Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 13

“E Sao le Tulafono a Ieova”

“E Sao le Tulafono a Ieova”

1, 2. Aiseā ua toʻatele ai tagata e itiiti so latou faaaloalo i tulafono, ae o le ā le lagona e mafai ona tatou maua e uiga i tulafono a le Atua?

 “O LE faia o faamasinoga ua pei o se to e lē gata, . . . e leiloa i ai mea uma.” O le faamatalaga lenā na tusia i se tusi sa lomia i le 1712. Sa faitioina e lē na tusia lenā tusi le faatulagaga o faamasinoga lea i nisi taimi e fia tausaga e faia ai se faamasinoga ma gau atu ai lava ma tupe a i latou o loo saʻili mo se faamasinoga tonu. I le tele o atunuu, ua matuā lavelave faiga tau tulafono ma faamasinoga, ua taatele ai faiga lē tonu, le faaituʻau, ma le lē tausisia o ni aiāiga tutusa, ma ua atili ai ona ʻinoʻino tagata e tausia tulafono.

2 Ae seʻi tagaʻi la i le ese mai o nei upu na tusia i le tusa ma le 2,700 tausaga ua mavae: “Ua tele lava loʻu naunau i lau tulafono.” (Salamo 119:97) Aiseā na malolosi ai faalogona o le faisalamo? Talu ai o le tulafono lea na ia viiviia, sa leʻi amataina mai e se faigāmalo faaletagata, ae o Ieova le Atua. A o e suʻesuʻeina tulafono a Ieova, e atili ai ona oo iā te oe faalogona sa iai i le faisalamo. O se suʻesuʻega faapena, o le a e malamalama ai i lē o loo iai le mafaufau sili tau faamasinoga i le lagi ma le lalolagi.

Le Faitulafono Sili

3, 4. I ā auala ua faamaonia ai e Ieova le avea o ia ma Faitulafono?

3 Ua taʻu mai e le Tusi Paia iā i tatou: “E toʻatasi lava lē fai tulafono.” (Iakopo 4:12) Ioe, ua na o Ieova lava le Faitulafono moni. E oo lava i fegasoloaʻiga o mea i le lagi ua pulea lelei i ana “tulafono i le lagi.” (Iopu 38:33) Ua faapena foʻi ona puleaina lelei le mano ma mano o agelu paia a Ieova e ala i ana tulafono, lea ua faamaopoopoina e tusa ai o o latou tiute, ma tautua ai i le taʻitaʻiga a Ieova o ni ana auauna.—Salamo 104:4; Eperu 1:7, 14.

4 Ua tauaao mai foʻi e Ieova tulafono i tagata. Ua tofu i tatou ma se lotofuatiaifo, o le faaataga lea o le uiga faamasinotonu o Ieova. Ona o se tulafono e tupu aʻe i o tatou loto, ua mafai ai e le lotofuatiaifo ona fesoasoani iā i tatou ina ia iloa le eseesega o le saʻo ma le sesē. (Roma 2:14) Sa faamanuiaina o tatou uluaʻi mātua i le foaʻiina atu iā i laʻua o ni lotofuatiaifo e lelei atoatoa, o lea na la lē manaʻomia ai le tele o ni tulafono. (Kenese 2:15-17) Peitaʻi, o le tagata lē lelei atoatoa e na te manaʻomia atili nisi tulafono e taʻitaʻia ai o ia i le faia o le finagalo o le Atua. Na maua e tane faatuatua anamua e pei o Noa, Aperaamo, ma Iakopo tulafono mai iā Ieova le Atua ma na latou toe taʻu atu i o latou aiga. (Kenese 6:22; 9:3-6; 18:19; 26:4, 5) Sa avea Ieova o se Faitulafono i se auala e sili ona mataʻina ina ua ia tauaaoina mai le Tulafono iā Isaraelu e ala iā Mose. O lenei tulafono ua mafai ai ona tatou matuā malamalama lelei i le uiga faamasinotonu o Ieova.

Se Aotelega o le Tulafono na Tuu Atu iā Mose

5. Pe sa avea ea le Tulafono na tuu atu iā Mose o se tuufaatasiga lavelave o tulafono mamafa, ma aiseā ua e tali mai ai faapena?

5 E foliga mai e toʻatele tagata o loo manatu i le Tulafono na tuu atu iā Mose, o se tuufaatasiga lavelave ma le mamafa o tulafono. Ua matuā lē moni lava lenā manatu. E silia ma le 600 na tulafono. Atonu e foliga mai ua matuā tele naʻuā lenā aofaʻiga, ae seʻi manatu foʻi: E oo ane i le iʻuga o le senituri lona 20, ua silia ma le 150,000 itulau o tusi tulafono a le Iunaite Setete ua tutumu uma i tulafono a le atunuu. I tausaga taʻilua uma lava, pe tusa ma le 600 nisi tulafono e toe faaopoopo atu i ai! Afai la tatou te faatusatusa le aofaʻiga, o lona uiga ua na o se mea itiiti lava le Tulafono na tuu atu iā Mose pe a faatusa i tulafono a tagata. Peitaʻi, sa pulea lelei e Tulafono a le Atua le fanauga a Isaraelu, i vala o le olaga na e lē o taitai taʻua e tulafono i aso nei. Seʻi tagaʻi i se aotelega.

6, 7. (a) O le ā ua ese ai le Tulafono na tuu atu iā Mose mai so o se isi lava tulafono, ma o le ā le poloaʻiga silisili o lenā Tulafono? (e) Na mafai faapefea e le fanauga a Isaraelu ona faaalia lo latou taliaina o le pule silisili ese a Ieova?

6 Na viiviia e le Tulafono le pule silisili ese a Ieova. O lea, e matuā lē mafai ona faatutusa atu le Tulafono na tuu atu iā Mose i se isi lava tulafono. O le poloaʻiga silisili lava lenei o tulafono sa iai: “Isaraelu e, faalogologo mai ia, o Ieova lo tatou Atua, o Ieova e toʻatasi lava ia. Ia e alofa atu iā Ieova lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou malosi atoa.” Sa tatau faapefea i tagata o le Atua ona faaalia le alofa iā te ia? Sa tatau ona latou auauna iā te ia, ma gauaʻi atu i lana pule silisili ese.—Teuteronome 6:4, 5; 11:13.

7 Sa faaalia e tagata taʻitoʻatasi o Isaraelu lo latou taliaina o le pule silisili ese a Ieova e ala i le gauaʻi atu iā i latou sa iai i tulaga pule. O mātua, o alii sili, o faamasino, o ositaulaga ma mulimuli ane, o tupu, sa fai i latou uma na ma sui o le pule a le Atua. O le silafaga a Ieova i so o se gaoioiga fouvale sa faia iā i latou o loo i le tulaga pule, e tusa lava lea ua fouvale atu iā te ia. A o i latou sa iai i tulaga pule na lamatia i le oo i ai o le toʻasa o Ieova pe afai latou te feutagaʻi ma ona tagata i se uiga lē tonu ma le faamaualuga. (Esoto 20:12; 22:28; Teuteronome 1:16, 17; 17:8-20; 19:16, 17) O lona uiga, sa iai le tiute tauave i tagata uma lava, ina ia sapasapaia le pule silisili ese a le Atua.

8. Na faapefea ona lagolagoina e le Tulafono le tapulaa a Ieova i le tulaga paia?

8 Na lagolagoina e le Tulafono le tapulaa a Ieova i le tulaga o le paia. O upu faa-Eperu o loo masani ona faaliliuina i le “paia” e silia ma le 280 taimi o loo aliaʻi mai ai i le Tulafono na tuu atu iā Mose. Sa fesoasoani le Tulafono i tagata o le Atua ina ia latou iloa lelei ai le eseesega o mea ua mamā ma mea ua lē mamā, o mea ua lē ponā ma mea ua ponā, i le taʻuaina o mea eseese e 70 e ono mafai ai e se tagata Isaraelu ona lē mamā e tusa ai ma le tulafono. O nei tulafono sa taʻua ai le tumamā faaletino, o meaʻai, e oo lava i otaotavale. Na maua ai i na tulafono ni aogā mataʻina i le soifua mālōlōina. a Peitaʻi sa iai se fuafuaga e sili ona maualuga—o le mauaina pea e tagata o le finagalo malie o Ieova ma vavaeeseina i latou mai gaoioiga agasala a nuu amioleaga sa latou tuaoi. Seʻi manatu i se faaaʻoaʻoga.

9, 10. O ā poloaʻiga sa aofia i le feagaiga o le Tulafono e faatatau i feusuaʻiga ma le fanautama, ma o ā aogā na maua mai ai i na tulafono?

9 Na taʻua i vala o le feagaiga o le Tulafono e faapea, o feusuaʻiga—e oo lava foʻi i tagata faaipoipo—ma le fanautama sa faapogaia ai se vaitaimi o le lē mamā. (Levitiko 12:2-4; 15:16-18) E lē faapea sa faaitiitia e na tulafono le tāua o nei meaalofa mamā mai le Atua. (Kenese 1:28; 2:18-25) Peitaʻi sa lagolagoina ai le paia o Ieova, ma puipuia ai ona tagata tapuaʻi ina ia sao mai mea lē mamā. E lelei ona mātau mai, o nuu na tuaoi ma Isaraelu sa faanaunau e palu faatasi a latou tapuaʻiga ma sauniga sa faaautū i feusuaʻiga ma le fanautama. O tapuaʻiga a sa Kananā sa aofia ai faiga faatalitane a tamāloloa ma fafine. O inā na puna mai ai ma salalau atu amioga sili ona matagā. Sa matuā ese le tulafono, auā sa faatulaga i ai le tapuaʻiga iā Ieova o se mea e matuā vavae ese lava mai mataupu tau i feusuaʻiga. b Sa iai foʻi isi aogā na maua mai ai.

10 Sa faaaogā na tulafono e aʻoaʻo mai ai upu moni aogā. c Ua faapefea la i le pisia mai le agasala a Atamu ona tuufaasolo mai le tasi augātupulaga i le isi? Po ua lē faasolo mai ea i feusuaʻiga ma le fanautama? (Roma 5:12) Ioe, na faamanatu atu e le Tulafono a le Atua i ona tagata le tulaga moni lava o le agasala. O le mea moni, o i tatou uma lava ua fananau mai i le agasala. (Salamo 51:5) E manaʻomia le faamagaloga ma le togiola ina ia mafai ai ona tatou faalatalata atu i lo tatou Atua paia.

11, 12. (a) O le ā sa faamalosia e le Tulafono e tusa ai i mataupu tau faamasinoga? (e) O ā puipuigamalu e faatatau i le mimilosesēina o le faamasinotonu sa aofia ai i le Tulafono?

11 Sa lagolagoina e le Tulafono le faamasinoga lelei atoatoa a Ieova. Na faamalosia e le Tulafono na tuu atu iā Mose le paleni lelei o faaiʻuga i mataupu tau faamasinoga. O lea, na taʻua ai e le Tulafono: “A ia sui atu le ola i le ola, o le mata i le mata, o le nifo i le nifo, o le lima i le lima, ma le vae i le vae.” (Teuteronome 19:21) I tulaga la sa solia ai le tulafono, sa tatau ona fetaui lelei le faasalaga i le solitulafono na fai. O lenei vala o le faamasinotonu a le Atua sa aafia ai le Tulafono atoa ma e tāua tele i aso nei ina ia malamalama ai i le taulaga togiola a Keriso Iesu, lea o le a faaalia mai i le Mataupu e 14.—1 Timoteo 2:5, 6.

12 Ua puipuimalu foʻi e le Tulafono le mimilosesēina o le faamasinotonu. Mo se faataʻitaʻiga, a itiiti mai e lua ni molimau sa manaʻomia ina ia mafai ona faamautinoa le moni o se tuuaʻiga. Sa mamafa tele le faasalaga mo le tautō pepelo. (Teuteronome 19:15, 18, 19) Sa matuā sā lava faiga piʻopiʻo ma faiga faatogafalea. (Esoto 23:8; Teuteronome 27:25) E oo lava i a latou faiga faapisinisi, sa tatau i tagata o le Atua ona lagolagoina tapulaa maualuluga a Ieova mo le faamasinotonu. (Levitiko 19:35, 36; Teuteronome 23:19, 20) O lenā tulafono mamalu ma le tonu sa avea o se faamanuiaga sili i le nuu o Isaraelu!

Tulafono e Faamatilatila ai le Alofa Mutimutivale ma le Faimea Tonu i Faamasinoga

13, 14. Na faapefea ona faamalosia e le Tulafono le faia o se faaiʻuga tonu mo se tagata gaoi ma lē na afāina ai?

13 Pe sa faigatā ona tausia ma mamafatū le Tulafono na tuu atu iā Mose? E leai lava! Na faagaeeina le tupu o Tavita e tusi: “E sao le tulafono a Ieova.” (Salamo 19:7) E pei ona ia iloa, sa faamalosia tele e le Tulafono le alofa mutimutivale ma le faimea tonu. E faapefea?

14 I nisi atunuu i aso nei, e foliga mai o loo sili atu le faaalia o le alofa o le tulafono i tagata solitulafono, na i lo le manatu mamafa i tagata o loo āfaina fua. Mo se faataʻitaʻiga, e ono faafalepuipui tagata gāoi. Atonu ua lē o toe maua e tagata na afāina a latou mea ia sa gaoia, peitaʻi o loo tatau pea ona latou totogia lafoga ia o loo faatupe ai fale ma meaʻai mo na tagata solitulafono. I Isaraelu anamua, sa leai ni falepuipui e pei ona iai i aso nei. Sa iai ni tuutuuga maumauaʻi e tusa ai o le mamafa o le faasalaga. (Teuteronome 25:1-3) Sa tatau i le tagata gaoi ona toe totogi mea a le tagata na ia gaoia. E lē gata i lea, sa tatau i le tagata gaoi ona ia faia nisi mea. O le ā le tele o na mea? E eseese lava tulaga. E foliga mai, sa tuuina atu i faamasino le pule e fuafuaina ai vala eseese, e pei o le tulaga salamō na toe iai le tagata agasala. O lea la ua malamalama ai i le pogai ua itiiti ai mea na manaʻomia ona toe totogi atu e le tagata gaoi, e tusa ai ma le Levitiko 6:1-7, mai mea sa manaʻomia e tusa ai o tuutuuga o loo faapatino mai i le Esoto 22:7.

15. Na faapefea ona faaalia mai e le Tulafono le alofa mutimutivale ma le faamasinotonu i le mea na tupu i se tagata o lē na oti ai se isi ona o se faalavelave faafuaseʻi?

15 Na faailoa ma le alofa e le Tulafono, e lē o mea sesē uma lava na faia ma le loto i ai. Mo se faaaʻoaʻoga, pe a oti se tagata i se isi tagata ona o se faalavelave faafuaseʻi, sa lē tatau i le tagata na māfua ai ona totogi atu lona ola i le ola, pe afai na te faia le gaoioiga tonu o le sola atu i se aai o sulufaʻiga sa iai solo i laufanua o Isaraelu. Pe a uma ona iloilo e faamasino agavaa lona tulaga, ona nofo ai pea lea o ia i le aai o sulufaʻiga seʻia oti le ositaulaga sili. Ona toe saʻoloto ai lea o ia e nofo i so o se mea na te filifilia. O lona uiga sa aogā iā te ia le alofa mutimutivale o le Atua. Ae sa faamamafa mai lava e lenei tulafono le tāua tele o le ola o le tagata.—Numera 15:30, 31; 35:12-25.

16. Na faapefea ona puipuimalu e le Tulafono nisi o aiā tatau a le tagata lava ia?

16 Sa puipuia e le Tulafono aiā tatau a le tagata lava ia. Seʻi manatu i auala na mafai ona puipuia ai i latou sa nonofo aitalafu i isi. Na faasā e le Tulafono ona ulu atu se tasi i le fale o se tagata o loo nofo aitalafu, ina ia ave faamalosi se meatotino a lenā tagata e faamau ai se aitalafu. Na i lo lea, sa tatau i lea tagata ona faatali i fafo o le fale, ae tuu atu i le tagata o loo nofo aitalafu e aumai se mea e faamau ai lana aitalafu. O lona uiga sa lē mafai ona solivaleina e se tasi le fale o le isi tagata. Afai e ave e le tagata e ana mea na nonō atu se ofu talaloa o le tagata o loo nofo aitalafu e faamau ai lana aitalafu, sa tatau ona ia toe faafoʻi le ofu a o leʻi goto le lā i lē o loo nofo aitalafu ina neʻi maalili o ia i le pō.—Teuteronome 24:10-14.

17, 18. I mataupu e aofia ai faigātaua, sa faapefea ona ese le fanauga a Isaraelu mai isi nuu, ma aiseā?

17 E oo lava i faigātaua sa iai foʻi i le Tulafono. Sa tatau i tagata o le Atua ona tau i ni taua, e lē ina ia faamalieina ai ni o latou lava faanaunauga mo le pule po o le manumalo, ae ina ia gaoioi o ni sui o le Atua i “taua a Ieova.” (Numera 21:14) I le tele o taimi, sa tele ina ofoina atu e le fanauga a Isaraelu ni tuutuuga mo le siilima ane o le fili. Pe afai sa teena e se aai lenā ofo, ona agaʻi atu loa lea o Isaraelu e osofaʻi—ae ia ōgatusa ma tulafono a le Atua. I le lē pei o le toʻatele o fitafita i le gasologa mai o talafaasolopito, sa lē faatagaina tane i ʻautau a Isaraelu ina ia latou faia faamalosia ni feusuaʻiga ma fafine, po o le fasiotia ma le lē pulea o tagata. Sa tatau foʻi ona latou tausi lelei le laueleele, i lo latou lē faataumaʻoia o laau ʻaina a o latou fili. d Sa leai ni faasāsāga faapena i isi ʻautau.—Teuteronome 20:10-15, 19, 20; 21:10-13.

18 Pe e te ʻinoʻino pe a e faalogo i nisi atunuu ia ua aʻoaʻoina ai tamaiti e avea ma fitafita? I Isaraelu anamua, e leai se tama e itiiti ifo i le 20 tausaga na mafai ona auai i taua. (Numera 1:2, 3) E oo lava i se tane ua matua sa lē mafai ona auai pe afai e aafia o ia i se lagona fefevale. Sa lē auai atu foʻi mo le tausaga atoa se tane faatoʻā uma ona faaipoipo, ina ia mafai ai ona ia vaai i le fanau mai o sona suli ulumatua a o ia leʻi amata i lenā galuega mataʻutia. Na taʻua e le Tulafono faapea, o lenei faatulagaga o le a mafai ai e le tane talavou lenei ona nofo i lona aiga ma “faafiafia” i lana avā.—Teuteronome 20:5, 6, 8; 24:5.

19. O ā sauniuniga na faaaofia mai i le Tulafono mo le puipuiga o fafine, tamaiti, aiga, fafine ua oti a latou tane, ma fanau mātuaoti?

19 Sa puipuia foʻi e le Tulafono fafine, o tamaiti, ma aiga, i le saunia o manaʻoga mo i latou. Sa faatonuina ai mātua ina ia uaʻi atu e lē aunoa i a latou fanau i mea faaleagaga. (Teuteronome 6:6, 7) Na faasāina ituaiga uma o faiga faamataifale, ma o lona faasalaga o le oti. (Levitiko, mataupu 18) Na faapena foʻi ona faasāina le mulilua, lea ua masani pea ona malepelepe ai aiga ma lepetia ai lo latou saogalemu ma le tulaga mamalu. Na saunia e le Tulafono manaʻoga mo fafine ua oti a latou tane ma fanau mātuaoti, ma sa matuā faamamafa mai le faasā o le faileagaina o i latou.—Esoto 20:14; 22:22-24.

20, 21. (a) Aiseā na faataga ai e le Tulafono na tuu atu iā Mose le tele o avā a tagata Isaraelu? (e) I le tulaga o le talaga faaipoipoga, aiseā na ese ai le Tulafono mai le faatulagaga lea na toe faamamafa atu mulimuli ane e Iesu?

20 Peitaʻi, e ono tau manatu ai nisi, ʻAiseā na faataga ai e le Tulafono le tele o avā?’ (Teuteronome 21:15-17) E manaʻomia ona tatou iloiloina na tulafono e tusa ma le vaitaimi e aofia ai. O i latou e mafaufau i le Tulafono na tuu atu iā Mose e faatusatusa i tulaga o loo iai i ona pō nei ma aganuu o loo iai nei, atonu o le a lē malamalama i ai. (Faataoto 18:13) O tulafono a Ieova sa iai i Etena, sa faatulagaina ai le faaipoipoga o se faatasiga i le va o le tane e toʻatasi ma lana avā e toʻatasi. (Kenese 2:18, 20-24) Peitaʻi, e tuuina mai e Ieova le Tulafono iā Isaraelu, ua leva lava ona mauaa lenā faiga o le tele o avā. Sa silafia lelei e Ieova o le a lē usiusitai lona “nuu ua maaa” e oo lava i tulafono masani e pei o le faasāina o le ifo i tupua. (Esoto 32:9) Na atamai la lona lē filifilia o lenā taimi e toe suia uma ai a latou faiga tau i le faaipoipoga. Peitaʻi ia teu i manatu, e lē o Ieova na amataina mai le faiga o le tele o avā. E ui i lea, sa ia faaaogā le Tulafono e pulea ai le tele o avā a ona tagata, ma taofia ai le faaaogāsesēina o lea faiga.

21 Sa faapena foʻi ona ia faatagaina i le Tulafono na tuu atu iā Mose ona tatala ai e se tane lana faaipoipoga ma lana avā i le tele o māfuaaga matuiā. (Teuteronome 24:1-4) Sa taʻua e Iesu lenei faiga o se faatagaga na faia e le Atua i tagata Iutaia “ona o [o latou] loto ina maaa.” Ae peitaʻi, o na faatagaga sa faia mo na o sina taimi. Sa toe faamamafa atu e Iesu i ona soo le uluaʻi faatulagaga a Ieova mo le faaipoipoga.—Mataio 19:8.

Na Uunaʻia Malosi e le Tulafono le Alofa

22. I ā auala sa faalaeiauina ai e le Tulafono na tuu atu iā Mose le alofa, ma iā te ai?

22 Pe mafai ona e iloa se tulafono i ona pō nei o loo faatāuaina ai le alofa? Sa uunaʻia malosi e le Tulafono na tuu atu iā Mose le alofa e silisili atu i mea uma lava. O le mea foʻi lenā, i le tusi o Teuteronome lava ia, o loo aliali mai ai le upu “alofa” i ona vala eseese e silia i le 20 taimi. O le faaupuga “e te alofa atu i lē lua te tuaoi ia pei o oe lava iā te oe,” o le poloaʻiga silisili lenā lona lua i le Tulafono atoa. (Levitiko 19:18; Mataio 22:37-40) E lē gata sa ao ona fealofani tagata o le Atua, ae sa tatau foʻi ona alolofa atu i tagata ese sa aumau ma i latou, auā sa iai foʻi le taimi na aumau ai tagata Isaraelu o ni tagata ese i isi nuu. Sa tatau ona latou faaalia le alofa i tagata matitiva ma ē mafatia, ia fesoasoani atu iā i latou i le tulaga faaletino ma ia ʻalofia le soonafai o tagata ona o lo latou tulaga vaivai. Sa faatonuina foʻi i latou ina ia agalelei ma magafagafa i manu ave avega.—Esoto 23:6; Levitiko 19:14, 33, 34; Teuteronome 22:4, 10; 24:17, 18.

23. O le ā na uunaʻia le tusitala o le Salamo e 119 e fai, ma o le ā se mea o le a ono uunaʻia ai i tatou e fai?

23 O ai se isi nuu ua faamanuiaina i na tulafono? E lētioa lava tusi mai le faisalamo: “Ua tele lava loʻu naunau i lau tulafono.” Peitaʻi, o lona alofa, sa lē na o se faalogona. Sa uunaʻia ai o ia e gaoioi, auā sa ia taumafai e usiusitai atu i lenā tulafono ma ola aʻe ai. E lē gata i lea, na ia faapea mai atili: “Ou te mafaufau i ai i le aso atoa.” (Salamo 119:11, 97) Ioe, sa ia faaaluina pea lava pea lona taimi e suʻesuʻe ai tulafono a Ieova. E mautinoa lava sa matuā faateleina lona naunau i na tulafono. Ae sa faateleina foʻi lona alofa mo le Faitulafono, o Ieova le Atua. A o faaauau ona e suʻesuʻeina tulafono a le Atua, tau ina ia atili ai foʻi ona e faalatalata atu iā Ieova, o le Faitulafono Sili, ma o le Atua o le faamasinotonu.

a Mo se faataʻitaʻiga, o tulafono sa faatonuina ai le tanumia o otaotavale o tagata, le faleesea mo se vaitaimi o le tagata maʻi, ma le fufuluina mamā o so o se tasi na paʻi atu i se tino oti, o ni tulafono sa faatoʻā aofia ai i tulafono a nisi atunuu i se taimi umi mulimuli ane.—Levitiko 13:4-8; Numera 19:11-13, 17-19; Teuteronome 23:13, 14.

b I malumalu o Kanana sa iai potu na faapitoa mo feusuaʻiga, peitaʻi na taʻua i le Tulafono na tuu atu iā Mose e faapea, o i latou e lē mamā e lē taitai mafai ona ulu atu i le malumalu. O lea la, talu ai o feusuaʻiga sa faapogaia ai se vaitaimi o le lē mamā, e leai la se tasi e mafai ona faatulafonoina le avea o feusuaʻiga ma vaega o le tapuaʻiga i le malumalu o Ieova.

c O le aʻoaʻo atu, o le fuafuaga autū lava lenā o le Tulafono. O loo taʻua i le Encyclopaedia Judaica e faapea, o le upu Eperu mo le “tulafono,” toh·rahʹ, e faauiga atu i “faatonuga.”

d Na tuusaʻo atu lava le fesili a le Tulafono: “Po o se tagata ea lenā laau o le fanua e te faatamaʻiaina ai?” (Teuteronome 20:19, NWT) Na toe tusia e le tagata poto Iutaia o Filo, lenei tulafono, ma faamalamalama mai e faapea, o le finagalo o le Atua, “o se lē faamasinotonu pe afai o le a avea le ita lea e faaali i tagata, e faasoloatoa atu i isi mea e matuā leai lava sa latou sala.”