ofogia ke he fakaaogaaga ha Iehova he malolo tufuga. Ke he tukulagi, to ako atu foki a tautolu hagaao ki a Iehova he puhala he tau tufugatia hana. (Fakamatalaaga 3:11) Ka lahi e ako ha tautolu ki a ia, to hokulo lahi e ofogia ha tautolu​—mo e mua atu foki e tata ha tautolu ke he Tufuga Homo ue Atu ha tautolu.

^ para. 2 Ke lali ke maama e numera lahi ia, manamanatu hagaao ke he mena nei: Ke fakaholo e motoka ke he matakavi ia​—mo e holo mafiti ke he 160 e kilomita he matahola, 24 e matahola he aho​—ko e molea e teau e tau tau a ia to hoko a koe ki ai!

^ para. 6 Ne manatu falu kua liga fakaaoga he tau tagata i tuai he vaha Tohi Tapu e taha faga hulu pulagi fakamua. Ha ko e mena, he talahau he tau tagata, iloa fefe he tau tagata he magaaho ia e loga ue atu he numera he tau fetu? Ko e manatu noa pihia kua nakai foaki e lilifu ki a Iehova, ko e Punaaga he Tohi Tapu.​—2 Timoteo 3:16.

^ para. 7 Manatu ko e fiha la e leva ka totou e koe 100 piliona fetu. Ka maeke ia koe ke totou e fetu fou he tau sekone takitaha​—mo e totou tumau ke he 24 e matahola he aho​—to 3,171 e tau ka totou ai e koe!