1-3. (a) Kakva je opasnost prijetila Izraelcima od Egipćana? (b) Kako se Jehova borio za svoj narod?

IZRAELCI su bili u dvostrukoj opasnosti — s jedne strane stajali su strmi obronci planine, a s druge neprohodno more. Egipatska vojska, bešćutna smrtonosna mašinerija, uporno ih je progonila, čvrsto odlučivši da ih uništi. * Usprkos tome, Mojsije je poticao Božji narod da ne gubi nadu. “Jehova će se biti za vas”, uvjeravao ih je (2. Mojsijeva 14:14).

² Unatoč tome, Mojsije je očito prizvao Jehovu i on mu je odgovorio: “Što vičeš k meni? (...) Digni štap svoj i pruži ruku svoju na more, i rascijepi ga” (2. Mojsijeva 14:15, 16). Zamisli događaje koji su uslijedili. Jehova odmah daje zapovijed svom anđelu, a stup od oblaka odlazi Izraelcima iza leđa i možda se uzdiže poput zida te onemogućava Egipćanima da ih napadnu (2. Mojsijeva 14:19, 20; Psalam 105:39). Mojsije pruža ruku. Pod snažnim udarima vjetra more se razdvaja. Vode se na neki način stvrdnu i izgledaju poput zidina, stvarajući dovoljno širok put da prođe čitav narod! (2. Mojsijeva 14:21; 15:8).

³ Kad se suočio s tolikom moći, faraon je trebao narediti svojim trupama da se povuku. Međutim, ponosni faraon naređuje da se krene u napad (2. Mojsijeva 14:23).  Egipćani bez razmišljanja jure po morskom dnu, no njihov se napad ubrzo pretvara u kaos dok kotači s kola otpadaju. Kad su Izraelci sigurno stigli na drugu stranu, Jehova Mojsiju zapovijeda: “Pruži ruku svoju na more, neka se vrati voda na Egipćane, na kola njihova i na konjanike njihove.” Vodeni zidovi se sručuju, potapajući faraona i njegovu vojsku! (2. Mojsijeva 14:24-28; Psalam 136:15).

4. (a) Što je Jehova dokazao kod Crvenog mora? (b) Kako neki možda reagiraju kad se Jehovu prikazuje na takav način?

⁴ Izbavljenje izraelskog naroda kod Crvenog mora bio je značajan događaj u povijesti Božjeg ophođenja s čovječanstvom. Tom je prilikom Jehova dokazao da je “velik ratnik” (2. Mojsijeva 15:3). No kako ti reagiraš kad se Jehovu opisuje na takav način? Istina, rat ljudima donosi mnogo boli i patnje. Da li te Božje korištenje razorne moći možda zastrašuje, umjesto da te potakne da mu se približiš?

5, 6. (a) Zašto se Boga s pravom naziva “Jehova nad vojskama”? (b) Kako se Božji način ratovanja razlikuje od ljudskog?

⁵ “Jehova nad vojskama” Božja je titula koju mu se na izvornom jeziku u Hebrejskim pismima pripisuje skoro tristo puta, a u Kršćanskim grčkim pismima dvaput (1. Samuelova 1:11). Kao Suvereni Vladar, Jehova zapovijeda velikom vojskom anđela (Jozua 5:13-15; 1. Kraljevima 22:19). Ta vojska ima zastrašujuću razornu snagu (Izaija 37:36). O ljudskom razaranju nije nimalo ugodno razmišljati. Međutim, moramo imati na umu da Božji ratovi nisu poput ljudskih sukoba koji nikuda ne vode. Vojni i politički vođe mogu pokušavati pripisati  plemenite motive svojim napadima. No ljudski ratovi uvijek uključuju pohlepu i sebičnost.

⁶ Za razliku od toga, Jehova ne slijedi slijepo neki osjećaj. U 5. Mojsijevoj 32:4 stoji: “Djelo je te stijene savršeno, jer su svi putovi njegovi pravda; Bog je vjeran, bez nepravde; pravedan je i istinit.” Božja Riječ osuđuje neobuzdan gnjev, okrutnost i nasilje (1. Mojsijeva 49:7; Psalam 11:5). Zato Jehova nikada ništa ne poduzima bez promišljanja. On svoju razornu moć koristi rijetko i tek onda kad mu ništa drugo ne preostaje. Upravo je onako kako je rekao preko svog proroka Ezehijela: “Eda li je meni milo da pogine bezbožnik? govori Jehova, a ne da se odvrati od putova svojih i bude živ?” (Ezehijel 18:23).

7, 8. (a) Što je Job pogrešno zaključio o svojim patnjama? (b) Kako je Elijuv ispravio Jobovo razmišljanje? (c) Što učimo iz Jobovog iskustva?

⁷ Pa zašto onda Jehova koristi razornu moć? Prije nego što odgovorimo na to, prisjetimo se pravednog Joba. Sotona je tvrdio da Job — ustvari bilo koji čovjek — neće sačuvati besprijekornost u vrijeme kušnje. Jehova je na taj izazov odgovorio tako što je dozvolio Sotoni da ispita Jobovu besprijekornost. Zbog toga se Job razbolio, izgubio bogatstvo i djecu (Job 1:1–2:8). Budući da nije znao da je riječ o spornom pitanju, Job je pogrešno zaključio da su njegove patnje nepravedna Božja kazna. Upitao je Boga zašto ga je uzeo kao svoju “metu”, svog “neprijatelja” (Job 7:20, St; 13:24).

⁸ Mladić imenom Elijuv otkrio je Jobu što ne valja u njegovom načinu razmišljanja sljedećim riječima: “Rekao [si]: moja je pravda veća od Božje” (Job 35:2). Da, nije mudro misliti da znamo bolje od Boga ili pretpostaviti da on postupa nepravedno. “Daleko je od Boga zloća i nepravda od Svemogućega”, rekao je Elijuv. Kasnije je  dodao: “Svemoguć je, ne možemo ga stignuti; velike je sile, ali sudom i velikom pravdom nikoga ne muči” (Job 34:10; 36:22, 23; 37:23). Možemo biti sigurni da Bog ratuje samo ako postoji dobar razlog za to. Imajući to na umu, razmotrimo neke od uzroka zašto Bog mira ponekad preuzima ulogu ratnika (1. Korinćanima 14:33).

9. Zašto Bog mira ratuje?

⁹ Mojsije je hvalio Boga kao ‘velikog ratnika’, a zatim je rekao: “Tko je kao ti među silnima, Jehova? Tko je kao ti slavan u svetosti?” (2. Mojsijeva 15:11). Prorok Habakuk je slično napisao: “Čiste su oči tvoje da ne možeš gledati zla, i bezakonja ne možeš gledati” (Habakuk 1:13). Iako je Jehova Bog ljubavi, on je i Bog svetosti, pravednosti i pravde. Ponekad ga te osobine potiču da upotrijebi svoju razornu moć (Izaija 59:15-19; Luka 18:7). Dakle, Bog ne narušava svoju svetost time što ratuje. Umjesto toga, on ratuje zato što je svet (2. Mojsijeva 39:30).

10. (a) Kada i zbog čega se prvi put pojavila potreba da Bog krene u rat? (b) Koji je jedini način na koji se može prekinuti neprijateljstvo prorečeno u 1. Mojsijevoj 3:15, i kako će to koristiti pravednom čovječanstvu?

¹⁰ Razmotrimo kakva je situacija vladala nakon što se prvi ljudski par, Adam i Eva, pobunio protiv Boga (1. Mojsijeva 3:1-6). Da je Jehova tolerirao njihovo nepravedno postupanje, doveo bi u pitanje vlastiti položaj koji ima kao Univerzalni Suveren. Budući da je on pravedan Bog, znao je da ih mora osuditi na smrt (Rimljanima 6:23). U prvom biblijskom proročanstvu prorekao je da će između njegovih slugu i sljedbenika ‘zmije’, odnosno Sotone, vladati neprijateljstvo (Otkrivenje 12:9; 1. Mojsijeva 3:15). To se neprijateljstvo na koncu može prekinuti  jedino satiranjem Sotone (Rimljanima 16:20). No ta će osuda uroditi velikim blagoslovima za pravedno čovječanstvo jer će Zemlja biti oslobođena Sotoninog utjecaja i bit će moguće uspostaviti globalni raj (Matej 19:28). A do tada, oni koji su na Sotoninoj strani predstavljat će stalnu prijetnju fizičkoj i duhovnoj dobrobiti Božjeg naroda. S vremena na vrijeme Jehova mora intervenirati.

11. Zašto se Bog osjećao obaveznim prouzročiti opći potop?

¹¹ Potop Noinih dana primjer je jedne takve intervencije. U 1. Mojsijevoj 6:11, 12 stoji: “Zemlja se pokvari pred Bogom, i napuni se zemlja bezakonja. I pogleda Bog na zemlju, a ona bješe pokvarena; jer svako tijelo pokvari put svoj na zemlji.” Je li Bog dozvolio zlima da izbrišu i posljednji trag morala preostalog na Zemlji? Nije. Jehova je znao da mora prouzročiti opći potop kako bi sa Zemlje uklonio osobe ogrezle u nasilju i nemoralu.

12. (a) Što je Jehova prorekao o Abrahamovom ‘sjemenu’? (b) Zašto su Amorejci trebali biti protjerani?

¹² Slično je bilo i s Božjom presudom nad Kanaancima. Jehova je otkrio da će preko Abrahama doći ‘sjeme’ putem kojeg će biti blagoslovljene sve obitelji na Zemlji. U skladu s tim naumom, Bog je odlučio da Abrahamovi potomci dobiju Kanaan, zemlju u kojoj su živjeli Amorejci. Kako je Bog opravdao to što je nasilu protjerao te ljude iz njihove zemlje? Jehova je prorekao da će ih protjerati tek za nekih 400 godina — kad “grijesima Amorejskim” dođe “kraj” * (1. Mojsijeva 12:1-3; 13:14, 15; 15:13, 16; 22:18). Tokom tog perioda Amorejci su tonuli sve dublje u moralnu izopačenost. Kanaan je postao zemlja  idolopoklonstva, krvoprolića i degradirajućih seksualnih postupaka (2. Mojsijeva 23:24; 34:12, 13; 4. Mojsijeva 33:52). Stanovnici te zemlje čak su ubijali djecu bacajući ih u žrtvenu vatru. Zar je sveti Bog mogao izložiti svoj narod takvoj izopačenosti? Nije! Rekao je: “Oskvrnila [se] zemlja, i nevaljalstvo ću njezino pohoditi na njoj, i izmetnuće zemlja stanovnike svoje” (3. Mojsijeva 18:21-25). Međutim, Jehova nije te ljude sve odreda pogubio. Kanaanci koji su imali ispravan stav, kao što su Rahaba i Gabaonjani, bili su pošteđeni (Jozua 6:25; 9:3-27).

13, 14. (a) Zašto je Jehova morao posvetiti svoje ime? (b) Kako je Jehova skinuo sramotu sa svog imena?

¹³ Jehova je svet, pa je i njegovo ime sveto (3. Mojsijeva 22:32). Isus je učio svoje učenike da se mole: “Neka se sveti ime tvoje” (Matej 6:9). Pobunom u Edenu oskvrnjeno je Božje ime, a njegova čast i način vladanja dovedeni su u pitanje. Jehova nipošto nije mogao tolerirati tu klevetu i pobunu. Morao je skinuti sramotu sa svog imena (Izaija 48:11).

¹⁴ Vratimo se ponovno na Izraelce. Dok su god bili robovi u Egiptu, obećanje koje je Bog dao Abrahamu o tome da će preko njegovog Sjemena sve obitelji na Zemlji biti blagoslovljene izgledalo je besmisleno. No kad ih je oslobodio i od njih učinio narod, Jehova je skinuo sramotu sa svog imena. Zato se prorok Danijel prisjetio u molitvi: “Jehova Bože naš, [ti] si izveo narod svoj iz zemlje Egipatske rukom krepkom, i stekao si sebi ime” (Danijel 9:15).

15. Zašto je Jehova spasio Židove iz zarobljeništva u Babilonu?

¹⁵ Zanimljivo je da se Danijel tako molio kad su Židovi trebali Jehovu da još jednom djeluje u interesu svog  imena. Neposlušni Židovi našli su se u ropstvu, ovog puta u Babilonu. Njihov glavni grad Jeruzalem ležao je u ruševinama. Danijel je znao da će se Jehovino ime proslaviti kad se Židovi vrate u svoju domovinu. Stoga se molio: “Jehova, oprosti, Jehova, pazi i učini, ne časi, sebe radi, Bože moj, jer je tvoje ime prizvano na ovaj grad i na tvoj narod” (Danijel 9:18, 19).

16. Objasni zašto Jehova time što mu je stalo da obrani svoje ime ne pokazuje da je hladan i sebičan.

¹⁶ Da li Jehova time što mu je stalo da obrani svoje ime pokazuje da je hladan i sebičan? Ne, jer postupajući u skladu sa svojom svetosti i ljubavi prema pravdi, on štiti svoj narod. Uzmimo, naprimjer, 14. poglavlje 1. Mojsijeve. U njemu čitamo o četiri osvajačka kralja koja su otela Abrahamovog nećaka Lota i njegovu obitelj. Uz Božju pomoć Abraham je nanio zapanjujuć poraz daleko nadmoćnijoj vojsci! Lako je moguće da je izvještaj o toj pobjedi bio prvi zapis u “knjizi o ratovima Jehovinim”, a to je vjerojatno knjiga u kojoj se izvještavalo i o nekim vojnim sukobima o kojima se ne govori u Bibliji (4. Mojsijeva 21:14). Uslijedilo je još mnogo pobjeda.

17. Kako znamo da se Jehova borio za Izraelce nakon što su ušli u Kanaan? Navedi primjere.

¹⁷ Kratko prije nego što su Izraelci ušli u Kanaan, Mojsije im je obećao: “Jehova Bog vaš, koji ide pred vama, on će se biti za vas onako kako vam je učinio u Egiptu” (5. Mojsijeva 1:30; 20:1). Započinjući s Mojsijevim nasljednikom Jozuom te obuhvaćajući razdoblje sudaca i vladanje vjernih kraljeva Jude, Jehova se doista borio za svoj narod i dao mu mnoge sjajne pobjede nad neprijateljima (Jozua 10:1-14; Suci 4:12-17; 2. Samuelova 5:17-21).

18. (a) Zašto možemo biti zahvalni što se Jehova nije promijenio? (b) Što će se dogoditi kad neprijateljstvo opisano u 1. Mojsijevoj 3:15 dosegne svoj vrhunac?

 ¹⁸ Jehova se nije promijenio; niti se promijenio njegov naum da ovaj planet pretvori u raj ispunjen mirom (1. Mojsijeva 1:27, 28). Bog i dalje mrzi zloću. On u isto vrijeme veoma ljubi svoj narod i uskoro će radi njega stupiti u akciju (Psalam 11:7). Ustvari, neprijateljstvo opisano u 1. Mojsijevoj 3:15 treba dosegnuti drastičan i katastrofalan vrhunac u bliskoj budućnosti. Da bi posvetio svoje ime i zaštitio svoj narod, Jehova će još jednom postati “velik ratnik”! (Zaharija 14:3; Otkrivenje 16:14, 16).

19. (a) Navedi primjer koji pokazuje da nas Božje korištenje razorne moći može približiti njemu. (b) Kako bi na nas trebala utjecati činjenica da je Bog spreman boriti se?

¹⁹ Razmotri jedan primjer: Zamisli da neku obitelj napadne opasna životinja, pa se njen poglavar počne boriti s tom krvoločnom zvijeri i ubije ju. Misliš li da bi se njegova žena i djeca zgrozili nad tim? Naprotiv, vjerojatno bi ih dirnula nesebična ljubav koju osjeća prema njima. Na sličan način, to što Bog koristi razornu moć ne  bi nam trebalo djelovati odbojno. To što je spreman boriti se da bi nas zaštitio trebalo bi produbiti našu ljubav prema njemu. Isto tako, trebali bismo osjećati veće poštovanje prema njegovoj bezgraničnoj moći. Tada možemo “vršiti Bogu svetu službu sa strahom pred Bogom i strahopoštovanjem” (Hebrejima 12:28).

20. Što bismo trebali činiti kad čitamo biblijske izvještaje o Božjim ratovima koje možda u potpunosti ne razumijemo, i zašto?

²⁰ Naravno, Biblija svaki put ne objašnjava u detalje zašto je Jehova odlučio ratovati. Ali u jedno uvijek možemo biti sigurni: Jehova nikada ne koristi razornu moć na nepravedan, nemilosrdan ili okrutan način. Često nam razmatranje konteksta nekog biblijskog izvještaja ili nekih dodatnih informacija može pomoći da dobijemo pravu sliku (Priče Salamunove 18:13). Čak i kad ne znamo sve pojedinosti, samim tim što učimo više o Jehovi i razmišljamo o njegovim dragocjenim osobinama možemo otkloniti sve sumnje koje nam se mogu pojaviti. Kad tako postupamo, uviđamo kako imamo dovoljno razloga da vjerujemo našem Bogu, Jehovi (Job 34:12).

21. Kakav je Jehova u suštini, iako je ponekad “velik ratnik”?

²¹ Iako je Jehova “velik ratnik” kad to okolnosti zahtijevaju, ne znači da je u suštini ratoboran. U Ezehijelovoj viziji o nebeskoj kočiji Jehovu se prikazuje kao onoga tko je spreman za borbu protiv svojih neprijatelja. Pa ipak, Ezehijel je vidio da je Bog okružen dugom, a ona je simbol mira (1. Mojsijeva 9:13; Ezehijel 1:28; Otkrivenje 4:3). Prema tome, Jehova je izvor spokojstva i miroljubiv je. “Bog je ljubav”, napisao je apostol Ivan (1. Ivanova 4:8). Sve su Jehovine osobine u savršenoj ravnoteži. Kakvu li prednost stoga imamo što se možemo približiti Bogu koji je tako snažan, a ipak pun ljubavi!