Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 12

“ʻOku ʻi Ai ha Fakamaau Taʻetotonu ʻa e ʻOtuá?”

“ʻOku ʻi Ai ha Fakamaau Taʻetotonu ʻa e ʻOtuá?”

1. ʻOku uesia fēfē nai kitautolu ʻe he ngaahi fakatātā ʻo e fakamaau taʻetotonú?

 KO HA uitou taʻumotuʻa ʻoku kākaaʻi ʻi heʻene paʻanga talifakí. Ko ha kiʻi valevale ʻikai hano maluʻi ʻoku liʻaki ʻe ha faʻē loto-taʻeongoʻi. Ko ha tangata ʻoku tuku pilīsone ki ha hia naʻe ʻikai te ne fakahoko. ʻOku anga-fēfē hoʻo tali ki he ngaahi meʻá ni? Ngalingali ʻoku fakahohaʻasi koe ʻe he meʻa taki taha ko ʻení, pea ko e meʻa mahino pē ia. Ko kitautolu faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku tau maʻu ha ongoʻi mālohi ʻo e tonú mo e halá. ʻI he taimi ʻoku fakahoko ai ha fakamaau taʻetotonú, ʻoku tau ʻita ʻaupito ai. ʻOku tau fiemaʻu ke fai ha totongi fakafoki ki he tokotaha maʻukoviá pea tautea ʻa e tokotaha fakatupu mamahí. Kapau heʻikai hoko ʻa e meʻá ni, te tau fifili nai: ‘ʻOku ʻafioʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku hokó? Ko e hā ʻoku ʻikai te ne fai mai ai ha meʻá?’

2. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Hapakuke ki he fakamaau taʻetotonú, pea ko e hā naʻe ʻikai fakaangaʻi ai ia ʻe Sihova ʻi he meʻá ni?

2 ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo ʻeke ai ʻe he kau sevāniti loto-tōnunga ʻa Sihová ʻa e ngaahi fehuʻi meimei tatau. Ko e fakatātaá, naʻe lotu ʻa e palōfita ko Hapakuké ki he ʻOtuá: “Ko e hā kuó ke ʻai ai au ke u sio ki he fakamaau taʻetotonu fakaʻulia peheé? Ko e hā kuó ke fakaʻatā ai ʻa e fakamālohí, maumau-laó, faihiá mo e anga-fakamamahí ke mafola noa peé?” (Hapakuke 1:3, Contemporary English Version) Naʻe ʻikai ke fakaangaʻi ʻe Sihova ʻa Hapakuke ʻi heʻene fehuʻi lea totonú, he ko Ia ʻa e tokotaha naʻá ne fokotuʻu ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e foʻi fakakaukau tefito ʻo e fakamaau totonú. ʻIo, kuo tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki ha tuʻunga siʻisiʻi ʻo ʻene ongoʻi loloto fekauʻaki mo e fakamaau totonú.

Fehiʻa ʻa Sihova ʻi he Fakamaau Taʻetotonú

3. Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē ʻoku lāuʻilo lahi ange ʻa Sihova ia ki he fakamaau taʻetotonú ʻiate kitautolu?

3 ʻOku ʻikai ke taʻetokanga ʻa Sihova ki he fakamaau taʻetotonú. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku hokó. ʻI he fekauʻaki mo e ʻaho ʻo Noá, ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova kuo fakautuutu ʻa e kovi ʻa e tangata ʻi mamani, pea ʻoku kovi ʻatā ʻa e filioʻi kotoa pe ʻo e ngaahi fakakaukau ʻa hono loto maʻuaipe.” (Sēnesi 6:5) Fakakaukau atu ki he ʻuhinga ʻo e fakamatala ko iá. ʻOku faʻa hoko, ko ʻetau lāuʻilo fekauʻaki mo e fakamaau taʻetotonú ʻoku makatuʻunga ia ʻi ha fanga kiʻi meʻa kuo tau fanongo fekauʻaki mo ia, pe fetaulaki fakafoʻituitui mo ia. ʻI hono kehé, ʻoku lāuʻilo ʻa Sihova ia ki he fakamaau taʻetotonú ʻi ha tuʻunga fakamāmani lahi. ʻOkú ne ʻafioʻi kotoa ia! Mahulu hake aí, ʻoku malava ke ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi hehema ʻo e lotó​—ʻa e fakakaukau ololalo ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi ngāue taʻetotonú.​—Selemaia 17:9.

4, 5. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahāhaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku tokanga mai ʻa Sihova ki he faʻahinga kuo fai ki ai ʻa e tōʻonga taʻetotonú? (e) Kuo anga-fēfē hono uesia ʻo Sihova tonu ʻe he fakamaau taʻetotonú?

4 Ka ʻoku fai ʻe Sihova ia ʻa e meʻa lahi ange ʻo ʻikai ko hono fakatokangaʻi pē ʻo e fakamaau taʻetotonú. ʻOkú ne toe tokanga mai fekauʻaki mo e faʻahinga kuo fai ki ai iá. ʻI he taimi naʻe tōʻongafai anga-fakamamahi ai ʻa e ngaahi fonua fakafilí ki hono kakaí, naʻe mamahi lahi ʻa Sihova “ʻi heʻenau toʻe koeʻuhi ko e kakai naʻe fakamoʻulaloa mo laiki kinautolu.” (Fakamaau 2:18) Mahalo pē kuó ke fakatokangaʻi ko e lahi ange ʻo e sio ʻa ha kakai ʻi he fakamaau taʻetotonú, ko e lahi ange ai pē ia ʻenau taʻekaungāongoʻí. ʻOku ʻikai pehē ʻa Sihova ia! Kuó ne ʻafio ki he fakamaau taʻetotonú ʻi hono tuʻunga fakalūkufuá he meimei taʻu ʻe 6,000, neongo ia kuo ʻikai te ne toumoua ʻi heʻene fehiʻa ki aí. ʻI hono kehé, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ko e ngaahi meʻa peheé hangē “ko e ʻelelo loi,” “nima ʻoku lingi toto taʻehalaia,” mo e “fakamoʻoni kākā ʻoku hoʻaki loi” ʻoku fakalielia ia kiate ia.​—Palovepi 6:16-19.

5 Toe fakakaukau foki, ki he fakaanga fefeka ʻa Sihova fekauʻaki mo e kau taki taʻefaitotonu ʻi ʻIsilelí. “ʻIkai ko homou tāu ke ʻilo ʻa e fakalao [“fakamaau totonú,” NW]?” ko ʻene fakamānavaʻi ia ʻene palōfitá ke ne ʻeke kiate kinautolú. ʻI he hili hono fakamatalaʻi ʻi ha ngaahi lea māʻalaʻala mo mālohi ʻa ʻenau ngāuekoviʻaki honau mālohí, naʻe tomuʻa tala ai ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻe hoko ki he kau tangata kākā ko ʻení: “Te nau toki tautapa kia Sihova, kae ʻikai te ne tali kinautolu: ʻio, te ne hanga kehe meiate kinautolu ʻi he taimi ko ia, koeʻuhi naʻa nau ʻai ke kovi ʻenau ngaue.” (Maika 3:1-4) He fehiʻa lahi ē kuo fai ʻe Sihova ki he fakamaau taʻetotonú! He ko ē, kuó ne hokosia tonu ia ʻe ia! Kuo lumaʻi taʻetotonu ia ʻe Sētane ʻi he taʻu ʻe laui afe. (Palōveepi 27:11) ʻIkai ngata aí, naʻe uesia ʻa Sihova ʻe he tōʻonga fakalilifu taha ʻo e fakamaau taʻetotonú ʻi he taimi naʻe hokosia ai ʻe hono ʻAló, ʻa ia “naʻe ʻikai te ne momoʻi fai ha angahala,” ha tautea ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha faihiá. (1 Pita 2:22; ʻAisea 53:9) ʻOku hā mahino, ko Sihová ʻoku ʻikai te ne taʻeʻilo pe fakataʻetaʻetokanga ki he faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga ʻoku nau fuesia ʻa e fakamaau taʻetotonú.

6. ʻE anga-fēfē nai ʻetau talí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakamaau taʻetotonú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

6 Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ki he fakamaau taʻetotonú​—pe ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa kitautolu tonu ko e kau maʻukovia ʻe he tōʻongafai taʻetotonú​—ʻoku fakaenatula pē kiate kitautolu ke tau fai ha tali mālohi ki ai. Naʻe ngaohi kitautolu ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku tuʻu fehangahangai fakaʻaufuli ʻa e fakamaau taʻetotonú ia mo e meʻa kotoa ʻoku fakafofongaʻi ʻe Sihová. (Sēnesi 1:27) Ko e hā leva ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamaau taʻetotonú?

Ko e ʻĪsiu Mahuʻingá

7. Fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe poleʻi ai ʻa e huafa ʻo Sihová mo ʻene founga-pulé.

7 Ko e tali ki he fehuʻí ni ʻoku fehokotaki ia mo ha ʻīsiu mahuʻinga. Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ko e Tokotaha-Fakatupú ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke pule ki he māmaní mo e faʻahinga kotoa ʻoku nofo aí. (Sāme 24:1; Fakahā 4:11) Kae kehe, ʻi he kamata ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá, ko e huafa lelei ʻo Sihová naʻe lauʻikovi loi pea naʻe poleʻi ʻa ʻene founga-pulé. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e meʻá ni? Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ki he ʻuluaki tangatá, ko ʻĀtama, ke ʻoua ʻe kai mei ha fuʻu ʻakau pau ʻi he ngoue ko ia ko hono ʻapi Palataisí. Pea ko e hā ʻe hokó kapau te ne talangataʻa? “Kuo pau te ke mate,” ko e tala ange ia ʻe he ʻOtuá. (Sēnesi 2:17) Naʻe ʻikai ke faingataʻa ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá kia ʻĀtama pe ko hono uaifí, ʻa ʻIvi. Ka neongo ia, naʻe fakalotoʻi ʻe Sētane ʻa ʻIvi ʻo pehē naʻe fuʻu hulu ʻa e fakangatangata ʻa e ʻOtuá. Ko e hā ʻe hokó kapau te ne kai mei he fuʻu ʻakaú? Naʻe tala hangatonu ʻe Sētane kia ʻIvi: “ʻE ʻikai ʻaupito te mo mate: kae kehe, ʻoku meaʻi ʻe he ʻOtua ko e ʻaho te mo kai ai ʻe ʻa ai homo mata, pea te mo hoko ke hange ko e ʻOtua, hoʻomo ʻilo ʻa e lelei mo e kovi.”​—Fakaʻītali ʻamautolu; Sēnesi 3:1-5.

8. (a) Ko e hā naʻe fakahuʻunga ki ai ʻa Sētane ʻi heʻene fakamatala kia ʻIví? (e) Ko e hā naʻe poleʻi ʻe Sētane ʻi he fekauʻaki mo e huafa mo e tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá?

8 ʻI he fakamatalá ni naʻe fakahuʻunga ai ʻe Sētane naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono taʻofi ʻe Sihova ha fakamatala naʻe fiemaʻu meia ʻIví ka naʻá Ne toe loi ki ai. Naʻe ʻai ʻe he Tokotaha-ʻAhiʻahí ʻa ʻIvi ke ne fehuʻia pe ko e faʻahinga Tokotaha fēfē ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e huafa Sihová. Ko ia naʻe ʻoatu ai ʻe Sētane ʻa e luma lahi ki he huafa ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne toe poleʻi foki ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová pe ko ʻene founga-pulé. Naʻe tokanga ʻa Sētane ke ʻoua te ne fehuʻia ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia fekauʻaki mo e tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá. Ka naʻá ne poleʻi ʻa e totonu, tuha, mo e māʻoniʻoni ʻo e meʻa ko iá. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻá ne fakamatematē naʻe ʻikai ke ngāueʻaki ʻe Sihova hono tuʻunga-pulé ʻi ha founga māʻoniʻoni pea ʻi he ʻaonga lahi taha ki he faʻahinga ʻokú Ne pule ki aí.

9. (a) Kia ʻĀtama mo ʻIvi, ko e hā ʻa e nunuʻa ʻo e talangataʻá, pea ko e hā ʻa e ongo fehuʻi mātuʻaki mahuʻinga naʻe langaʻi hake ʻe he meʻá ni? (e) Ko e hā ne ʻikai fakaʻauha ai leva ʻe Sihova ia ʻa e kau angatuʻú?

9 Faifai atu pē, ne talangataʻa fakatouʻosi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi kia Sihova ʻaki ʻena kai mei he fuʻu ʻakau naʻe tapuí. Ne hanga ʻe heʻena talangataʻá ʻo ʻai kinaua ki he tuʻunga ke na maʻu ai ʻa e tautea ko e mate, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá. Naʻe langaʻi hake ʻe he loi ʻa Sētané ʻa e ongo fehuʻi mātuʻaki mahuʻinga. ʻOku maʻu moʻoni ʻe Sihova ʻa e totonu ke pule ki he faʻahinga ʻo e tangatá, pe ʻoku totonu ke pule pē ʻa e tangatá kiate ia tonu? ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova hono tuʻunga-haú ʻi he founga lelei taha ʻoku ala lavá? Naʻe mei malava pē ʻe Sihova ke ngāueʻaki hono mālohi aoniú ke fakaʻauha ai leva ʻa e kau angatuʻú ʻi he taimi pē ko iá. Ka ko e ongo fehuʻi naʻe langaʻi haké, naʻe ʻikai ke fekauʻaki ia mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ka naʻe fekauʻaki ia mo hono huafá, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa ʻene founga-pulé. Ko ia, ko hono toʻo atu ʻo ʻĀtama, ʻIvi, mo Sētané ne mei ʻikai fakamoʻoniʻi ai ʻa e tuʻunga māʻoniʻoni ʻo e pule ʻa e ʻOtuá. ʻI hono kehé, ne toe mei fehuʻia ai ʻene tuʻunga-pulé ʻaʻana. Ko e founga pē ʻe taha ke fakapapauʻi ai pe ʻe malava ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke pule lavameʻa kiate kinautolu tonu, ʻo ʻataʻatā mei he ʻOtuá, ko hano fakaʻatā ki ai ha taimi.

10. Ko e hā kuo fakahaaʻi mai ʻe he hisitōliá ʻi he fekauʻaki mo e pule fakaetangatá?

10 Ko e hā kuo fakahaaʻi ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí? ʻI he ngaahi taʻu ʻe laui afe, kuo ʻahiʻahiʻi ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi founga-pule lahi, ʻo kau ai ʻa e pule tāfatahá, temokalatí, sōsialisí, mo e kominiusí. Ko honau fakakātoá ʻoku fakanounou mai ʻi he fakamatala mahino ʻa e Tohitapú: “ʻI he taimi naʻe pule ai ha tangata ki he kakai ke nau kovi ai.” (Koheleti 8:9) Naʻe fakahā ʻe he palōfita ko Selemaiá ʻi he ʻuhinga lelei: “ʻOku ou ʻilo, ʻe Sihova, ʻoku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.”​—Selemaia 10:23.

11. Ko e hā naʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa e matakali ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau fuesia ʻa e faingataʻá?

11 Naʻe ʻafioʻi pē ʻe Sihova mei he kamataʻangá ko e tauʻatāina ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pe pule-fakaekitá, ʻe iku ki ha faingataʻaʻia lahi. Ko haʻane taʻefaitotonu leva, ke fakaʻatā ʻa e tuʻunga taʻealamataʻofí ni ke hokohoko atu ʻi hono tuʻungá? ʻIkai ʻaupito! Ke fakatātaaʻi: Pehē pē ʻoku ʻi ai hoʻo kiʻi tama ʻoku fiemaʻu ke tafa ke faitoʻo ha alangamahaki fakailifia. ʻOkú ke ʻiloʻi ko e tafá ʻe fakatupunga ai ha tuʻunga faingataʻaʻia ki hoʻo kiʻi tamá, pea ʻoku fakalotomamahi ʻaupito ʻeni kiate koe. ʻI he taimi tatau pē, ʻokú ke ʻilo ko e ngāué ʻe malava ai hoʻo kiʻi tamá ke ne maʻu ha tuʻunga moʻui lelei ange ʻi he moʻuí ʻamui. ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá​—pea aʻu ʻo ne tomuʻa tala​—ko ʻene fakaʻatā ʻa e pule fakaetangatá ʻe hoko fakataha mai ia mo ha tuʻunga ʻo e langa mo e faingataʻaʻia. (Sēnesi 3:16-19) Ka naʻá ne toe ʻafioʻi ko e fiemālie tuʻuloa mo mohu ʻuhingá ʻe toki malava pē ia kapau te ne fakaʻatā ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ke nau hokosia ʻa e fua kovi naʻe fakatupu ʻe he angatuʻú. ʻI he foungá ni ʻe malava ke fakaleleiʻi tuʻuloa ai ʻa e ʻīsiú, ʻo laui ʻitāniti.

Ko e ʻĪsiu ʻo e Anga-Tonu ʻa e Tangatá

12. Hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi mai ʻi he tuʻunga ʻo Siopé, ko e hā ʻa e tukuakiʻi kuo fai ʻe Sētane ki he faʻahinga ʻo e tangatá?

12 ʻOku ʻi ai ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e meʻá ni. ʻI hono poleʻi ʻa e totonu mo e māʻoniʻoni ʻa e pule ʻa e ʻOtuá, kuo ʻikai ngata pē ʻi hono lauʻikovi loi ʻe Sētane ʻa Sihova ʻi he fekauʻaki mo Hono tuʻunga-haú mo hono huafá ka kuó ne toe lauʻikovi loi mo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he fekauʻaki mo ʻenau anga-tonú. Ko e fakatātaá, ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sētane kia Sihova ʻo fekauʻaki mo e tangata māʻoniʻoni ko Siopé: “ʻIkai kuo ke ʻaʻi takai ia mo hono fale, mo e meʻa kotoa ʻoku ne maʻu? Kuo ke tapuakiʻi ʻa e ngaue ʻa hono nima, pea ko ʻene monumanu ʻoku nau ʻufiʻufi ʻa e fonua. Ka ko eni, ala atu muʻa ki heʻene ngaahi meʻa; pea talaatu te ne matuʻaki tafuli meiate koe.”​—Siope 1:10, 11.

13. Ko e hā naʻe fakahuʻunga ki ai ʻa Sētane ʻi heʻene ngaahi tukuakiʻi fekauʻaki mo Siopé, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e kau kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he meʻá ni?

13 Naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ʻo pehē naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova Hono mālohi fakaemaluʻí ke totongiʻi ʻaki ʻa e anga-līʻoa ʻa Siopé. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fakahuʻunga ʻe he meʻá ni ko e anga-tonu ʻa Siopé ko ha foʻi mālualoi pē, ko ʻene lotu pē ki he ʻOtuá koeʻuhi ko e meʻa naʻe malava ke ne maʻu mei aí. Naʻe tala fakamatematē ʻe Sētane kapau ʻe taʻofi ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá meia Siope, naʻa mo e tangata ko iá te ne lau kovi ki hono Tokotaha-Fakatupú. Naʻe ʻilo ʻe Sētane naʻe ongoongoa ʻa Siope ʻi he hoko ʻo “haohaoa mo angatonu, ʻoku ʻapasia ki he ʻOtua mo afe mei he kovi.” a Ko ia, kapau naʻe malava ʻe Sētane ke ne maumauʻi ʻa e anga-tonu ʻa Siopé, ko e toe hā hake ai ʻa e toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá? Ko ia, naʻe fehuʻia moʻoni ʻe Sētane ʻa e mateaki ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku nau loto ke tauhi ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻi hono fakalahi atu ʻa e ʻīsiú, naʻe pehē ʻe Sētane kia Sihova: “ʻE ʻatu ʻe ha tangata [ʻikai ko Siope pē] ʻene meʻa kotoa telia ʻene moʻui.”​—Fakaʻītali ʻamautolu; Siope 1:8; 2:4.

14. Ko e hā kuo fakahaaʻi ʻe he hisitōliá ʻo fekauʻaki mo e tukuakiʻi ʻoku fai ʻe Sētane ki he faʻahinga ʻo e tangatá?

14 Kuo fakahaaʻi ʻe he hisitōliá ʻa e tokolahi, hangē ko Siopé, kuo nau tauhi mateaki kia Sihova ʻi he funga ʻo e ʻahiʻahí​—ʻo kehe ʻaupito ia mei he taukaveʻi ʻa Sētané. Kuo nau ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia ʻaki honau ʻalunga faitōnungá, pea kuo ʻoatu ai ʻe he meʻá ni kia Sihova ha tali ki he luma loto-pōlepole ʻa Sētane ʻo pehē ʻe tuku ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá hono tauhi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi te nau tō ai ki he faingataʻá. (Hepelū 11:4-38) ʻIo, kuo fakafisi ʻa e faʻahinga loto-totonú ke sītuʻa mei he ʻOtuá. Naʻa mo e taimi ʻoku fakapuputuʻuʻi ai ʻe he ngaahi tuʻunga fakamamahi lahi tahá, kuo nau falala ʻo toe lahi ange kia Sihova ke ʻoange kiate kinautolu ʻa e mālohi ke nau kātaki ai.​—2 Kolinito 4:7-10.

15. Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku malanga hake nai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí mo e kahaʻú?

15 Ka ko hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e fakamaau totonú ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he ngaahi ʻīsiu fekauʻaki mo e tuʻunga-haú mo e anga-tonu ʻa e tangatá. ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ha lēkooti ʻo e ngaahi fakamaau ʻa Sihová ʻi he fekauʻaki mo e faʻahinga tāutaha pea naʻa mo e ngaahi puleʻangá fakakātoa. ʻOku toe ʻi ai mo e ngaahi kikite ʻo e ngaahi fakamaau te ne fai ʻi he kahaʻú. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau falala ko Sihová naʻá ne māʻoniʻoni pea te ne kei māʻoniʻoni ai pē ʻi heʻene ngaahi fakamāú?

ʻUhinga ʻOku Māʻolunga Ange Ai ʻa e Fakamaau Totonu ʻa e ʻOtuá

ʻE ʻikai ʻaupito ke hanga ʻe Sihova ʻo “fakaʻauha ʻa e maʻoniʻoni fakataha mo e angahala”

16, 17. Ko e hā ʻa e ongo fakatātā ʻokú na fakahaaʻi ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha vakai fakangatangata ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ki he fakamaau totonu moʻoní?

16 ʻI he fekauʻaki mo Sihová, ʻoku malava moʻoni ke pehē: “Ko e fakamaau totonu ʻa ʻene founga fulipē.” (Teutalōnome 32:4NW) ʻOku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe malava ke tau fai ha taukaveʻi pehē fekauʻaki mo kitautolu tonu, he ʻoku faʻa hoko ʻo hanga ʻe heʻetau vakai fakangatangatá ʻo fakaʻuliʻulilātaiʻi ʻetau ʻilo ki he meʻa ʻoku tonú. Ko e fakatātaá, fakakaukau atu kia ʻĒpalahame. Naʻá ne tangi kia Sihova fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻo Sōtomá​—neongo ʻa e mafolalahia ai ʻa e anga-fulikivanú. Naʻá ne ʻeke kia Sihova: “Te ke fakaʻauha ʻa e maʻoniʻoni fakataha mo e angahala?” (Sēnesi 18:23-33) Ko hono moʻoní, ko e talí naʻe ʻikai. Naʻe toki hanga pē ʻe Sihova ʻo ‘fakaʻuha ʻa e makavelá mo e afí’ ki Sōtoma ʻi he hili ʻa e aʻu lelei ʻa Lote māʻoniʻoni mo hono ongo ʻofefiné ki he kolo ko Soá. (Sēnesi 19:22-24) ʻI hono kehé, naʻe hoko ʻa Siona ʻo “ʻita” ʻi he taimi naʻe fakaaʻu atu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e mēsí ki he kakai ʻo Ninivé. Koeʻuhi naʻe ʻosi fanongonongo ʻe Siona honau fakaʻauhá, naʻá ne mei fiefia ke sio ki hano fakaʻauhamālie kinautolu​—neongo ʻenau fakatomala fakamātoató.​—Siona 3:10–4:1.

17 Naʻe toe fakapapauʻi ʻe Sihova kia ʻĒpalahame ko ʻEne ngāueʻaki ʻa e fakamaau totonú ʻoku kau ki ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fakaʻauha ʻo e fulikivanú ka ko hono fakahaofi foki ʻa e māʻoniʻoní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe pau ke ʻilo ʻe Siona ʻoku faimeesi ʻa Sihova. Kapau ʻoku liliu ʻe he fulikivanú ʻenau ngaahi foungá, ʻokú ne “mateuteu ke fakamolemole.” (Sāme 86:5NW) ʻI he ʻikai hangē ko e niʻihi ʻo e faʻahinga veiveiua ʻo e tangatá, ʻoku ʻikai ke fakahoko ʻe Sihova ia ʻa ʻene fakamaau tamakí koeʻuhi pē ke fakahaaʻi hono mālohí, pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ʻe ia ʻa e manavaʻofá koeʻuhi ko ha tailiili naʻa vakai ange kiate ia ʻokú ne foʻi. Ko ʻene foungá ke fakahāhā ʻa e mēsí ʻi ha taimi pē ʻoku ʻi ai ai ha makatuʻunga ki he meʻa ko iá.​—Aisea 55:7; ʻIsikeli 18:23.

18. Fakahaaʻi mei he Tohitapú ko Sihová ʻoku ʻikai te ne fai pē ki he ongoʻí.

18 Kae kehe, ʻoku ʻikai ke fakakuihi ʻaki ʻa Sihova ʻa e ongoʻí ʻataʻatā pē. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻene kakaí ʻo failahia ʻa e tauhi ʻaitolí, naʻe fanongonongo fakapapauʻi ʻe Sihova: “Te u fakamauʻi koe, ʻo tāu mo ho ngaahi ʻalunga; ʻio, ko hoʻo ngaahi fuʻu fakalielia kotoa te u toe ʻatu kiate koe. Pea ʻe ʻikai te u mamaeʻi koe ʻe hoku mata, pea ʻe ʻikai haʻaku ʻofa ʻe fai: ka te u ʻatu ho ngaahi ʻalunga kiate koe.” (Isikeli 7:3, 4) Ko ia, ʻi he taimi ʻoku loto-fefeka ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi honau ʻalungá, ʻoku fakamāuʻi ʻe Sihova ʻo fakatatau ki ai. Ka ko ʻene fakamāú ʻoku makatuʻunga ʻi he fakamoʻoni fefeka. Ko ia, ʻi he taimi naʻe ongona ai ʻe hono ongo telingá ha “tangi [lāunga]” leʻo-lahi fekauʻaki mo Sōtoma mo Komolá, naʻe pehē ʻe Sihova: “Kau ʻalu hifo muʻa, ʻo vakaiā, pe kuo pehe fau ʻenau fai, ʻo hange ko e tangi kuo ongo mai.” (Sēnesi 18:20, 21) He fakamālō lahi ē ko kitautolu ʻi he ʻikai hangē ʻa Sihova ko e tokolahi ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku nau vave ki he faifakamāú ki muʻa ke fanongo ki he kotoa ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻá! Ko e moʻoni, ko Sihová ʻoku hangē pē ko ia ko hono fakamatalaʻi mai ʻe he Tohitapú, “ko ha ʻOtua faitōnunga ʻoku ʻikai ʻaupito taʻefaitotonu.”​—Teutalonome 32:4NW.

Falala ki he Fakamaau Totonu ʻa Sihová

19. Ko e hā ʻe lava ke tau faí kapau ʻoku tau maʻu ha ngaahi fehuʻi fakapuputuʻu fekauʻaki mo e ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e fakamaau totonú?

19 ʻOku ʻikai ke lave ʻa e Tohitapú ia ki he fehuʻi kotoa pē fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa Sihova ʻi he kuohilí; pea ʻoku ʻikai te ne ʻomai ʻe ia ʻa e fakaikiiki kotoa pē fekauʻaki mo e founga ʻe fai ai ʻe Sihova ʻa e fakamāú ki he faʻahinga tāutaha mo e ngaahi kulupu ʻi he kahaʻú. ʻI he taimi ʻoku tau puputuʻu ai ʻi he ngaahi fakamatala pe ngaahi kikite ʻi he Tohitapú ʻa ē ʻoku ʻikai maʻu ai ha fakaikiiki peheé, ʻoku malava ke tau fakahāhā ʻa e mateaki tatau naʻe maʻu ʻe he palōfita ko Maiká, ʻa ia naʻá ne tohi: “Te u nofoʻaki tali ki hoku ʻOtua fakamoʻuiʻanga.”​—Maika 7:7.

20, 21. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau falala ʻe fai maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku totonú?

20 ʻOku malava ke tau falala ʻe fai ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he tuʻunga kotoa pē. Naʻa mo e hā ngali tukunoaʻi ʻe he tangatá ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonú, ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova ia: “ʻOku aʻaku ʻa e sauni; ko au te u ʻatu hono tuha.” (Loma 12:19) Kapau ʻoku tau fakahāhā ha fakakaukau faʻa tatali, te tau fakaongo atu ʻa e tuipau loto-maʻu naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ʻi ai ha fakamaau taʻetotonu ʻa e ʻOtuá? ʻIkai ʻaupito!”​—Loma 9:14NW.

21 ʻI he taimi tatau pē, ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa.” (2 Tīmote 3:1) Ko e fakamaau taʻetotonú mo e ‘ngaahi fakamalohí’ kuo iku ia ki he lahi ʻo e ngaohikoviʻi anga-fakamamahí. (Koheleti 4:1) Kae kehe, kuo ʻikai ke liliu ʻa Sihova. ʻOkú ne kei fehiʻa pē ki he fakamaau taʻetotonú, pea ʻokú ne tokanga lahi ʻaupito ki he faʻahinga ko e kau maʻukovia ʻi he meʻa ko iá. Kapau ʻoku tau kei mateaki ai pē kia Sihova mo hono tuʻunga-haú, te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke kātaki ai ʻo aʻu ki he taimi kuo kotofa ʻa ia te ne fakatonutonu ai ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu kotoa pē ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa hono Puleʻangá.​—1 Pita 5:6, 7.

a Naʻe pehē ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo Siope: “ʻA e ʻikai ha taha ʻi mamani ʻoku tatau mo ia?” (Siope 1:8) Ko ia ai, ʻoku ngalingali naʻe moʻui ʻa Siope ʻi he hili ʻa e mate ʻa Siosifá pea ki muʻa ke hoko ʻa Mōsese ko e taki fakanofo ʻo ʻIsilelí. Ko ia, ʻi he taimi ko iá naʻe malava ai ke pehē ne ʻikai ha taha ʻe tatau ʻene anga-tonú mo e anga-tonu ʻa Siopé.