Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 11

“Ko e Fakamaau Totonu ʻa ʻEne Founga Fulipē”

“Ko e Fakamaau Totonu ʻa ʻEne Founga Fulipē”

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e ongo fakamaau taʻetotonu fakaʻaufuli naʻe hokosia ʻe Siosifá? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakatonutonu ʻe Sihova ʻa e ongo fakamaau taʻetotonú?

 KO HA fakamaau taʻetotonu fakaʻaufuli ia. Ko e talavou matātangata naʻe ʻikai te ne fai ha hia, ka naʻe tuku pilīsone ia ʻi ha loki fakapōpula ʻi lolofonua, ʻi hono tukuakiʻi loi ki he feinga tohotoho. Ka naʻe ʻikai ko ʻene ʻuluaki fetaulaki ʻeni mo e fakamaau taʻetotonú. ʻI ha ngaahi taʻu ki muʻa, ʻi hono taʻu 17, naʻe lavakiʻi ai ʻa e talavoú ni, ʻa Siosifa, ʻe hono fanga tokoua ʻoʻoná, ʻa ia naʻa nau meimei fakapoongi ia. Naʻe fakatau atu leva ia ko ha pōpula ʻi ha fonua muli. ʻI aí naʻá ne fakafisingaʻi ai ʻa e feinga ange ʻa e uaifi ʻo hono pulé. Naʻe faʻufaʻu ʻe he fefine ne talitekeʻí ni ha tukuakiʻi loi, pea ko e ʻuhinga ia ne hoko ai ʻa e kiʻi tangatá ni ʻo tauhi fakalaó. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe hā ngali ne ʻikai ha taha ke taukapo maʻa Siosifa.

2 Kae kehe, ko e ʻOtuá ʻa ia “ʻokú ne manako ki he māʻoniʻoní mo e fakamaau totonú” naʻá ne vakai mai ki ai. (Sāme 33:5NW) Naʻe ngāue ʻa Sihova ke fakatonutonu ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonú, ʻo faʻufaʻu ʻa e ngaahi meʻá ke faai atu pē ʻo tukuange ʻa Siosifa. Mahulu hake aí, ko Siosifa​—ʻa e tangata ko ia naʻe lī ki ha pilīsone​—naʻe faai mai pē ʻo fokotuʻu ia ki ha tuʻunga ʻo e fatongia lahi mo e lāngilangi makehe. (Sēnesi 40:15NW; 41:41-43; Sāme 105:17, 18) ʻI he tuʻunga fakaʻosí, naʻe fakatonuhiaʻi ai ʻa Siosifa, pea naʻá ne ngāueʻaki hono tuʻunga māʻolungá ke fakatupulekina ai ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá.​—Senesi 45:5-8.

Naʻe faingataʻaʻia taʻetotonu ʻa Siosifa ʻi he pilīsoné

3. Ko e hā ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakaʻohovale ai ʻa ʻetau fiemaʻu kotoa ke tōʻongafai mai ʻaki kiate kitautolu ʻi ha founga totonú?

3 ʻOku ongo ki hotau lotó ha fakamatala pehē, ʻikai ko ia? Ko hai ʻiate kitautolu kuo ʻikai te ne mātā ʻa e fakamaau taʻetotonú pe hoko ko ha tokotaha hokosia tonu ʻo ia? ʻIo, ʻoku tau fakaʻamu kotoa ke tōʻongafai mai ʻaki kiate kitautolu ʻi ha founga totonu mo taʻefilifilimānako. ʻOku ʻikai ke fakaʻohovale ʻeni, koeʻuhi naʻe ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e ngaahi anga ʻa ia ʻoku tapua atu ai hono ʻulungaanga ʻoʻoná, pea ko e taha ʻo hono ngaahi ʻulungaanga tefitó ko e fakamaau totonú. (Sēnesi 1:27) Ke ʻiloʻi lelei ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻi ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e fakamaau totonú. ʻE malava ai ke tau hoko ʻo houngaʻia lahi ange ʻi heʻene ngaahi founga fakaofó pea ueʻi ai kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia.

Ko e Hā ʻa e Fakamaau Totonú?

4. Mei he vakai ʻa e tangatá, ʻoku anga-fēfē hono faʻa mahinoʻi ʻa e fakamaau totonú?

4 Mei he vakai fakaetangatá, ʻoku faʻa mahinoʻi pē ʻa e fakamaau totonú ia ko e ngāue taʻefilifilimānako ʻaki pē ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e laó. Ko e tohi ko e Right and Reason​—Ethics in Theory and Practice ʻokú ne pehē ko e “fakamaau totonú ʻoku fekauʻaki ia mo e laó, ngafá, ngaahi totonú, mo e ngaahi fatongiá, pea fakahoko ʻa e fakamaau aofangatukú ʻo fakatatau ki he taʻefilifilimānakó pe totongi ʻoku tuha mo iá.” Kae kehe, ko e fakamaau totonu ʻa Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono ngāueʻaki noa pē ʻo e ngaahi tuʻutuʻuní ʻi he ongoʻi ko e fatongia pe ngafá.

5, 6. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi foʻi lea ʻi he muʻaki leá naʻe liliu ko e “fakamaau totonú”? (e) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ʻoku totonu ʻa e ʻOtuá?

5 Ko e tuʻunga pe lahi ʻo e fakamaau totonu ʻa Sihová ʻoku malava ke mahinoʻi lelei ange ʻi he fakakaukau atu ki he ngaahi foʻi lea ʻi he muʻaki leá ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻi he Tohitapú. ʻI he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi foʻi lea tefito ʻe tolu. Ko e foʻi lea naʻe faʻa liliu lahi taha ko e “fakamaau totonú” naʻe toe liliu nai ia ko e “meʻa ʻoku totonú.” (Sēnesi 18:25NW) Ko e ongo foʻi lea kehe ʻe uá ʻoku māʻunga liliu ia ko e “māʻoniʻoni.” ʻI he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ko e foʻi lea naʻe liliu ko e “māʻoniʻoní” ʻoku faʻa fakamatalaʻi ia ko e “tuʻunga ʻo e hoko ʻo tonu pe totonu.” ʻI hono tefitó leva, ko e māʻoniʻoní mo e fakamaau totonú ʻokú na fehokotaki vāofi.​—Emosi 5:24.

6 Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe he Tohitapú ʻoku totonu ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne tala mai kiate kitautolu ʻokú ne fai ʻa e meʻa ʻoku tonú mo totonú pea ʻokú ne fai hokohoko ia, ʻo taʻefilifilimānako. (Loma 2:11) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ala fakakaukau atu te ne ngāue ʻo kehe mei heni. Naʻe fakahā ʻe he tokotaha loto-tōnunga ko ʻIlaiuú: “Koe kovi, ke mamao ia mei he Otua, bea moe agahala [“faihala,” NW] mei he Mafimafi.” (Siope 34:10PM) Ko e moʻoni, ʻoku taʻemalava kia Sihova ke ngāue taʻefaitotonú. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI he ongo ʻuhinga mahuʻinga ʻe ua.

7, 8. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai malava ai ʻa Sihova ke ngāue taʻetotonú? (e) Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa Sihova ke māʻoniʻoni, pe totonu ʻi heʻene ngaahi feangaingá?

7 ʻUluakí, ko iá ʻoku māʻoniʻoni. Hangē ko ia naʻa tau fakatokangaʻi ʻi he Vahe 3, ʻoku kinokinoifia mo faitotonu taʻefakangatangata ʻa Sihova. Ko ia ai, ʻoku ʻikai te ne malava ke ngāue taʻemāʻoniʻoni, pe taʻetotonu. Fakakaukau angé ki he meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai iá. Ko e māʻoniʻoni ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga kotoa ke tau falala ai heʻikai ʻaupito te ne ngaohikoviʻi ʻene fānaú. Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e loto-falala pehē. ʻI he pō fakaʻosi ʻo ʻene moʻui fakaemāmaní, naʻá ne lotu: “E Tamai Maonioni, tauhi i ho huafa oou akinautolu [kau ākongá].” (Sione 17:11PM) Ko e “Tamai Maonioni”​—ʻi he ngaahi Konga Tohitapú, ʻoku ngāueʻaki pē kia Sihova tokotaha ʻa e faʻahinga fakalea ko iá. ʻOku feʻungamālie ʻení, he ʻoku ʻikai ha tamai fakaetangata ʻe malava ke fakahoa atu kiate Ia ʻi he māʻoniʻoní. Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e tui kakato ʻe malu ʻene kau ākongá ʻi he toʻukupu ʻo e Tamaí, ʻa ia ʻokú ne kinokinoifia mo maʻa fakaʻaufuli pea mavahe ʻaupito mei he angahala kotoa pē.​—Mātiu 23:9.

8 Ko hono uá, ko e ʻofa taʻesiokitá ʻoku kau ia ki he natula tefito ʻo e ʻOtuá. ʻOku ueʻi ia ʻe he ʻofa peheé ke māʻoniʻoni, pe totonu, ʻi heʻene ngaahi feangainga mo e niʻihi kehé. Ka ko e fakamaau taʻetotonú ʻi hono ngaahi founga lahi​—ʻo kau ai ʻa e lau matakalí, fakafaikehekehé, mo e filifilimānakó​—ʻoku faʻa tupu mei he mānumanú mo e siokitá, ko e fehangahangai ʻo e ʻofá. ʻI he fekauʻaki mo e ʻOtua ʻo e ʻofá, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Oku ofa a Jihova koe maonioni ki he maonioni.” (Sāme 11:7PM) ʻOku pehē ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo ia tonu: “Ko au ko Jihova oku ou ofa ki he fakamāu [totonú].” (Aisea 61:8PM) ʻIkai ʻoku fakafiemālie ke ʻiloʻi ko hotau ʻOtuá ʻokú ne fiefia ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku tonú, pe totonú?​—Selemaia 9:24.

Mēsí mo e Fakamaau Totonu Haohaoa ʻa Sihová

9-11. (a) Ko e hā ʻa e fehokotaki ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e fakamaau totonu ʻa Sihová mo ʻene mēsí? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e hā mahino ʻa e fakamaau totonu ʻa Sihová pea pehē ki heʻene mēsí ʻi he founga ʻokú ne feangai ai mo e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá?

9 Ko e fakamaau totonu ʻa Sihová, hangē ko e ngaahi tafaʻaki kehe kotoa ʻo hono ʻulungaanga taʻefakatatauá, ʻoku haohaoa, ʻo ʻikai masiva ʻi ha meʻa. ʻI hono fakavīkivikiʻi ʻo Sihová, naʻe tohi ʻe Mōsese: “Ko e Makatuʻu, ʻoku haohaoa ʻa ʻene ngāué, he ko e fakamaau totonu ʻa ʻene founga fulipē. Ko ha ʻOtua faitōnunga ʻoku ʻikai ʻaupito taʻefaitotonu; ko iá ʻoku māʻoniʻoni mo anga-tonu.” (Teutalōnome 32:3, 4NW) Ko e fakahāhā kotoa pē ʻo e fakamaau totonu ʻa Sihová ʻoku taʻemele​—ʻikai ʻaupito ke fuʻu anga-fakanainai, ʻikai ʻaupito ke fuʻu anga-fefeka.

10 ʻOku ʻi ai ha fehokotaki vāofi ʻi he vahaʻa ʻo e fakamaau totonu ʻa Sihová mo ʻene mēsí. ʻOku pehē ʻe he Sāme 116:5 (NW): “Ko Sihová ʻoku manavaʻofa mo māʻoniʻoni [“totonu,” The New American Bible]; ko hotau ʻOtuá ʻoku mohu meesi.” ʻIo, ʻoku fakatou totonu mo faimeesi ʻa Sihova. Ko e ongo anga ʻoku ʻikai ke na taʻefeongoongoi. Ko ʻene ngāueʻaki ʻa e mēsí ʻoku ʻikai ko ha fakavaivaiʻi ia ʻo ʻene fakamaau totonú, ke pehē ka ne taʻeʻoua ia ko ʻene fakamaau totonú ʻe fuʻu fefeka. Ka ʻi hono kehé, ʻokú ne faʻa fakahāhaaʻi ʻa e ongo ʻulungāngá ni ʻi he taimi tatau, naʻa mo e ʻi he ngāue tatau. Fakakaukau angé ki ha fakatātā.

11 Ko e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku tukufakaholo ʻi he angahalá pea ʻoku nau tuha ai mo e tautea ʻo e angahalá​—ko e mate. (Loma 5:12) Ka ʻoku ʻikai ke hōifua ʻa Sihova ʻi he mate ʻa e kau angahalá. Ko iá “ko e ʻOtua mohu fakamolemole . . . ko e Angalelei mo ʻAloʻofa [“mohu meesi,” NW].” (Nehemaia 9:17) Ka neongo ia, koeʻuhi ʻokú ne māʻoniʻoni, heʻikai malava ai ke ne fakamolemoleʻi ʻa e taʻemāʻoniʻoní. ʻE malava fēfē leva ke ne fakahāhā ʻa e mēsí ki he faʻahinga angahalaʻia fakanatula ʻo e tangatá? ʻOku maʻu ʻa e talí ʻi he taha ʻo e ngaahi moʻoni mahuʻinga taha ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá: Ko e tokonaki ʻa Sihova ko ha huhuʻi ki he fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he Vahe 14 te tau ako lahi ange ai fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻofa ko ʻení. ʻI he taimi tatau pē ko ha faimeesi totonu ʻaupito mo māʻolunga ia. Koeʻuhi ko ia, ʻoku malava ai ʻe Sihova ke ne fakahāhā ʻa e meesi anga-ʻofa ki he kau angahala fakatomalá lolotonga ia hono kei tauhi maʻu ʻene ngaahi tuʻunga ʻo e fakamaau totonu haohaoá.​—Loma 3:21-26.

ʻOku Fakalotofiefia ʻa e Fakamaau Totonu ʻa Sihová

12, 13. (a) Ko e hā ʻoku hanga ai ʻe he fakamaau totonu ʻa Sihová ʻo tohoaki kitautolu kiate iá? (e) Ko e hā ʻa e fakamulituku naʻe aʻu ki ai ʻa Tēvita ʻi he fekauʻaki mo e fakamaau totonu ʻa Sihová, pea ʻoku malava fēfē ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he meʻá ni?

12 Ko e fakamaau totonu ʻa Sihová, ʻoku ʻikai ko ha anga taʻeongoʻi ʻoku taukovi kiate kitautolu, ka ko ha anga fakatupu ʻofeina ʻokú ne tohoaki kitautolu kiate ia. ʻOku fakamatalaʻi mahino ʻe he Tohitapú ʻa e natula manavaʻofa ʻo e fakamaau totonu ʻa Sihová, pe māʻoniʻoní. Tau lāulea angé ki ha niʻihi ʻo e ngaahi founga fakalotofiefia ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻene fakamaau totonú.

13 ʻOku hanga ʻe he fakamaau totonu ʻa Sihová ʻo ueʻi ia ke ne fakahāhā ʻa e loto-tōnunga mo e mateaki ki heʻene kau sevānití. Naʻe hoko ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ʻo mahinoʻi fakahangatonu ʻa e tafaʻaki ko ʻeni ʻo e fakamaau totonu ʻa Sihová. Mei he meʻa tonu naʻá ne hokosiá pea mei heʻene ako ʻa e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻa e fakamulituku naʻe aʻu ki ai ʻa Tēvitá? Naʻá ne talaki: “ʻOku manako ʻa Sihova ki he fakamaau totonú, pea ʻe ʻikai te ne liʻaki ʻa ʻene faʻahinga mateakí. ʻE maluʻi maʻu pē kinautolu.” (Sāme 37:28NW) Ko ha fakapapau fakafiemālie ē! Ko hotau ʻOtuá heʻikai ʻaupito te ne liʻaki ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau mateaki kiate iá. Ko ia ai, ʻoku malava ke tau falala ki heʻene ofi maí mo ʻene tokanga ʻofá. ʻOku fakapapauʻi mai ʻeni ʻe heʻene fakamaau totonú!​—Palovepi 2:7, 8.

14. ʻOku anga-fēfē ʻa e hā mahino ʻa e tokanga ʻa Sihova ki he faʻahinga tuʻutāmakí ʻi he Lao naʻá ne ʻoange ki ʻIsilelí?

14 ʻOku mātuʻaki mahinoʻi ʻe he fakamaau totonu fakaʻotuá ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau faingataʻaʻiá. Ko e tokanga ʻa Sihova ki he faʻahinga tuʻutāmakí ʻoku hā mahino ia ʻi he Lao naʻá ne ʻoange ki ʻIsilelí. Ko e fakatātaá, naʻe tokonaki ʻe he Laó ha ngaahi fokotuʻutuʻu makehe ke fakapapauʻi naʻe fai ha tokanga ki he kau paeá mo e kau uitoú. (Teutalōnome 24:17-21) ʻI hono ʻiloʻi ʻa e faingataʻa naʻe lava ke hoko ki he ngaahi fāmili peheé, naʻe hoko ai ʻa Sihova tonu ko honau Fakamaau mo e Tokotaha-Maluʻi fakaetamai, ko e tokotaha “ʻoku ne fakamāu ʻa e meʻa ʻa e tamaimate mo e uitou.” a (Teutalōnome 10:18; Sāme 68:5) Naʻe fakatokanga ʻa Sihova ki he kau ʻIsilelí kapau te nau ngaohikoviʻi ʻa e kakai fefine mo e fānau ʻikai hanau maluʻí, kuo pau ke ne fanongo ki he tangi ʻa e faʻahinga peheé. Naʻá ne fakahaaʻi: “ʻE kakaha ʻeku ʻita.” (Ekisoto 22:22-24) Neongo ko e ʻitá ʻoku ʻikai ko ha taha ia ʻo e ngaahi ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻo Sihová, ʻoku ueʻi ia ʻe he ngaahi tōʻonga loto-fiefai ʻo e fakamaau taʻetotonú ke ne houhau totonu ai, tautefito ʻi he taimi ʻoku maʻukovia ai ʻa e faʻahinga māʻulaló mo e faʻahinga ʻoku ʻikai hanau maluʻí.​—Sāme 103:6.

15, 16. Ko e hā ha fakamoʻoni fisifisimuʻa moʻoni ʻo e taʻefilifilimānako ʻa Sihová?

15 ʻOku toe fakapapauʻi mai ʻe Sihova ko iá ʻoku “ikai filifilimanako ki he kakai, be maʻu ha totogi [fufū].” (Teutalōnome 10:17PM) ʻI he ʻikai hangē ko e tokolahi ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau maʻu ʻa e mālohi pe tākiekiná, ʻoku ʻikai ke tākiekina ʻa Sihova ia ʻe he tuʻumālie fakamatelié pe fōtunga hā maí. ʻOkú ne ʻatā fakaʻaufuli mei he fakapalatahá pe filifilimānakó. Fakakaukau angé ki ha fakamoʻoni fisifisimuʻa moʻoni ʻo e taʻefilifilimānako ʻa Sihová. Ko e faingamālie ʻo e hoko ko ʻene kau lotu moʻoní, fakataha mo e ʻamanaki atu ki he moʻui taʻengatá, ʻoku ʻikai ke fakangatangata ia ki ha kakai māʻolunga tokosiʻi pē. Ka ʻi hono kehé, “oku ne maʻu maana aia oku manavahe kiate ia, mo fai totonu, i he buleaga kotoabe.” (Ngāue 10:34, 35PM) Ko e ʻamanaki fakaofo ko ʻení ʻoku ʻatā ia ki he faʻahinga kotoa pē tatau ai pē pe ko e hā honau tuʻunga fakasōsialé, ko e lanu ʻo honau kilí, pe ko e fonua ʻoku nau nofo aí. ʻIkai ko e fakamaau totonu moʻoní ia ʻi hono tuʻunga lelei tahá?

16 ʻOku toe ʻi ai mo e tafaʻaki ʻe taha ʻo e fakamaau totonu haohaoa ʻa Sihová ʻoku taau ke tau tokanga ki ai mo tokaʻi: ko e founga ʻo ʻene feangai mo e kau maumauʻi ʻo ʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní.

ʻIkai ʻAupito Te Ne Fakaʻatā mei he Tauteá

17. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ʻaupito fakaʻikaiʻi ai ʻe he ngaahi taʻefaitotonu ʻi he māmani ko ʻení ʻa e fakamaau totonu ʻa Sihová.

17 ʻOku fifili nai ʻa e niʻihi: ‘Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa e taʻemāʻoniʻoní, ʻe lava fēfē ke tau fakamatalaʻi ʻa e faingataʻaʻia taʻetotonu mo e ngaahi tōʻonga fakameleʻi ʻoku failahia ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní?’ Ko e ngaahi taʻefaitotonu peheé ʻoku ʻikai ʻaupito te ne fakaʻikaiʻi ʻe ia ʻa e fakamaau totonu ʻa Sihová. Ko e ngaahi fakamaau taʻetotonu lahi ʻi he māmani fulikivanu ko ʻení ko ha nunuʻa ia ʻo e angahala ko ia kuo maʻu tukufakaholo ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá meia ʻĀtamá. ʻI ha māmani ʻa ia kuo fili ai ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ki heʻenau ngaahi founga angahalaʻia pē ʻanautolú, ʻoku hulu fau ai ʻa e fakamaau taʻetotonú​—ka heʻikai ke fuoloa.​—Teutalonome 32:5.

18, 19. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻe ʻikai ʻaupito fakaʻatā ʻo taʻengata ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau maumauʻi loto-lelei pē ʻene ngaahi lao māʻoniʻoní?

18 Lolotonga ʻoku fakahāhā ʻe Sihova ʻa e meesi lahi ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻunuʻunu ofi kiate ia ʻi he loto-moʻoní, ʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā ʻo taʻengata ha tuʻunga ʻokú ne ʻomai ha luma ki hono huafa māʻoniʻoní. (Sāme 74:10, 22, 23) Ko e ʻOtua ʻo e fakamaau totonú ʻoku ʻikai ko ha taha ke lumaʻi; heʻikai te ne ʻufiʻufi ʻa e kau angahala loto-leleí mei he fakamaau tamaki ʻoku tuha mo honau ʻalungá. Ko Sihová “ko ha ʻOtua mohu meesi mo manavaʻofa, tuai ki he houhau pea fonu ʻi he ʻofa mateaki mo e moʻoni, . . . ka ʻe ʻikai ʻaupito te ne tuku taʻetautea ʻa e halaiá.” (Ekisoto 34:6, 7NW) ʻI he fehoanaki mo e ngaahi leá ni, kuo ʻiloʻi ʻe Sihova ʻi he ngaahi taimi ʻoku fiemaʻu ke fakahoko ha fakamaau ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau maumauʻi loto-lelei pē ʻene ngaahi lao māʻoniʻoní.

19 Tau fakatātāʻaki ʻa e ngaahi feangai ʻa e ʻOtuá mo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Naʻa mo ʻenau nofo hifo ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe toutou tō ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he taʻefaitōnungá. Neongo naʻe hanga ʻe heʻenau ngaahi founga fakameleʻí ʻo ʻai ʻa Sihova ke ne ‘mamahi,’ naʻe ʻikai te ne siʻaki leva ai kinautolu. (Sāme 78:38-41PM) ʻI hono kehé, naʻá ne fakaaʻu mohu meesi atu ʻa e ngaahi faingamālie kiate kinautolu ke nau liliu ai honau ʻalungá. Naʻá ne kōlenga mai: “Tangi ʻeku moʻui haʻaku fiefia ʻi he pekia ʻa e angahala; ka ʻi he tafoki ʻa e angahala mei hono ʻalunga ke ne moʻui. Tafoki, tafoki mei homou ngaahi ʻalunga kovi; he koeʻumaʻa hoʻomou mate, siʻi fale ʻo Isileli?” (Isikeli 33:11) ʻI he vakai ki he moʻuí ko e meʻa mātuʻaki mahuʻingá, naʻe toutou fekau atu ʻe Sihova ʻene kau palōfitá koeʻuhi ke tafoki mai nai ai ʻa e kau ʻIsilelí mei honau ngaahi ʻalunga koví. Ka, ʻi he tuʻunga fakalūkufuá, naʻe fakafisi ʻa e kakai loto-fefeká ni ia ke fanongo mo fakatomala. Fakaʻosí, koeʻuhi ko hono huafa māʻoniʻoní mo e meʻa kotoa ʻokú ne fakafofongaʻí, naʻe tuku atu ai ʻe Sihova ʻa kinautolu ki he nima ʻo honau ngaahi filí.​—Nehemaia 9:26-30.

20. (a) ʻOku hanga ʻe he ngaahi feangainga ʻa Sihova mo ʻIsilelí ʻo akoʻi mai kiate kitautolu ʻa e hā fekauʻaki mo ia? (e) Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai hono fakafekauʻaki ʻa e laioné mo e ʻi ai ʻa e ʻOtuá pea mo hono taloní?

20 Ko e ngaahi feangainga ʻa Sihova mo ʻIsilelí ʻokú ne akoʻi mai kiate kitautolu ʻa e meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo ia. ʻOku tau ako mei ai ko hono fofonga tokaimaʻanangá ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e taʻemāʻoniʻoní pea ʻoku ueʻi loloto ia ʻe he meʻa ʻokú ne ʻafio mai ki aí. (Palōveepi 15:3) ʻOku toe fakafiemālie ke ʻilo ʻokú ne feinga ke fakahāhā ʻa e mēsí ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha makatuʻunga ke fai pehē ai. Tānaki atu ki ai, ʻoku tau ako mei ai ko ʻene fakamaau totonú ʻoku ʻikai ʻaupito ke faifakavaveʻi. Koeʻuhi ko e kātaki ʻa Sihová, ʻoku fakamulituku hala ai ʻa e kakai tokolahi ʻo pehē heʻikai ʻaupito te ne fakahoko ha fakamaau ki he fulikivanú. Ka ʻoku ʻikai ʻaupito moʻoni ia, he ʻoku toe akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo ʻIsilelí ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo e kātaki ʻa e ʻOtuá. ʻOku tuʻumaʻu ʻa Sihova ki he māʻoniʻoní. ʻI he ʻikai ke hangē ko e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku nau faʻa momou mei hono fai ʻa e fakamaau totonú, ʻoku ʻikai ʻaupito te ne taʻemaʻu ha loto-toʻa ke tuʻu ki he meʻa ʻoku tonú. ʻOku feʻungamālié, ko e laioné ʻi he tuʻunga ko ha fakatātā ʻo e fakamaau totonu loto-toʻá ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻi ai ʻa e ʻOtuá pea mo hono taloní. b (Isikeli 1:10; Fakahā 4:7) ʻOku malava ai ke tau fakapapauʻi te ne fakahoko ʻene talaʻofa ke toʻo atu ʻa e fakamaau taʻetotonú mei he foʻi māmani ko ʻení. ʻIo, ko ʻene founga fakamāú ʻoku lava ke fakanounou ia ʻo peheni: tuʻumaʻu ʻo ka fiemaʻu, meesi ʻo ka malava.​—2 Pita 3:9.

Ko e ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtua ʻo e Fakamaau Totonú

21. ʻI he taimi ʻoku tau fakalaulauloto ai ki he founga ʻo hono fai ʻe Sihova ʻa e fakamaau totonú, ʻi he founga fē ʻoku totonu ke tau fakakaukau ai kiate iá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

21 ʻI he taimi ʻoku tau fakalaulauloto ai ki he founga ʻo hono fai ʻe Sihova ʻa e fakamaau totonú, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakakaukau kiate ia ko ha fakamaau taʻeongoʻi mo anga-fefeka ʻoku tokanga pē ki hono fakahoko ʻa e fakamāú ki he kau faihalá. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke fakakaukau kiate ia ko ha Tamai ʻofa ka ʻoku tuʻumaʻu ʻa ia ʻokú ne feangai maʻu pē mo ʻene fānaú ʻi he founga lelei taha ʻe ala lavá. ʻI he tuʻunga ko ha Tamai, faitotonu, pe māʻoniʻoní, ʻoku fakamafamafatatau ʻe Sihova ʻa e tuʻumaʻú ki he meʻa ʻoku tonú ʻaki ʻa e manavaʻofa fakaalaala ki heʻene fānau fakaemāmaní, ʻa ia ʻoku nau fiemaʻu ʻene tokoní mo ʻene fakamolemolé.​—Sāme 103:10, 13.

22. ʻI hono tataki ʻe heʻene fakamaau totonú, kuo ʻai ai ʻe Sihova ke tau malava ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki ko e hā, pea ko e hā ʻokú ne fakafeangai pehē mai ai kiate kitautolú?

22 He fakamālō lahi ē ko kitautolu ʻi he kau ki he fakamaau totonu fakaʻotuá ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono fakahoko pē ʻa e tautea ki he kau faihalá! ʻI hono tataki ʻe heʻene fakamaau totonú, kuo ʻai ai ʻe Sihova ke tau malava ʻo maʻu ha ʻamanaki fakafiefia moʻoni​—ko e moʻui taʻengata haohaoa ʻi ha māmani ʻa ia ʻe “nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” (2 Pita 3:13) ʻOku fakafeangai pehē hotau ʻOtuá mo kitautolu koeʻuhi ʻoku ueʻi ia ʻe heʻene fakamaau totonú ke fai ha fakahaofi kae ʻikai ko e fakahalaiaʻi. Ko e moʻoni, ko ha mahinoʻi lelei ange ʻo e lahi ko ʻeni ʻo e fakamaau totonu ʻa Sihová ʻoku tohoakiʻi ai kitautolu kiate ia! ʻI he ngaahi vahe hoko maí, te tau fai ai ha vakai ofi ange ki he founga ʻoku fakahāhaaʻi ai ʻe Sihova ʻa e ʻulungaanga fakamānakó ni.

a Ko e foʻi lea ko e “tamaimate” ʻoku fakahaaʻi ai ko Sihova ʻokú ne tokanga lahi ʻaupito ʻo ʻikai ngata pē ki he tamaiki tangata tamaimaté kae pehē foki ki he tamaiki fefine tamaimaté. Naʻe fakakau ʻe Sihova ʻi he Laó ha fakamatala fekauʻaki mo ha tuʻutuʻuni fakaefakamaau naʻe maluʻi ai ha tofiʻa ki he ngaahi ʻofefine tamai-mate ʻo Silofehatí. Naʻe fokotuʻu ai ʻe he tuʻutuʻuni ko iá ha sīpinga, ʻo pouaki ai ʻa e ngaahi totonu ʻa e tamaiki fefine tamai-maté.​—Nomipa 27:1-8.

b Ko e meʻa fakatupu tokangá, ʻoku fakatatau ʻe Sihova ʻa ia tonu ki ha laione ʻi hono fakahoko ʻa e fakamaau ki ʻIsileli taʻefaitōnungá.​—Selemaia 25:38; Hōsea 5:14.