Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 7

Mālohi Fakaemaluʻi​—“Ko e ʻOtuá ko Hotau Hūfangaʻanga”

Mālohi Fakaemaluʻi​—“Ko e ʻOtuá ko Hotau Hūfangaʻanga”

1, 2. Ko e hā ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki naʻe ʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi heʻenau hū ki he vahefonua ʻo Sainaí ʻi he 1513 K.M., pea naʻe anga-fēfē hono fakafiemālieʻi kinautolu ʻe Sihová?

 NAʻE ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e kau ʻIsilelí ʻi heʻenau hū ki he vahefonua ʻo Sainaí ʻi he kamataʻanga ʻo e 1513 K.M. Ko ha fononga fakamanavahē naʻe ʻi muʻa ʻiate kinautolú, ko ha fononga ʻo fou ʻi ha “toafa lahi mo fakailifia, ʻa e fanga ngata vela mo e fanga sikapio.” (Teutalōnome 8:15) Naʻa nau toe fehangahangai mo e fakamanamana ʻo e ʻohofi mei he ngaahi puleʻanga fakafilí. Naʻe ʻomai ʻe Sihova hono kakaí ki he tuʻunga ko ʻení. ʻI he tuʻunga ko honau ʻOtuá, te ne malava ke maluʻi kinautolu?

2 Naʻe mātuʻaki fakafiemālie ʻa e ngaahi lea ʻa Sihová: “Kuo mou mamata ki he meʻa kuo u fai ki he kau Isipite, mo ʻeku fafa kimoutolu ʻi he funga kapakauʻi ʻikale, ʻo ʻomi kimoutolu kiate au.” (Ekisoto 19:4) Naʻe fakamanatu ʻe Sihova ki hono kakaí naʻá ne fakahaofi kinautolu mei he kau ʻIsipité, ʻi he lea fakaefakatātaá, ʻo ngāueʻaki ʻa e fanga ʻīkale ke fafa kinautolu ki he feituʻu malú. Ka ʻoku toe ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga kehe ki he ʻuhinga ʻoku fakatātaaʻi feʻungamālie ai ʻe he ‘kapakauʻi ʻikalé’ ʻa e maluʻi fakaʻotuá.

3. Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi feʻungamālie ai ʻe he ‘kapakauʻi ʻikalé’ ʻa e maluʻi fakaʻotuá?

3 ʻOku ngāueʻaki ʻe he ʻīkalé hono ongo kapakau lahi mo mālohí ʻo ʻikai ke ngata pē ʻi heʻene puna fakatuputupulangi ʻi he ʻataá. ʻI he vahaʻa taimi vela ʻo e ʻahó, ʻe folahi atu ai ʻe he ʻīkale ko e faʻeé hono ongo kapakaú​—ʻa ia ʻe laka hake nai ʻi he mita ʻe ua ʻena mafolá​—ke faʻu ha fakamalumalu fakaemaluʻi, ʻo maluʻi ai hono fanga kiʻi ʻuhiki vaivai nofo punungá mei he laʻā vevelá. ʻI ha ngaahi taimi kehe, ʻokú ne ʻōʻōfaki ai hono ʻuhikí ʻi hono ongo kapakaú ke maluʻi kinautolu mei he matangi momokó. Hangē tofu pē ko hono maluʻi ʻe he ʻīkalé hono ʻuhikí, naʻe pehē pē hono tokangaʻi mo maluʻi ʻe Sihova ʻa e puleʻanga taʻetaukei ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi ko ʻení ʻi he toafá, ʻe hokohoko atu hono kakaí ke maʻu ha hūfangaʻanga ʻi he malumalu ʻo hono ongo kapakau māfimafí lolotonga ʻenau kei faitōnungá. (Teutalōnome 32:9-11; Sāme 36:7) Ka ʻe malava ke tau ʻamanekina totonu he ʻahó ni ʻa e maluʻi ʻa e ʻOtuá?

Ko e Talaʻofa ʻo e Maluʻi Fakaʻotuá

4, 5. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau maʻu ʻa e falala fakaʻaufuli ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he maluʻí?

4 ʻOku malava moʻoni ʻe Sihova ke maluʻi ʻene kau sevānití. Ko iá ko e “ʻOtua Māfimafi-Aoniú”​—ko ha hingoa fakalakanga ʻokú ne fakahaaʻi ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi taʻealatalitekeʻi. (Sēnesi 17:1NW) Hangē pē ko e taʻemalava ke taʻofi ʻa e huʻa mo e mamaha ʻa e tahí, heʻikai malava ke taʻofi ʻa e ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono mālohí. Koeʻuhi ʻokú ne malava ke fai ha faʻahinga meʻa pē ʻoku fakapapauʻi ʻe hono finangaló, te tau ʻeke nai, ‘Ko e finangalo ia ʻo Sihová ke ngāueʻaki hono mālohí ke maluʻi hono kakaí?’

5 Ko e talí ʻi he foʻi lea pē ʻe taha, ko e ʻio! ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sihova kiate kitautolu te ne maluʻi hono kakaí. “Koe Otua ko ho tau hufaga moe malohi, koe tokoni lahi bea ofi i he mamahi,” ko e lau ia ʻa e Sāme 46:1 (PM). Koeʻuhi ʻoku “taʻe faʻa loi” ʻa e ʻOtuá, ʻoku malava ai ke tau maʻu ʻa e falala fakaʻaufuli ki heʻene talaʻofa ʻo e maluʻí. (Taitusi 1:2) Tau lāulea angé ki ha niʻihi ʻo e ngaahi lea fakatātā mahino ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke fakamatalaʻi ʻaki ʻene tokanga fakaemaluʻí.

6, 7. (a) Ko e hā ʻa e maluʻi naʻe tokonaki ʻe he tauhi-sipi ʻo e taimi ʻo e Tohitapú ki heʻene fanga sipí? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e holi loto-moʻoni ʻa Sihova ke maluʻi mo tokangaʻi ʻene fanga sipí?

6 Ko Sihová ko hotau Tauhi-Sipi, pea “ko kitaua ʻoku oʻona; ʻio, ko e kakai aʻana, ko e sipi ʻoku ne fafanga.” (Sāme 23:1; 100:3) ʻOku tokosiʻi ʻa e fanga manu ʻoku ʻikai hanau maluʻi ʻo hangē ko e fanga sipi lalatá. Ko e tauhi-sipi ʻo e taimi ʻo e Tohitapú naʻe pau ke ne loto-toʻa ke maluʻi ʻene fanga sipí mei he fanga laioné, fanga ulofí, mo e fanga peá, pea pehē foki mei he kau kaihaʻá. (1 Sāmiuela 17:34, 35; Sione 10:12, 13) Ka naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻa ia naʻe fiemaʻu ai ke fakaalaala ʻi hono maluʻi ʻa e fanga sipí. ʻI he taimi naʻe fāʻele ai ha sipi ʻo mamaʻo mei he lotoʻaá, ʻe hanga ʻe he tauhi-sipi tokangá ʻo leʻohi ʻa e faʻeé he lolotonga ʻa hono ngaahi mōmeniti ʻikai ha maluʻí pea te ne toki fua leva ʻa e kiʻi lami ʻikai hano ungaʻangá ʻo ʻave ki he lotoʻaá.

“Bea fua akinautolu i hono fatafata”

7 ʻI hono fakahoa ia ki ha tauhi-sipí, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa ʻene holi loto-moʻoni ke maluʻi kitautolú. (Isikeli 34:11-16) Manatuʻi ʻa e fakamatala fekauʻaki mo Sihová ʻoku hā ʻi he ʻAisea 40:11 (PM), naʻe lāulea ki ai ʻi he Vahe 2 ʻo e tohí ni: “Te ne fafaga ene faga sibi o hage koe tauhi: te ne tanaki ae faga lami aki hono nima, bea fua akinautolu i hono fatafata.” ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e kiʻi lamí ʻo ʻi he “fatafata” ʻo e tauhi-sipí​—ʻa e ngaahi pelu ʻo e konga ki ʻolunga ʻo hono kofú? ʻOku fakaofiofi nai ʻa e kiʻi lamí ki he tauhi-sipí, naʻa mo ʻene fakalalave ki hono vaʻé. Kae kehe, ko e tauhi-sipí ia kuo pau ke ne punou hifo, toʻo hake ʻa e kiʻi lamí, pea tuku fakaalaala ia ʻi he malu ʻo hono fatafatá. Ko ha fakatātā anga-ʻofa moʻoni ē ʻo e loto-lelei ʻa hotau Tauhi-Sipi Lahí ke tokangaʻi mo maluʻi kitautolú!

8. (a) ʻOku fakaaʻu mai ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he maluʻangá kia hai, pea ʻoku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻeni ʻi he Palōveepi 18:10? (e) Ko e hā ʻoku kau ʻi he kumi hūfanga ki he huafa ʻo e ʻOtuá?

8 Ko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he maluʻí ʻoku fakatuʻunga​—ʻoku hokosia pē ia ʻe he faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻunuʻunu ofi kiate iá. ʻOku fakahā mai ʻe he Palōveepi 18:10: “Ko e huafa ʻo Sihova ko e taua malohi: ʻoku lele ki ai ʻa e faitotonu ʻo ne malu ai.” ʻI he taimi ʻo e Tohitapú, naʻe langa ai ʻa e ngaahi tauá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he toafá ko ha ngaahi feituʻu malu ʻo e hūfangaʻanga. Ka ko e fatongia pē ia ʻo e tokotaha naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmakí ke hola ki ha taua pehē ke maʻu ai ʻa e maluʻangá. ʻOku meimei tatau pē ia mo e kumi hūfanga ki he huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOku kau ki he meʻá ni ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono toutou leaʻaki pē ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá; ko e huafa fakaʻotuá ʻiate ia pē ʻoku ʻikai ko ha faimana fakamēsiki ia. ʻI hono kehé, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻilo mo falala ki he Tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e hingoa ko iá pea moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní. He anga-lelei lahi ē ko Sihova ʻi hono fakapapauʻi mai kiate kitautolu kapau te tau hanga kiate ia ʻi he tuí, te ne hoko ko ha taua ʻo e maluʻanga kiate kitautolu!

“Ko e ʻOtua . . . Te Ne Lava ke Fakahaofi Kimautolu”

9. Kuo anga-fēfē hono fai ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he talaʻofa maluʻí ʻataʻatā pē?

9 Kuo fai ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he talaʻofa maluʻí ʻataʻatā pē. ʻI he taimi ʻo e Tohitapú, naʻá ne fakahāhaaʻi ai ʻi he ngaahi founga fakaemana ʻokú ne malava ke maluʻi hono kakaí. ʻI he lolotonga ʻa e hisitōlia ʻo ʻIsilelí, naʻe faʻa puleʻi ai ʻe he “nima” māfimafi ʻo Sihová ʻa e ngaahi fili mālohí. (Ekisoto 7:4) Kae kehe, naʻe toe ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohi fakaemaluʻí maʻá e faʻahinga tāutaha.

10, 11. Ko e hā ʻa e ongo fakatātā ʻi he Tohitapú ʻokú na fakahaaʻi ʻa e founga naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova hono mālohi fakaemaluʻí maʻá e faʻahinga tāutaha?

10 ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa e kau talavou Hepelū ʻe toko tolú​—ʻa ia naʻe ʻiloʻiʻaki ko Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō​—ʻo fakafisi ke punou hifo ki he fuʻu ʻīmisi koula ʻa Tuʻi Nepukanesá, naʻe fakamanamanaʻi ʻe he tuʻi tōlilí ni ʻe lī kinautolu ki ha fōnise vela kakaha anga-kehe. “Ko hai ia ʻa e ʻotua te ne fakahaofi kimoutolu mei hoku nima?” ko e fakaʻaluma ia ʻa Nepukanesá, ʻa e tuʻi mālohi taha ʻi he māmaní. (Taniela 3:15) Naʻe maʻu ʻe he kau talavou ʻe toko tolú ʻa e falala kakato ki he mālohi ʻo honau ʻOtuá ke maluʻi kinautolú, ka naʻe ʻikai te nau fakahuʻunga te ne fai pehē. Ko ia ai, naʻa nau tali: “Kapau ko hono anga ia, ko [homau] ʻOtua ʻoku mau tauhi ki ai te ne lava ke fakahaofi kimautolu.” (Taniela 3:17) Ko e moʻoni, ko e fōnise kakaha ko iá, naʻa mo hono tafunaki ʻo liunga fitu ʻene vela angé ʻi he tuʻunga anga-mahení, naʻe ʻikai ke hoko ia ko ha meʻa faingataʻa ki honau ʻOtua mālohi tāfatahá. Naʻá ne maluʻi kinautolu, pea naʻe fakamālohiʻi ai ʻa e tuʻí ke ne ʻilo: “ʻOku ʻikai mo ha ʻotua ʻoku ne lava ke fakahaofi ʻo hange ko eni.”​—Taniela 3:29.

11 Naʻe toe ʻomai ʻe Sihova ha fakahāhā fakaofo moʻoni ʻo hono mālohi fakaemaluʻí ʻi he taimi naʻá ne hiki hifo ai ʻa e moʻui ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ki he manava ʻo e tāupoʻou Siu ko Melé. Naʻe tala ʻe ha ʻāngelo kia Mele te ne “tuituia i [hono] manava, bea faeleʻi ae tama.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻāngeló: “E hoko mai ae Laumalie Maonioni kiate koe, bea e fakamalu koe e he malohi oe Fugani Maoluga.” (Luke 1:31, 35PM) Ngalingali, naʻe teʻeki ai ʻaupito ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki pehē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻE fakameleʻi ʻe he angahala mo e taʻehaohaoa ʻa e faʻē fakaetangatá ʻa e kiʻi tama kei ʻi manavá? ʻE malava ʻe Sētane ke fakalaveaʻi pe tāmateʻi ʻa e ʻAlo ko iá ʻi he ki muʻa ke ʻaloʻi mai iá? Taʻemalava! Ko hono moʻoní, naʻe ʻai ʻe Sihova ha holisi maluʻi takatakai ʻia Mele koeʻuhi ke ʻoua ʻe ʻi ai ha meʻa​—ʻikai ha taʻehaohaoa, ʻikai ha fakamālohi fakatupu lavea, ʻikai ha tangata fakapō, ʻikai ha tēmeniō​—ʻe lava ke ne fakatupu ha maumau ki he kiʻi tama kei tupu ʻi manavá, mei he mōmeniti ʻo e tuʻituʻiá ʻo faai mai. Naʻe hokohoko atu ʻa Sihova ke maluʻi ʻa Sīsū ʻi he lolotonga ʻo ʻene kei siʻí. (Mātiu 2:1-15) ʻI he teʻeki ke aʻu ki he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, naʻe taʻemalava ke ʻohofi ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá.

12. Ko e hā naʻe maluʻi fakaemana ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga tāutaha ʻe niʻihi ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú?

12 Ko e hā naʻe maluʻi ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga tāutaha ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi founga fakaemana peheé? ʻI he ngaahi tuʻunga lahi naʻe maluʻi ʻe Sihova ha faʻahinga tāutaha koeʻuhi ke maluʻi ai ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga mamaʻo ange ia: ko hono fakahoko ʻo ʻene taumuʻá. Ko e fakatātaá, ko e hao moʻui ʻa e kiʻi valevale ko Sīsuú naʻe fiemaʻu pau ia ki he fakahoko ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻe faai atu ʻo ʻaonga ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e lēkooti ʻo e ngaahi fakahāhā lahi ʻo e mālohi fakaemaluʻí ko ha konga ia ʻo e ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí, ʻa ia “naʻe tohi moʻotau akonekina; koeʻuhi ko e meʻa ʻi he fakakataki mo e poupou ʻoku fai ʻe he folofola ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei.” (Loma 15:4) ʻIo, ko e ngaahi fakatātā ko ʻení ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻetau tui ki hotau ʻOtua mālohi tāfatahá. Ka ko e hā ʻa e maluʻi ʻoku malava ke tau ʻamanekina mei he ʻOtuá he ʻaho ní?

Meʻa ʻOku ʻIkai ʻUhinga ki Ai ʻa e Maluʻi Fakaʻotuá

13. ʻOku moʻuaʻaki ʻe Sihova ke fai ha ngaahi mana maʻatautolu? Fakamatalaʻi.

13 Ko e talaʻofa ʻo e maluʻi fakaʻotuá ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku moʻuaʻaki ʻe Sihova ke fai ha ngaahi mana maʻatautolu. ʻIkai, ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá ia kiate kitautolu ha moʻui ʻo ʻatā mei he palopalemá ʻi he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ʻení. ʻOku fehangahangai ʻa e kau sevāniti faitōnunga tokolahi ʻa Sihová mo e ngaahi faingataʻa mafatukituki, ʻo kau ai ʻa e masivá, taú, mahamahakí, mo e maté. Naʻe tala mahino ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻo pehē ʻi he tuʻunga fakatāutahá ʻe tāmateʻi nai ai kinautolu koeʻuhi ko ʻenau tuí. Ko e ʻuhinga ia naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e fiemaʻu ke kātaki ki he ngataʻangá. (Mātiu 24:9, 13) Kapau naʻe taumuʻá ke ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohí ke fakahoko ha fakahaofi fakaemana ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa pē, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe lumaʻi ʻe Sētane ʻa Sihova pea fehuʻia ai ʻa e moʻoni ʻo ʻetau anga-līʻoa ki hotau ʻOtuá.​—Siope 1:9, 10.

14. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku fakahāhaaʻi ai ʻoku ʻikai ke maluʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití kotoa ʻi he ngaahi founga tatau?

14 Naʻa mo e ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú, naʻe ʻikai ke ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohi fakaemaluʻí ke maluʻi ʻaki ʻa e toko taha taki taha ʻo ʻene kau sevānití mei he mate mutukiá. Ko e fakatātaá, ko e ʻapositolo ko Sēmisí naʻe tāmateʻi ʻe Hēlota ʻi he 44 T.S. nai; ka, ʻi ha kiʻi taimi siʻi mei ai, naʻe fakahaofi ai ʻa Pita “mei he nima ʻo Helota.” (Ngāue 12:1-11) Pea ko Sione, ko e tokoua ʻo Sēmisí, naʻe moʻui fuoloa ange ia fakatouʻosi ʻia Pita mo Sēmisi. ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai malava ke tau ʻamanekina hotau ʻOtuá ke ne maluʻi ʻa e kotoa ʻo ʻene kau sevānití ʻi he ngaahi founga tatau. ʻIkai ko ia pē, ʻoku hoko kiate kitautolu kotoa “ʻa e ngaahi taimi faingataʻa mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko taʻeʻamanekina.” (Koheleti 9:11NW) Ko ia ai, ʻoku anga-fēfē leva hono maluʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he ʻaho ní?

ʻOku Tokonaki Mai ʻe Sihova ʻa e Maluʻi Fakaesino

15, 16. (a) Ko e hā ʻa e fakamoʻoni kuo tokonaki mai ʻe Sihova ha maluʻanga fakaesino ki heʻene kau lotú ʻi he tuʻunga ko ha kulupú? (e) Ko e hā ʻoku malava ai ke tau tuipau ʻe maluʻi ʻe Sihova ʻene kau sevānití he taimí ni pea ʻi he lolotonga ʻo e “mamahi lahi”?

15 Tau ʻuluaki lāulea angé ki he meʻa fekauʻaki mo e maluʻi fakaesinó. ʻI he tuʻunga ko e kau lotu ʻa Sihová, ʻoku malava ke tau ʻamanekina ʻa e maluʻi ko iá ʻi he tuʻunga ko ha kulupu. Kapau ʻe ʻikai, te tau hoko ai ʻo maʻungofua ʻe Sētane. Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻá ni: ko Sētane, ʻa e “ʻeiki ʻo e maama ko ʻeni,” te ne saiʻia ke toʻo ʻosi ʻa e lotu moʻoní. (Sione 12:31; Fakahā 12:17) Ko e niʻihi ʻo e ngaahi puleʻanga mālohi taha ʻi he māmaní kuo nau tapui ʻetau ngāue fakamalangá pea kuo nau feinga ke tafiʻi fakaʻaufuli atu kitautolu. Neongo ia, ʻoku kei tuʻumaʻu pē ʻa e kakai ʻa Sihová pea kuo nau kei hokohoko atu pē ke malanga ʻo ʻikai tuku! Ko e hā kuo ʻikai ke malava ai ʻe he ngaahi puleʻanga mālohí ke fakangata ʻa e ngāue ʻa e kiʻi kulupu siʻisiʻi mo hā ngali ʻikai ha maluʻi ko ʻeni ʻo e kau Kalisitiané? Koeʻuhi kuo maluʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki hono ongo kapakau mālohí!​—Sāme 17:7, 8.

16 Fēfē ʻa e maluʻi fakaesino ʻi he lolotonga ʻa e “mamahi lahi” ʻoku tuʻunuku maí? ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau ilifia ki he fakahoko ʻo e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá. He ko ē, “oku ilo e he Eiki ke fakamoui ae kakai aga faka-Otua mei he gaahi ahiahi, bea ke tuku ae taeagatonu ki he aho oe fakamāu ke tautea.” (Fakahā 7:14; 2 Pita 2:9PM) ʻI he taimi tatau, ʻoku malava maʻu pē ke tau fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻe ua. ʻUluakí, ʻe ʻikai ʻaupito ke fakaʻatā ʻe Sihova ʻene kau sevāniti mateakí ke fakaʻauha mei he māmaní. Uá, te ne fakapaleʻi ʻa e kau tauhi anga-tonú ʻaki ʻa e moʻui taʻengata ʻi heʻene māmani foʻou māʻoniʻoní​—kapau ʻe fiemaʻu, fakafou ʻi ha toetuʻu. Ki he faʻahinga kuo maté, ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha feituʻu ʻe malu ange ka ko e ʻi he manatu ʻa e ʻOtuá.​—Sione 5:28, 29.

17. ʻOku anga-fēfē hono maluʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene Folofolá?

17 Naʻa mo e taimí ni, ʻoku maluʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene “folofola” moʻuí, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e mālohi fakaueʻiloto ke ne fakamoʻui ʻa e lotó pea toe fakaleleiʻi ʻa e moʻuí. (Hepelū 4:12) ʻI hono ngāueʻaki ʻa hono ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻoku malava ai ke tau hoko ʻi ha ngaahi tafaʻaki ʻo maluʻi mei he maumau fakaesinó. “Ko au Sihova . . . ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga,” ko e lau ia ʻa e ʻAisea 48:17. ʻOku ʻikai toe fehuʻia, ko e moʻui ʻo fehoanaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku malava ke ne fakaleleiʻi ʻetau moʻuí pea mo fakalōloa atu ʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, koeʻuhi ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú ke fakaʻehiʻehi mei he fehokotaki fakasino taʻetāú pea ke fakamaʻa kitautolu mei he ʻulí, ʻoku tau hao ai mei he ngaahi tōʻonga taʻemaʻa mo e ngaahi ʻulungaanga fakatupu maumau ʻokú ne fakatupunga ʻa e ʻauha ʻi he moʻui ʻa e faʻahinga anga-taʻefakaʻotua tokolahi. (Ngāue 15:29; 2 Kolinitō 6:19 [7:1PM]) He fakamālō ē ko kitautolu ki he maluʻi ʻoku ʻomai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá!

ʻOku Maluʻi Fakalaumālie Kitautolu ʻe Sihova

18. Ko e hā ʻa e maluʻi fakalaumālie ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova maʻatautolú?

18 Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga lahi tahá, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e maluʻi fakalaumālie. ʻOku maluʻi kitautolu ʻe hotau ʻOtua ʻofá mei he maumau fakalaumālié ʻaki hono teuʻi kitautolu ʻaki ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú koeʻuhi ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea ke maluʻi hotau vahaʻangatae mo iá. Ko ia, ʻoku ngāue ʻa Sihova ke fakatolonga ʻetau moʻuí, ʻo ʻikai ki ha ngaahi taʻu siʻi pē ka ki ʻitāniti. Fakakaukau angé ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tokonaki ʻa e ʻOtuá ʻoku malava ke ne maluʻi fakalaumālie kitautolu.

19. ʻOku malava fēfē ʻe he laumālie ʻo Sihová ke ne ʻai kitautolu ke tau fekuki mo ha faʻahinga ʻahiʻahi pē ʻoku tau fehangahangai nai mo ia?

19 Ko Sihová ko e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú.” (Sāme 65:2NW) ʻI he taimi ʻoku hā ngali taulōfuʻu ai ʻa e ngaahi tenge ʻo e moʻuí, ko hono huaʻi atu hotau lotó kiate iá ʻoku malava ke ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e nonga lahi. (Filipai 4:6, 7) Heʻikai nai te ne toʻo fakaemana atu hotau ngaahi ʻahiʻahí, ka ʻi he tali ki heʻetau ngaahi lotu fakamātoató, ʻe malava ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e poto ke fekuki ʻaki mo e ngaahi meʻá ni. (Sēmisi 1:5, 6) Mahulu hake aí, ʻoku ʻomai ʻe Sihova ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku nau kole kiate iá. (Luke 11:13) Ko e laumālie mālohi ko iá ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki mo ha faʻahinga ʻahiʻahi pē pe ko ha palopalema ʻoku tau fehangahangai nai mo ia. ʻOku malava ke ne fakahū kiate kitautolu ʻa e “mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení” ke tau kātaki kae ʻoua kuo toʻo atu ʻe Sihova ʻa e ngaahi palopalema fakamamahi kotoa pē ʻi he māmani foʻou ʻoku ofí ni ʻaupito maí.​—2 Kolinito 4:7NW.

20. ʻOku anga-fēfē nai hono fakahāhaaʻi mai ʻa e mālohi fakaemaluʻi ʻo Sihová fakafou ʻi hotau ngaahi kaungā lotú?

20 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakahaaʻi mai nai ʻa e mālohi fakaemaluʻi ʻo Sihová fakafou ʻi hotau kaungā lotú. Kuo tohoaki ʻe Sihova ʻene kakaí ki ha ‘haʻohaʻonga ʻo e fanga tokouá’ ʻi māmani lahi. (1 Pita 2:17NW; Sione 6:44) ʻI he māfana ʻo e fetokouaʻaki ko iá, ʻoku tau sio ai ki he fakamoʻoni moʻui ʻo e mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke tākiekina ʻa e kakaí ki he leleí. ʻOku fakatupu ʻe he laumālie ko iá ʻiate kitautolu ʻa e fua​—ko e ngaahi ʻulungaanga fakamānako mo mātuʻaki mahuʻinga ʻoku kau ai ʻa e ʻofá, anga-leleí, mo e leleí. (Kalētia 5:22, 23NW) Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku tau loto-mamahi aí pea ʻoku ueʻi ha kaungātui ke ne ʻomai ha akonaki ʻaonga pe vahevahe mai ha ngaahi foʻi lea fakalototoʻa ʻoku fiemaʻu lahí, ʻoku malava ke tau fakamālō ai kia Sihova ki he ngaahi fakahāhā pehē ʻo ʻene tokanga fakaemaluʻí.

21. (a) Ko e hā ʻa e meʻakai fakalaumālie taimi totonu ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova fakafou ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto”? (e) Kuo anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga fakafoʻituitui mei he ngaahi tokonaki ʻa Sihova ke maluʻi fakalaumālie kitautolú?

21 ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova mo e meʻa kehe ke maluʻiʻaki kitautolu: ko e meʻakai fakalaumālie taimi totonú. Ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha mālohi mei heʻene Folofolá, kuo fekauʻi ʻe Sihova ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto” ke tufaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālié. ʻOku ngāueʻaki ʻe he tamaioʻeiki anga-tonu ko iá ʻa e ngaahi tohi kuo pulusí, ʻo kau ai ʻa e ongo makasini Ko e Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake!, pea pehē ki heʻetau uepisaiti jw.org, ngaahi fakatahá, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí ke tokonaki mai ai kiate kitautolu ʻa e “meʻakai ʻi hono taimi totonu”​—ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú, ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai iá. (Mātiu 24:45PM) Kuó ke fanongo ʻi ha taimi ki ha meʻa ʻi he fakataha faka-Kalisitiané​—ʻi ha poupou, ʻi ha malanga, pe naʻa mo ha lotu​—naʻe ʻomai ai ʻa e mālohi mo e fakalototoʻa tofu pē ko ia naʻe fiemaʻú? Kuo ueʻi koā hoʻo moʻuí ʻe ha foʻi kupu naʻe pulusi mai ʻi he taha ʻo ʻetau ʻū tohí? Manatuʻi, ʻoku ʻai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tokonaki peheé kotoa koeʻuhi ke maluʻi fakalaumālie ai kitautolu.

22. ʻOku ngāueʻaki maʻu pē ʻe Sihova hono mālohí ʻi he founga fē, pea ko e hā ʻoku hoko ai ʻene fai peheé ko e lelei taha pē maʻatautolú?

22 Ko e moʻoni, ko Sihová ko ha fakaū ia “ki he kakai ʻoku hufanga kiate ia.” (Sāme 18:30) ʻOku tau mahinoʻi ʻoku ʻikai te ne ngāueʻaki hono mālohí ke maluʻi kitautolu mei he faingataʻa kotoa pē he taimi ní. Kae kehe, ʻokú ne ngāueʻaki maʻu pē hono mālohi fakaemaluʻí ke fakapapauʻi ʻa hono fakahoko ʻo ʻene taumuʻá. Fakaʻosí, ko ʻene fai peheé ki he lelei taha maʻa hono kakaí. Kapau ʻoku tau ʻunuʻunu ofi kiate ia pea nofo maʻu ʻi heʻene ʻofá, ʻe ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha moʻui haohaoa laui ʻitāniti. ʻI he fakakaukau atu ki he ʻamanaki ko iá, ko e moʻoni te tau vakai atu nai ki ha faʻahinga faingataʻaʻia pē ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻoku “maʻamaʻa . . . mo mole.”​—2 Kolinito 4:17.