Skip to content

Al lo konteni

SAPIT 10

‘Fer parey Bondye’ dan Fason ki ou servi ou Pwisans

‘Fer parey Bondye’ dan Fason ki ou servi ou Pwisans

1. Ki latrap bann imen enparfe i fasilman tonm ladan?

“GRO pwason i manz pti pwason.” Sa parol i atir nou latansyon lo en latrap ki kapab pa fasil pour vwar. Sa se mal servi pwisans oubyen pouvwar. Malerezman, bann imen enparfe i fasilman tonm dan sa latrap. Annefe, toudilon listwar “zonm in domin zonm ver son ditor.” (Eklezyast 8:9) Bokou dimoun in soufer en kantite, akoz lezot pa’n demontre lanmour ler zot in servi zot pwisans.

2, 3. (a) Kwa ki remarkab avek lafason ki Zeova i servi son pwisans? (b) Ki nou pwisans i kapab enkli, e konman nou devret servi zot?

2 Me eski pa i remarkab ki Zeova pa zanmen mal servi son pwisans, menm si son pwisans napa limit? Parey nou’n remarke dan bann sapit avan, i touzour servi son pwisans​—ki swa pour kree, pour detrir, pour proteze, oubyen pour repare​—an armoni avek son plan ranpli avek lanmour. Kan nou reflesir lo lafason ki i servi son pwisans, nou anvi vin pros avek li. An retour, sa i kapab motiv nou pour “fer tou parey” Bondye dan lafason ki nou servi nou pouvwar oubyen pwisans. (Efezyen 5:1) Me ki pwisans nou bann senp imen nou annan?

3 Rapel ki zonm ti ganny kree dan “resanblans Bondye.” (Zenez 1:26, 27) Alor, nou osi nou annan en serten pwisans​—omwen a en serten degre. Nou pwisans i kapab enkli abilite pour akonpli keksoz, pour travay, annan kontrol oubyen lotorite lo lezot, abilite pour enfliyans lezot, sirtou bann ki kontan nou, lafors fizik oubyen resours materyel. Konsernan Zeova, en psalmis ti dir: “Sours lavi i avek ou.” (Psonm 36:9) Alors, direkteman oubyen endirekteman, Bondye i sours nenport pwisans apropriye ki nou kapab annan. Pour sa rezon, nou anvi servi nou pwisans dan bann fason ki fer li plezir. Konman nou kapab fer sa?

Lanmour i sa Keksoz pli enportan

4, 5. (a) Ki sa keksoz pli enportan pour servi byen nou pwisans, e konman legzanp Bondye i demontre sa? (b) Konman lanmour pou ed nou servi byen nou pwisans?

4 Lanmour i sa keksoz pli enportan pour kapab byen servi nou pwisans. Eski legzanp Bondye pa demontre sa? Mazin sa diskisyon dan Sapit 1 lo sa kat kalite prensipal Bondye​—pwisans, lazistis, lasazes, ek lanmour. Lekel ki pli dominan dan sa kat kalite? Lanmour. 1 Zan 4:8 i dir: “Bondye i lanmour.” Wi, lanmour i laspe pli enportan dan personnalite Zeova; i enfliyans tou sa ki i fer. Alor, lafason ki Zeova i demontre son pwisans i toultan ganny motive par lanmour e alafendizour i benefisye bann ki kontan li.

5 Lanmour pou osi ed nou pour byen servi nou pwisans. Apre tou, Labib i dir nou ki lanmour i “bon” e “pa rod son prop lentere.” (1 Korentyen 13:4, 5) Alor, lanmour pa pou fer nou azir dan en fason dir e kriyel anver bann ki anba nou lotorite. Okontrer, nou pou tret lezot avek respe e met zot santiman e sa ki zot bezwen avan sa ki pour nou.​—Filipyen 2:3, 4.

6, 7. (a) Kisisa respe pour Bondye, e akoz sa kalite pou ed nou evite mal servi nou pwisans? (b) Eksplike ki relasyon i annan ant respe ek lanmour pour Bondye.

6 Lanmour i relye avek en lot kalite ki kapab ed nou pour evite mal servi nou pwisans. Sa i en gran respe pour Bondye. Ki valer sa kalite i annan? Proverb 16:6 i dir ki respe pour Zeova i anpes en dimoun pour fer sa ki mal. Mal servi nou pwisans i en keksoz mal ki nou devret rezete. Respe pour Bondye pou anpes nou maltret bann ki anba nou lotorite. Akoz? Parski nou konnen ki nou bezwen rann kont Bondye pour lafason ki nou tret sa bann dimoun. (Neemya 5:1-7, 15) Me respe pour Bondye i enplik plis ki sa. Sa mo dan langaz orizinal ki ganny servi pour “respe” oubyen “lakrent” i souvan refer avek en serten lafreyer ek ladmirasyon profon pour Bondye. Pour sa rezon, Labib i asosye respe avek lanmour pour Bondye. (Deterononm 10:12, 13) Sa gran respe i enkli ki nou per pour depler Bondye​—pa zis akoz nou per konsekans me akoz nou vreman kontan li.

7 Pour donn en legzanp: Mazin sa bon relasyon ki egziste ant en pti garson ek son papa. Sa pti garson i santi sa lentere, lafeksyon ek lanmour ki son papa i annan pour li. Me sa pti garson i osi konnen ki son papa i ekspekte avek li, e i konnen ki son papa pou disiplin li si i pa byen konport li. Sa pti garson pa viv avek en lafreyer pour son papa. Okontrer, i kontan son papa en kantite. Sa zanfan i anvi fer plezir son papa. I menm parey avek en gran respe pour Bondye. Parski nou kontan Zeova, nou Papa dan lesyel, nou per pour fer okenn keksoz ki ti pou fer “son leker fer mal.” (Zenez 6:6) Okontrer, nou anvi fer son leker kontan. (Proverb 27:11) Se pour sa rezon ki nou anvi byen servi nou pwisans. Annou egzamin en pe pli an detay konman nou kapab fer sa.

Dan Fanmiy

8. (a) Ki lotorite bann mari i annan dan fanmiy, e konman i devret demontre li? (b) Konman en mari i kapab demontre ki i tret son madanm avek respe?

8 Premyerman, annou konsider lavi fanmiy. Efezyen 5:23 i dir: “En mari i sef son madanm.” Konman en mari i devret demontre son lotorite ki Bondye in donn li? Labib i demann bann mari pour “viv dan larmoni sakenn avek son madanm e rekonnet ki bann madanm i annan en natir pli feb. Tret zot avek respe.” (1 Pyer 3:7) Sa mo Grek ki’n ganny tradwir “respe” i vedir en keksoz ki annan en “pri oubyen valer.” Sa mo i relye avek lezot mo parey “kado” ek “gran valer.” (Akt 28:10; 1 Pyer 2:7) En msye ki onor son madanm pa pou zanmen bat son madanm, ni imilye oubyen abes li, ki pou fer li santi ki i napa okenn valer. Okontrer, i rekonnet son valer e tret li avek respe. Sa msye i montre par son parol ek aksyon ki swa an prive ou an piblik ki son madanm i presye pour li. (Proverb 31:28) En msye ki fer koumsa pa zis ganny lanmour ek respe son madanm, me pli enportan, laprouvasyon Bondye.

Mari ek madanm i servi byen zot pwisans par tret kanmarad avek lanmour ek respe

9. (a) Ki rol bann madanm i zwe dan fanmiy? (b) Kwa ki kapab ed en madanm pour servi son bann abilite pour soutenir son mari, e avek ki rezilta?

9 Bann madanm osi i annan en rol pour zwe dan fanmiy. Labib i koz lo bann fanm ki kontan Bondye ki ti pran linisyativ apropriye pour enfliyans zot mari dan en bon fason oubyen pour ed zot evite fer fot dan zot zizman. (Zenez 21:9-12; 27:46–28:2) En madanm i kapab konpran en keksoz pli vit ki son mari, oubyen annan lezot abilite ki son mari napa. Kantmenm sa, i devret “respekte” son mari e “obei” li ‘parey i obei Senyer.’ (Efezyen 5:22, 33) Si sa madanm i anvi fer plezir Bondye, sa i kapab ed li pour servi son bann abilite pour soutenir son mari olye abes li oubyen esey domin li. En “fanm ki vreman saz” koumsa, i korpere avek son mari pour batir lafanmiy. Dan sa fason i anpe avek Bondye.​—Proverb 14:1.

10. (a) Ki lotorite Bondye in donn bann paran? (b) Ki savedir sa mo “disiplin,” e konman i devret ganny donnen? (Vwar osi not anba lo paz.)

10 Bondye in osi donn bann paran lotorite. Labib i averti: “Bann papa, pa eksit lakoler zot zanfan, me okontrer, elve zot dan en ledikasyon ek lenstriksyon Senyer.” (Efezyen 6:4) Dan Labib, sa mo “disiplin” i kapab vedir “elve, edike, enstri.” Bann zanfan i bezwen disiplin. Bann gidans ek limit presi i fer zot ere e reisi dan lavi. Labib i asosye en tel disiplin, oubyen lenstriksyon, avek lanmour. (Proverb 13:24) Pour sa rezon, “baton disiplin” pa devret afekte en zanfan emosyonnelman oubyen fizikman. * (Proverb 22:15; 29:15) Si en paran i disiplin son zanfan dan en fason strik oubyen dir san okenn lanmour, i pe abiz son lotorite e i kapab afekte sa zanfan mantalman. (Kolosyen 3:21) De lot kote, en disiplin balanse ki ganny donnen dan en fason apropriye, i montre zanfan ki zot paran i kontan zot e enterese avek sa kalite dimoun ki zot pe vini.

11. Konman bann zanfan i kapab byen servi zot pwisans?

11 Ki nou pou dir lo bann zanfan? Konman zot kapab byen servi zot pwisans? Proverb 20:29 i dir: “Labote bann zennonm se zot lafors.” Servi zot “Gran Kreater” i pli bon fason pour bann zenn servi zot lafors ek lenerzi. (Eklezyast 12:1) Bann zenn i devret rapel ki zot aksyon i kapab annan en lefe lo santiman zot paran. (Proverb 23:24, 25) Kan zanfan i obeir zot paran ki annan respe pour Bondye e reste lo sa bon semen, zot fer zot paran kontan. (Efezyen 6:1) En tel kondwit i “fer plezir Senyer.”​—Kolosyen 3:20.

Dan Kongregasyon

12, 13. (a) Ki pwennvi bann ansyen i devret annan lo zot lotorite dan kongregasyon? (b) Eksplike akoz bann ansyen i devret tret kongregasyon avek tandres.

12 Zeova in fourni bann ansyen pour dirize dan kongregasyon Kretyen. (Ebre 13:17) Sa bann zonm kalifye i devret servi zot lotorite ki Bondye in donnen pour donn lasistans neseser e pour kontribye pour byennet kongregasyon. Eski pozisyon bann ansyen i permet zot domin zot bann konpanyon Kretyen? Pa ditou! Bann ansyen i bezwen annan en pwennvi balanse e ranpli avek limilite lo zot rol dan kongregasyon. (1 Pyer 5:2, 3) Labib i dir avek bann ansyen: ‘Pran swen kongregasyon ki Bondye in gannyen par disan son prop Garson.’ (Akt 20:28) Sa i en rezon enportan pour tret sak manm kongregasyon avek tandres.

13 Nou kapab eksplik li koumsa. En zanmi pros i demann ou pour pran swen avek en keksoz ki i byen kontan. Ou konnen ki i’n kout ou zanmi en kantite larzan pour aste sa keksoz. Pa ou pou fer byen atansyon e fer sir ki i pa ganny andomaze? Pareyman, Bondye in konfye bann ansyen avek sa responsabilite pour pran swen avek en keksoz ki annan gran valer pour li: kongregasyon, ki son manm i ganny konpare avek mouton. (Zan 21:16, 17) Zeova i kontan son bann mouton. Annefe, i telman kontan zot ki i ti aste zot avek disan presye son sel Garson, Zezi Kri. Zeova in pey sa pri pli ser pour son bann mouton. Bann ansyen ki annan limilite i gard sa antet e zot tret mouton Zeova dan en fason apropriye.

“Pouvwar ki Lalang i annan”

14. Ki pouvwar lalang i annan?

14 Labib i dir: “Lanmor ek lavi i dan pouvwar lalang.” (Proverb 18:21) Lalang i kapab fer bokou fraka. Lekel parmi nou ki pa’n zanmen ganny blese par en remark san reflesir oubyen ki menm abes nou? Me lalang i osi annan pouvwar pour aranz keksoz. Proverb 12:18 i dir: “Lalang bann ki saz i en gerizon.” Wi, bann bon parol ankourazan i kapab ganny konpare avek en latizann ki kalme e geri en douler. Annou vwar detrwa legzanp.

15, 16. Dan ki fason nou kapab servi nou lalang pour ankouraz lezot?

15 Dan 1 Tesalonisyen 5:14 nou ganny ankouraze pour konsol bann ki dekouraze. Wi, menm bann serviter fidel Zeova i kapab parfwa lalit avek depresyon. Konman nou kapab ed sa bann dimoun? Ler ou senserman felisit zot, sa pou ed zot vwar ki zot annan valer dan lizye Zeova. Partaz avek zot bann parol rekonfortan dan Labib ki montre ki Zeova i enterese e kontan bann ki annan “leker brize” e ki “lespri i fatige.” (Psonm 34:18) Kan nou servi pouvwar ki nou lalang i annan pour konsol lezot, nou montre ki nou pe fer parey nou Bondye ki annan konpasyon, “ki konsol bann ki dan depresyon.”​—2 Korentyen 7:6, New American Standard Bible.

16 Nou kapab osi servi pouvwar ki nou lalang i annan pour ankouraz lezot ki vreman bezwen lankourazman. Eski en konpanyon Kretyen in perdi en dimoun ki i kontan dan lanmor? Bann mo rekonfortan ki eksprim nou lentere ek konsern i kapab konsol en dimoun ki dan dey. Eski en frer oubyen en ser aze i santi ki personn pa bezwen li? En parol rekonfortan i kapab rasir bann ki aze ki zot annan valer e zot ganny apresye. Eski en dimoun pe lalit avek en maladi depi lontan? Bann parol ankourazan lo telefonn oubyen an personn i kapab fer bokou pour relev moral sa dimoun ki malad. Nou Kreater i bezwen vreman kontan kan nou servi nou pouvwar pour koze pour dir bann parol “itil ki kapab ed lezot pour progrese”!​—Efezyen 4:29.

Partaz sa bon nouvel i en bon fason pour servi nou lafors

17. Dan ki fason enportan nou kapab servi pouvwar ki nou lalang i annan pour benefisye lezot, e akoz nou devret fer li?

17 Napa en lot fason pli enportan pour nou servi pouvwar ki nou lalang i annan ki pour partaz sa bon nouvel Rwayonm Bondye avek lezot. Proverb 3:27 i dir: “Pa refiz sa ki byen bann ki merite, ler i dan pouvwar ou lanmen pour fer li.” Nou oblize partaz avek lezot sa bon nouvel ki sov lavi. I pa pou normal pour gard sa mesaz irzan ki Zeova in donn nou avek gran ker, zis pour nou tousel. (1 Korentyen 9:16, 22) Me ziska ki degre Zeova i ekspekte nou partisip dan sa travay?

Servi Zeova avek ‘tou nou Lafors’

18. Ki Zeova i ekspekte avek nou?

18 Nou lanmour pour Zeova i pous nou pour donn tou sa ki nou kapab dan predikasyon. Ki Zeova i ekspekte avek nou dan sa domenn? En keksoz ki nou tou, nenport ki sitiasyon nou ladan, nou kapab donnen: “Dan tou sa ki zot fer, fer li avek tou zot leker, konmsi zot pe travay pour [Zeova, NW] non pa pour en zonm.” (Kolosyen 3:23) Ler i ti mansyonn sa pli gran komannman, Zezi ti dir: ‘Kontan Zeova Bondye avek tou ou leker, tou ou nanm, tou ou lespri e avek tou ou lafors.’ (Mark 12:30) Wi, Zeova i ekspekte nou tou pour kontan e servi li avek tou nou nanm.

19, 20. (a) Vi ki nanm i enkli leker, lespri, ek lafors, akoz zot osi ganny mansyonnen dan Mark 12:30? (b) Ki savedir servi Zeova avek tou nou nanm?

19 Ki savedir servi Zeova avek tou nou nanm? Nanm i refer avek sa dimoun menm, avek tou son abilite fizik e mantal. Vi ki nanm i enkli leker, lespri ek lafors, akoz zot osi zot ganny mansyonnen dan Mark 12:30? Annou vwar en legzanp. Dan letan Labib, en dimoun ti kapab vann son lekor (son nanm) dan lesklavaz. Me sa lesklav ti kapab pa servi son met avek tou son leker; i ti kapab pa servi tou son lafors oubyen tou son lespri pour fer avanse lentere son met. (Kolosyen 3:22) Alor, Zezi ti aparaman mansyonn sa bann lezot keksoz ansanm avek nanm pour met lanfaz ki nou devret servi Bondye avek tou sa ki nou annan. Servi Bondye avek tou nou nanm i vedir donn nou lekor, servi nou lafors ek lenerzi otan ki posib dan son servis.

20 Eski servi avek tou nou nanm i vedir ki nou tou nou devret depans menm kantite letan ek lenerzi dan minister? Sa pa pou posib, vi ki sirkonstans ek abilite sak dimoun i diferan. Par egzanp, en zenn dimoun avek en bon lasante ek bokou lafors i kapab pas plis letan dan predikasyon ki en dimoun ki son lafors in afebli akoz lavyeyes. En dimoun selibater ki napa lobligasyon familyal i kapab fer plis ki en dimoun ki annan en fanmiy pour pran swen avek. Si nou annan sa lafors e nou sirkonstans i permet nou fer bokou dan predikasyon, nou devret vreman rekonesan pour sa! Byensir, nou pa zanmen anvi devlop en labitid pour kontan kritike, par konpar nou avek lezot dan sa domenn. (Romen 14:10-12) Okontrer, nou anvi servi nou lafors pour ankouraz lezot.

21. Ki pli bon fason e fason pli enportan pour servi nou pwisans?

21 Zeova in montre legzanp parfe par servi byen son pwisans. Nou anvi fer parey li otan ki nou abilite i permet konman imen enparfe. Nou kapab servi byen nou pwisans par tret bann ki anba nou lotorite avek respe. Deplis, nou anvi donn tou sa ki nou annan dan sa travay predikasyon ki sov lavi ki Zeova in donn nou pour akonpli. (Romen 10:13, 14) Pa bliye, Zeova i vreman kontan kan ou donn tou sa ki ou kapab donnen. Eski ou leker pa pous ou pour fer tou sa ki ou kapab pour servi en Bondye ki konpran e kontan ou? Napa en pli bon fason oubyen en fason pli enportan pour servi nou pwisans.

^ par. 10 Dan letan Labib, sa mo Ebre pour “baton” ti parey sa enn ki en berze ti servi pour gid son bann mouton. (Psonm 23:4) Pareyman, “sa baton” ki reprezant lotorite en paran, i donn lide gidans ranpli avek lanmour, e non pa pinisyon dir e brit.