Skip to content

Al lo konteni

SAPIT 18

Lasazes dan ‘Parol Bondye’

Lasazes dan ‘Parol Bondye’

1, 2. Ki sa “let” Zeova in ekrir nou, e akoz?

ESKI ou mazinen ki dernyen fwa ou ti ganny en let sorti kot en dimoun ki ou kontan ki reste dan en lot pei? Napa bokou keksoz ki kapab fer nou zwaye parey en let ki tousan sorti kot en dimoun ki nou vreman kontan. I en plezir pour konnen ki i byen, pour konn son nouvel ek son bann plan. Sa kalite kominikasyon i fer dimoun vin pli pros avek sa enn ki zot kontan, menm si i lwen avek zot.

2 Alor, eski i annan en lot keksoz ki kapab fer nou sitan zwaye ki resevwar en mesaz sorti kot sa Bondye ki kontan nou? Dan en sans, Zeova in ekrir nou en “let,” sa i son Parol, Labib. Dan sa let i dir nou lekel li, ki i’n fer, ki son plan, e plizyer lezot keksoz ankor. Zeova in donn nou son Parol, akoz i anvi nou vin pros avek li. Nou Bondye ki vreman saz in swazir sa pli bon fason pour kominik avek nou. Lafason ki Labib in ganny ekrir e sa ki annan ladan i demontre en tre gran lasazes.

Akoz I’n fer ekrir son Parol?

3. Dan ki fason Bondye ti donn Lalwa avek Moiz?

3 Serten i kapab demande, ‘Akoz Zeova pa ti servi en metod pli enpresyonan, tel parey servi en lavwa sorti dan lesyel, pour kominik avek bann imen? Annefe, parfwa Zeova ti koz avek imen atraver bann lanz. Par egzanp, i ti fer sa kan i ti donn bann Izraelit Lalwa. (Galat 3:19) Sa lavwa sorti dan lesyel ti fer zot per. Bann Izraelit ti telman per ki zot ti demann Zeova pour pa koz avek zot koumsa, me koz atraver Moiz. (Egzod 20:18-20) Alor, par koz avek Moiz, Bondye ti transmet mo pour mo apepre 600 lalwa.

4. Eksplike akoz transmet bann lalwa Bondye par labous pa ti pou’n en bon fason pour pas lalwa Bondye avek en zenerasyon pour en lot.

4 Me ki ti pou arive si sa Lalwa pa ti’n ganny met an ekrir? Eski Moiz ti pou kapab mazin bann mo egzakt sa Lalwa detaye e transmet li avek bann Izraelit san fer okenn fot? Eski lezot zenerasyon ti pou bezwen depan lo bann parol ki zot ti pou tande? Sa pa ti pou en metod efikas pour transmet Lalwa Bondye avek en zenerasyon pour en lot. Esey imazinen ki pou arive si ou ti bezwen rakont en zistwar avek en laliny dimoun par konmans avek sa premye dimoun e apre sa zistwar i pas avek en dimoun pour en lot. I tre probab ki lafason sa dernyen dimoun pou tann sa zistwar pou byen diferan avek fason sa enn premye ti tann li. Vi ki Bondye pa’n fer koumsa, alor son Lalwa pa ti dan sa kalite danze.

5, 6. Ki Zeova ti demann Moiz pour fer avek Son parol, e akoz i en benediksyon pour nou annan Parol Zeova an ekrir?

5 Avek lasazes, Zeova in swazir pour fer ekrir son bann parol. I ti dir Moiz: “Ekrir sa bann parol pour ou menm, akoz an akor avek sa bann parol ki mon fer en lalyans avek ou ek Izrael.” (Egzod 34:27) Sa ti moman ki Labib ti konmans ganny met an ekrir, an 1513 avan nou lepok. Pandan sa 1,610 lannen ki ti swiv, dan plizyer lokazyon e “dan plizyer diferan mannyer,” Zeova ti koz avek apepre 40 zonm, ki apre ti ekrir Labib. (Ebre 1:1) Pandan sa letan, serten dimoun devoue ti pran swen pour fer bann kopi egzakt pour kapab prezerv Labib.​—Ezra 7:6; Psonm 45:1.

6 Wi, Zeova in beni nou par fer ekrir son Parol pour kominik avek nou. Eski ou’n deza ganny en let ki ti sitan presye pour ou​—petet akoz i ti donn ou sa rekonfor ki ou ti bezwen​—ki ou ti anmase pour ou lir tanzantan? I menm zafer avek sa “let” ki Zeova in donn nou. Vi ki Zeova in fer ekrir son parol, nou kapab lir li regilyerman e reflesir lo la. (Psonm 1:2) Nou kapab ganny sa “konsolasyon ki lekritir i donnen” nenport ler nou bezwen.​—Romen 15:4.

Akoz Zonm ki’n ekrir Labib?

7. Ki mannyer lasazes Zeova i evidan lefe ki i’n servi bann zonm pour ekrir son parol?

7 Zeova in demontre son lasazes par servi zonm pour ekrir son Parol. Reflesir lo sa: Si Bondye ti’n servi bann lanz pour ekrir Labib, eski Labib ti pou parey i ete ozordi? I vre ki bann lanz ti pou kapab dekrir Zeova dapre zot pwennvi, eksprim zot prop devosyon pour Bondye, e osi rakont lo bann serviter imen ki’n fidel avek Bondye. Me eski nou ti pou’n kapab vreman konpran pwennvi sa bann lanz, ki zot konnesans, leksperyans ek lafors i bokou pli siperyer ki pour nou?​—Ebre 2:6, 7.

“Tou Lekritir i enspire par Bondye”

8. Dan ki fason bann ki ti ekrir Labib ti ganny permet pour servi zot lespri? (Vwar osi not anba lo paz.)

8 Par servi bann imen pour ekrir son parol, Zeova in donn nou egzakteman sa ki nou bezwen​—en resi ki “enspire par Bondye,” me ki’n ganny ekrir dan bann term ki imen pou konpran fasilman. (2 Timote 3:16) Ki mannyer Zeova in arive fer sa? Plizyer fwa i paret ki Zeova in les sa bann ekriven servi zot lespri pour swazir bann zoli parol e ki mannyer pour ekrir bann parol laverite ki egzakt. (Eklezyast 12:10, 11) Se pour sa rezon ki dan Labib i annan diferan stil ekrir, ki reflekte lorizin ek personnalite sa ekriven. * Me “se Sent-Espri ki’n pous” sa bann zonm pour anons mesaz Bondye. (2 Pyer 1:21) Alor, finalman sa liv i vreman “parol Bondye.”​—1 Tesalonisyen 2:13.

9, 10. Lefe ki zonm ki’n ekrir Labib, akoz sa i fer Labib atiran e tousan?

9 Lefe ki zonm ki’n ekrir Labib, sa i fer Labib atiran e tousan. Bann ekriven Labib ti bann zonm avek santiman parey nou. Vi ki zot ti enparfe, zot ti rankontre difikilte ek presyon ki nou osi nou rankontre. Dan serten ka, lespri sen Zeova ti enspir zot pour ekrir lo zot santiman ek zot bann difikilte. (2 Korentyen 12:7-10) Alor, zot ti ekrir bann mo ki ti refer avek zot menm, bann parol ki bann lanz pa ti pou kapab eksprimen.

10 Pran par egzanp, Lerwa David an Izrael. Apre ki i ti’n fer bann pese grav, David ti konpoz en psonm dan ki i ti devid son leker e i ti sipliy Bondye pour pardonn li. I ti ekrir: “Lav mwan konpletman pour tir mon bann fot, e pirifye mwan avek mon pese. Parski mon konn mon bann fot, e mon pese i devan mwan konstaman. Gete! Dan lerer mon’n ganny met o monn avek douler lakousman, e dan pese mon manman in fer mwan. Pa rezet mwan; silvouple pa retir ou lespri sen lo mwan. Bann sakrifis pour Bondye i en lespri fatige; ou pa pou mepriz en leker kase e brize, O Bondye.” (Psonm 51:2, 3, 5, 11, 17) Pa ou santi douler sa ekriven? Lekel apard en imen enparfe ki ti pou kapab eksprim bann santiman koumsa?

Akoz i en Liv ki rakont Lavi bann Dimoun?

11. Ki bann legzanp ki’n ganny mete dan Labib “pour nou lansennyman”?

11 I annan en lot keksoz ki ede fer Labib atiran. Sa liv i koz en kantite lo dimoun. Bann dimoun ki ti servi Bondye ek bann ki pa ti servi li. Nou lir konsernan zot leksperyans, difikilte ek zot lazwa. Nou vwar rezilta bann swa ki zot ti fer. Sa bann lenformasyon in ganny mete dan Labib “pour nou lansennyman.” (Romen 15:4) Par servi lavi sa bann dimoun konman legzanp, Zeova i ansenny nou dan en fason ki tous nou leker. Konsider serten legzanp.

12. Dan ki fason bann resi Labib ki koz lo enfidelite i ed nou?

12 Labib i koz lo bann imen ki pa ti fidel, menm lo bann move dimoun, e ki ti arive avek zot. Dan sa bann resi, nou kapab vwar bann move kalite, e sa i fer li pli fasil pour nou konpran. Eski i annan en keksoz ki Labib in dir konsernan enfidelite ki kapab pli pwisan ki sa legzanp kot Zida ti trai Zezi? (Matye 26:14-16, 46-50; 27:3-10) Bann resi parey sa enn i tous nou leker pli byen, e i ed nou pour rekonnet e rezet bann move tre.

13. Dan ki fason Labib i ed nou pour konpran bann bon kalite?

13 Labib i osi koz en kantite lo bann serviter Bondye ki ti reste fidel. Nou kapab lir lo zot fidelite ek devosyon. Nou osi kapab vwar legzanp bann dimoun ki’n demontre bann kalite ki nou bezwen devlope pour vin pros avek Bondye. Pran par egzanp, lafwa. Labib i dir nou ki savedir lafwa e i enform nou ki lenportans i annan si nou anvi fer plezir Bondye. (Ebre 11:1, 6) Me Labib i osi kontyen bann legzanp vivan ki demontre lafwa an aksyon. Mazin sa kalite lafwa Abraam ti demontre ler i ti fer zefor pour ofer Izaak. (Zenez, sapit 22; Ebre 11:17-19) Par sa bann resi, sa mo “lafwa” i vin pli kler e pli fasil pour konpran. Pa i saz ki Zeova pa zis demann nou pour devlop bann bon kalite me i’n osi donn nou bann legzanp ki demontre sa bann kalite an aksyon!

14, 15. Ki Labib i dir nou lo en madanm ki ti vin kot tanp, e ki sa resi i ansenny nou lo Zeova?

14 Souvan, legzanp bann dimoun ki annan dan Labib i ansenny nou serten keksoz lo kalite Bondye ki Zeova i ete. Pran par egzanp, sa sitiasyon kot Zezi ti obzerv en madanm dan tanp. Pandan ki Zezi ti pe asize obor bwat kontribisyon, i ti pe get bann dimoun kot pe met zot kontribisyon. En kantite dimoun ris ti met “bann gro sonm larzan.” Me Zezi ti fikse son lizye lo en pov vev. Konman son kontribisyon i ti met “de pti sou,” ki ti napa bokou valer. * Sanmenm tou ki ti reste li. Zezi ki ti annan menm pwennvi avek Zeova, ti dir: “Sa pov vev in met plis ki tou sa bann ki’n met larzan dan bwat laket.” Dapre sa ki Zezi ti dir, sa madanm ti met plis ki tou sa larzan ki lezot ti mete.​—Mark 12:41-44; Lik 21:1-4; Zan 8:28.

15 Pa i enteresan pour vwar ki parmi tou sa bann dimoun ki ti vin dan tanp sa zour, zis sa vev ki ganny mansyonnen dan Labib? Atraver sa legzanp, Zeova i ansenny nou ki i en Bondye ki demontre lapresyasyon. I en plezir pour li aksepte nou kontribisyon ki nou donn li avek tou nou leker, menm si lezot i kapab donn plis ki nou. Sirman Zeova in vwar sa konman pli bon fason pour ansenny nou sa laverite ki vreman tousan!

Sa ki napa dan Labib

16, 17. Ki mannyer nou kapab vwar lasazes Zeova dan bann keksoz ki i’n swazir pour pa enkli dan son Parol?

16 Ou pa kapab enkli tou keksoz dan en let kan ou ekrir en dimoun ki ou kontan. Alor ou bezwen byen swazir ki ou pou ekrir. Pareyman, Zeova in swazir pour koz lo serten dimoun ek levennman dan son Parol. Me dan sa bann resi, Labib pa donn tou detay. (Zan 21:25) Par egzanp, kan Labib i koz lo zizman Bondye, lakantite lenformasyon ki fourni i kapab pa reponn tou nou kestyon. Nou kapab vwar lasazes Bondye menm dan sa ki i deside pour pa enkli dan son Parol. Ki mannyer sa?

17 Lafason ki Labib in ganny ekrir i servi konman en mwayen pour konnen kwa ki dan nou leker. Ebre 4:12 i dir: “Parol [oubyen mesaz] Bondye i vivan e i annan pisans. I pli koupe ki en lepe ki koup de kote. I kapab penetre ziska separasyon lam ek lespri. . . . I arive desifre tou dezir ek sekre leker imen.” Sa mesaz dan Labib i kapab penetre ofon nou leker, revel nou vre panse ek motivasyon. Bann ki lir li avek en leta lespri pour kritike, i souvan konfize kan zot rankontre bann resi dan Labib ki napa ase lenformasyon pour satisfer zot. Sa bann dimoun koumsa i kapab menm demande si vreman Bondye i lanmour, saz e zis.

18, 19. (a) Akoz nou pa devret trakase si en serten resi dan Labib i fer nou demann serten kestyon ki nou pa kapab vwar larepons deswit? (b) Ki nou bezwen pour nou kapab konpran Parol Bondye, e akoz sa i prouve ki Zeova i annan gran lasazes?

18 Okontrer, ler nou etidye Labib avek en leker senser, nou arive vwar Zeova dan lafason ki Labib antye i prezant li. Alor, nou pa trakase ler serten resi dan Labib i fer nou demann serten kestyon ki nou pa kapab ganny son larepons deswit. Pour konpran sa pli byen, annou servi en legzanp. Kan nou pe aranz en ‘puzzle,’ petet premye kou i annan serten bout ki nou rode me nou pa vwar. Oubyen i kapab ki nou ganny difikilte pour vwar kote en bout i ale. Selman, petet nou’n reisi aranz laplipar bout, ki donn nou en lide konman sa portre i ete. Pareyman, nou realize ki ler nou etidye Labib, ptit-a-pti nou aprann ki kalite Bondye Zeova i ete, e finalman nou arive konpran li pli byen. Okonmansman, nou kapab pa konpran serten lenformasyon oubyen nou pa arive vwar konman ki sa i relye avek personnalite Bondye. Me atraver nou letid Labib nou’n deza aprann en kantite lo Zeova, e sa i fer li posib pour nou vwar ki i en Bondye lanmour e zis.

19 Pour konpran Parol Bondye nou bezwen lir e etidye li avek en leker senser. Nou osi bezwen annan sa leta lespri ki pare pour ekout lopinyon lezot. Pa sa i prouve ki Zeova i annan en gran lasazes? Bann imen byen edike i kapab ekrir bann liv ki zis “bann dimoun malen e entelizan” ki kapab konpran. Me pour vin loter en liv ki zis bann ki annan sa bon kondisyon leker ki kapab konpran, sa i bezwen lasazes Bondye!​—Matye 11:25.

En Liv ki annan “Lasazes pratik”

20. Akoz zis Zeova ki kapab dir nou ki pli bon fason pour viv, e ki i annan dan Labib ki kapab ed nou?

20 Dan son Parol, Zeova i dir nou ki pli bon fason pour viv. Konman nou Kreater, i konn sa ki nou bezwen pli byen ki nou. Bann bezwen debaz ki imen i annan, tel parey sa dezir pour lezot kontan nou, pour zwaye, e pour annan bann bon relasyon avek lezot, in reste parey. Labib i kontyen en kantite “lasazes pratik,” ki kapab ed nou pour annan en vre bi dan lavi. (Proverb 2:7) Sak seksyon dan sa liv letid i kontyen en sapit ki montre nou mannyer pour aplik bann konsey ki saz sorti dan Labib. Annou pran zis en legzanp.

21-23. Ki bann konsey saz ki kapab ed nou pour pa gard lakoler e gard rankin?

21 Eski ou’n deza remarke ki bann dimoun ki gard rankin, souvannfwa zot fer ditor zot lekor? Ler nou gard rankin, sa i vin en fardo pour anmennen dan lavi. Kan nou les li devlope dan nou, i fatig nou lespri, i fer nou perdi lape lespri e i fer nou perdi nou lazwa. Bann letid syantifik i montre ki ler nou kontinyen gard lakoler sa i kapab ogmant nou risk pour ganny latak leker oubyen bokou lezot maladi. En kantite letan avan sa bann resers syantifik, Labib ti dir: “Met lakoler dekote e rezet firer.” (Psonm 37:8) Me ki mannyer nou kapab fer sa?

22 Parol Bondye i donn nou sa konsey saz: “En zonm ki annan bon zizman pou sirman apez son lakoler, e i en zoli keksoz lo son par pour les pase fot.” (Proverb 19:11) Bon zizman i sa abilite pour get pli oprofon pa zis lo sirfas. Bon zizman i ede devlop konprenezon, parski i kapab ed nou pour konpran akoz en dimoun ti azir oubyen koz dan en tel fason. Par fer zefor pour konpran son vre motivasyon, santiman ek sirkonstans, i kapab ed nou pour rezet bann move panse ek santiman anver li.

23 Labib i donn en lot konsey: “Siport kanmarad, pardonn kanmarad sak fwa ki enn ant zot i ofans en lot.” (Kolosyen 3:13) Sa lekspresyon “siport kanmarad” i vedir ki nou demontre pasyans anver kanmarad, toler serten latitid ki kapab irit nou. Sa kalite pasyans i kapab ed nou pour les pase bann pti lofans. “Pardonn kanmarad” i vedir pa gard rankin. Nou Bondye ki saz i konnen ki nou bezwen pardonn lezot kan i annan bon rezon pour fer li. Ler nou pardonnen, pa zis lezot ki benefisye me nou osi parski nou lespri i anpe. (Lik 17:3, 4) Pa nou kapab vwar lasazes dan Parol Bondye!

24. Ki pou arive avek nou ler nou viv an akor avek lasazes Zeova?

24 Sa lanmour ki Zeova i annan ti pous li pour anvi kominik avek nou. I ti swazir sa pli bon fason posib​—en “let” ekrir par bann imen anba gidans lespri sen. Sa i fer ki nou kapab vwar lasazes Zeova dan bann paz Labib. Sa lasazes i “diny konfyans.” (Psonm 93:5) Ler nou viv nou lavi an akor avek son lasazes e partaz li avek lezot, natirelman nou pou vin pros avek nou Bondye ki vreman saz. Dan nou lot sapit nou pou diskit en lot legzanp remarkab lasazes Zeova: sa i son abilite pour predir lavenir e akonpli son plan.

^ par. 8 Par egzanp, David ki ti en berze ti servi bann legzanp ki i ti konnen dan son lavi konman berze. (Psonm 23) Matye ki ti en kolekter taks avan, ti souvannfwa refer avek nimero ek larzan. (Matye 17:27; 26:15; 27:3) Vi ki Lik ti en dokter, i ti servi bann mo ki reflekte son travay konman dokter.​—Lik 4:38; 14:2; 16:20.

^ par. 14 Dan premye syek, sa pyes ki sa vev ti donnen ti pli pti larzan ki bann Zwif ti servi. De pyes ti ekivalan avek apepre 1.5 poursan lapey en lazournen travay. Sa de pyes pa ti menm ase pour aste en sren, zwazo pli bon marse ki bann pov ti servi pour manze.