Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 18

Poto ʻi he “Folofola ʻa e ʻOtuá”

Poto ʻi he “Folofola ʻa e ʻOtuá”

1, 2. Ko e hā ʻa e “tohi” kuo fai mai ʻe Sihova kiate kitautolú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

 ʻOKÚ KE manatuʻi ʻa e taimi fakamuimui naʻá ke maʻu ai ha tohi mei ha taha ʻokú ke ʻofa ai ʻoku nofo mamaʻo? ʻOku ʻi ai ha fanga kiʻi meʻa ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ha fiefia lahi ʻo hangē ko ia ʻoku ʻomai ʻe ha tohi ongoʻi loloto mei ha taha ʻoku tau ʻofa ai. ʻOku tau fiefia ke fanongo fekauʻaki mo hono tuʻunga leleí, ko ʻene ngaahi meʻa ʻoku hokosiá, mo ʻene ngaahi palaní. ʻOku hanga ʻe he fetuʻutaki peheé ʻo ʻomai ke toe ofi ange mai ʻa e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí, neongo kapau ʻoku nau mamaʻo fakaesino.

2 Ko e hā leva ha toe meʻa te ne ʻomai kiate kitautolu ha fiefia lahi ange ka ko hono maʻu ha pōpoaki tohi mei he ʻOtua ʻoku tau ʻofa aí? ʻI ha ʻuhinga, kuo fai mai ai ʻe Sihova ha “tohi” kiate kitautolu​—ko ʻene Folofolá, ko e Tohitapú. ʻI aí ʻokú ne fakahā mai ai kiate kitautolu ko hai ia, ko e meʻa kuó ne faí, ko e meʻa ʻokú ne fakataumuʻa ke faí, mo e meʻa lahi ange. Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻene Folofolá koeʻuhi ʻokú ne finangalo mai kiate kitautolu ke tau ofi kiate ia. Naʻe fili ʻe hotau ʻOtua poto fakaʻaufulí ʻa e founga lelei taha ʻoku ala malava ke fetuʻutaki ai mo kitautolú. ʻOku ʻi ai ha poto taʻealafakatataua ʻi he founga kuo hiki ai ʻa e Tohitapú pea mo e meʻa ʻoku ʻi aí.

Ko e Hā ko ha Folofola Tohi Aí?

3. ʻI he founga fē naʻe ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e Laó kia Mōsesé?

3 ʻE fifili nai ha niʻihi, ‘Ko e hā naʻe ʻikai ke ngāueʻaki ai ʻe Sihova ha founga ʻoku hā fakaofo angé​—tau pehē, ha leʻo mei hēvani​—ke fetuʻutaki ai mo e faʻahinga ʻo e tangatá?’ Ko hono moʻoní, naʻe folofola ʻa Sihova ʻi ha ngaahi taimi mei hēvani ʻo fakafou ʻi ha kau fakafofonga fakaeʻāngelo. Ko e fakatātaá, naʻá ne fai pehē ʻi he taimi naʻá ne ʻoange ai ʻa e Laó ki ʻIsilelí. (Kalētia 3:19) Ko e leʻo mei hēvaní naʻe fakamanavahē​—lahi fau ʻo kole ai ʻa e kau ʻIsileli ilifiá kia Sihova ke ʻoua te ne folofola ange kiate kinautolu ʻi he foungá ni ka ne fetuʻutaki fakafou ʻia Mōsese. (Ekisoto 20:18-20) Ko ia ai, ko e Laó, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻe 600 nai, naʻe ʻomai tala ngutu ia kia Mōsese, ʻo fakafoʻilea.

4. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ne ʻikai mei hoko ai ko ha founga falalaʻanga ʻa e fakahoko ngutú ki hono aʻutaki mai ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá.

4 Ko ia ai, fēfē kapau naʻe ʻikai ʻaupito ke hiki ʻa e Lao ia ko iá? Ne mei malava ʻe Mōsese ke ne manatuʻi ʻa e fakalea tofu pē ko ia ʻo e lao fakaikiikí pea fakaaʻu taʻemele mai ia ki he toenga ʻo e puleʻangá? Fēfē ʻa e ngaahi toʻutangata ki muí? Naʻe pau ke nau falala pē ki he lea mei he ngutú? Ne ʻikai mei hoko ia ko ha founga falalaʻanga ʻo hono aʻutaki mai ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. Sioloto atu ki he meʻa ʻe hokó kapau naʻá ke fakahoko ha foʻi talanoa ki ha kakai ʻoku nau tuʻu ʻi ha laine lōloa ʻaki hono tala atu ia ki he ʻuluaki tokotahá pea mei ai leva ki he tokotaha hono hokó ʻo hokohoko pehē ai pē ʻi he lainé. Ko e meʻa naʻe fanongo ai ʻa e tokotaha ʻi he ngataʻanga ʻo e lainé ʻe meimei kehe ʻaupito ia mei he ʻuluakí. Naʻe ʻikai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki pehē ʻa e ngaahi lea ia ʻo e Lao ʻa e ʻOtuá.

5, 6. Ko e hā naʻe fakahinohino ʻe Sihova kia Mōsese ke ne fai ki Heʻene ngaahi folofolá, pea ko e hā ko ha tāpuaki ai kiate kitautolu ʻa hono tohi ʻa e Folofola ʻa Sihová?

5 Naʻe fili fakapotopoto ʻa Sihova ke tohi ʻene ngaahi folofolá. Naʻá ne fakahinohino kia Mōsese: “Ke ke tohi maʻa u ʻa e ngaahi lea ko ia: he kuo u fai kovinanite mo koe mo Isileli ʻi he funga ʻo e ngaahi lea ko ia.” (Ekisoto 34:27) Ko ia naʻe kamata ai ʻa e kuonga ʻo e tohi Tohitapú, ʻi he 1513 K.M. Laka hake ʻi he taʻu ʻe 1,610 hono hokó, naʻe ‘fakakongokonga mo angakehekehe ai ʻa e folofola’ ʻa Sihova ki he kau hiki tohi fakaetangata ʻe toko 40 nai ʻa ia naʻa nau hiki ʻa e Tohitapú. (Hepelū 1:1) ʻI he vahaʻa taimi ko iá, naʻe tokanga fakamātoato ai ʻa e kau hiki tatau anga-līʻoá ke ʻai ha ngaahi tatau totonu koeʻuhi ke fakatolonga mai ʻa e ngaahi Konga Tohitapú.​—Esela 7:6; Sāme 45:1.

6 Kuo tāpuakiʻi moʻoni kitautolu ʻe Sihova ʻaki ʻa e fetuʻutaki mo kitautolu ʻi he tohi. Kuó ke maʻu ha tohi naʻe mātuʻaki mahuʻinga kiate koe​—mahalo koeʻuhi naʻá ne ʻoatu ʻa e fakafiemālie naʻe fiemaʻú​—ʻo ke tauhi lelei ia pea toutou lau ia? ʻOku pehē ʻa e “tohi” ʻa Sihova kiate kitautolú. Koeʻuhi naʻe ʻai ʻe Sihova ke hiki ʻene ngaahi folofolá, ʻoku tau malava ai ke lau tuʻumaʻu kinautolu pea fakalaulauloto ʻi he ngaahi meʻa ʻoku nau leaʻakí. (Sāme 1:2) ʻOku malava ke tau maʻu ʻa e “fakafiemālie mei he Folofolá” ʻi ha taimi pē ʻoku tau fiemaʻu ai ia.​—Loma 15:4NW.

Ko e Hā ko e Kau Hiki Tohi Fakaetangata Aí?

7. ʻOku anga-fēfē ʻa e ʻiloʻi ʻo e poto ʻo Sihová ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa e kau hiki tohi fakaetangatá?

7 ʻI heʻene potó, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau hiki ʻene Folofolá. Fakakaukau ange ki he meʻá ni: Kapau naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ha kau ʻāngelo ke nau lēkooti ʻa e Tohitapú, te ne maʻu ha tuʻunga fakamānako tatau? Ko e moʻoni, naʻe mei malava ʻe he kau ʻāngeló ke nau fakamatalaʻi ʻa Sihova mei heʻenau vakai māʻolungá, ʻo fakahaaʻi ʻenau anga-līʻoa ʻanautolú tonu kiate ia, pea fai ha fakamatala ki he kau sevāniti fakaetangata faitōnunga ʻa e ʻOtuá. Ka te tau malava moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie haohaoá, ʻa ia ko ʻenau ʻiló, taukeí, mo e mālohí ʻoku māʻolunga mamaʻo ange ia ʻi haʻatautolú?​—Hepelu 2:6, 7.

8. ʻI he founga fē naʻe fakaʻatā ai ʻa e kau tohi Tohitapú ke nau ngāueʻaki ʻenau ngaahi malava fakaefakakaukaú tonu? (Sio foki ki he fakamatala ʻi laló.)

8 Fakafou ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa e kau hiki tohi fakaetangatá, naʻe ʻomai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e meʻa tofu pē ko ia ʻoku tau fiemaʻú​—ko ha lēkooti ʻoku ‘fakamanava mei he ʻOtuá’ ka ʻoku ʻi ai ʻa e tuʻunga tefito fakaetangatá. (2 Tīmote 3:16) Naʻe anga-fēfē ʻene lavaʻi ʻení? ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ʻoku ngalingali naʻá ne fakaʻatā ʻa e kau hiki tohí ke nau ngāueʻaki ʻenau ngaahi malava fakaefakakaukaú tonu ʻi hono filifili “ha ngaahi lea vovo, mo e meʻa kuo tohi totonu.” (Koheleti 12:10, 11) ʻOku fakamatalaʻi mai ʻe he meʻá ni ʻa e faikehekehe ʻo e founga fakalea ʻa e Tohitapú; ʻoku tapua mei he ngaahi tohí ʻa e puipuituʻa mo e angaʻitangata ʻo e tokotaha-tohi tāutaha. a Ka neongo ia, ko e kau tangatá ni naʻa nau “lea mei he ʻOtua . . . ʻi he takina kinautolu ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni.” (2 Pita 1:21) Ko ia ai, ko hono fakamulitukú ko e moʻoni “ko e folofola ʻa e ʻOtua.”​—1 Tesalonaika 2:13.

“Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua”

9, 10. Ko e hā ʻoku toe tānaki atu ai ʻa hono ngāueʻaki ʻo e kau hiki tohi fakaetangatá ki he tuʻunga māfana mo e fakamānako ʻa e Tohitapú?

9 Ko hono ngāueʻaki ʻa e kau hiki tohi fakaetangatá ʻoku ʻoange ai ki he Tohitapú ʻa e tuʻunga māfana mo e fakamānako lahi fakaʻulia. Ko hono kau hiki tohí ko e kau tangata naʻe ʻi ai ʻa ʻenau ngaahi ongoʻi hangē pē ko kitautolú. ʻI he tuʻunga taʻehaohaoá, naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi tenge meimei tatau pē mo kitautolu. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, naʻe fakamānavaʻi kinautolu ʻe he laumālie ʻo Sihová ke nau tohi fekauʻaki mo ʻenau ngaahi ongoʻí mo ʻenau ngaahi fāinga ʻanautolú. (2 Kolinitō 12:7-10) Ko ia ai, naʻa nau hiki ʻa e ngaahi leá ʻi he pēsona ʻuluakí, ʻa e ngaahi lea ʻoku ʻikai ha ʻāngelo ia naʻá ne mei lava ke fakamatalaʻi.

10 Fakatātāʻaki ʻa Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsilelí. ʻI he hili ʻene fai ha ngaahi angahala mamafa, naʻe faʻu ʻe Tēvita ha saame ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi kakato ai hono lotó, ʻi he kōlenga ki he fakamolemole ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tohi: “ʻAi ke u maʻa mei heʻeku angahala. He ʻoku ou ʻiloʻi ʻeku talangataʻa, pea ʻoku ma feʻao maʻu pe mo ʻeku angahala. Vakai naʻe fanauʻi au mo e hia; ʻio naʻe tuʻituʻia ʻeku faʻe ʻiate au ko e meʻa angahala. ʻOuae kapui au mei he feʻao mo koe; pea ko ho laumalie tapu ʻoua te ke ʻave. Ko e feilaulau ki he ʻOtua ko e laumalie lavea: ko e loto lavea mo mafesifesi ʻe ʻikai taʻe tokaʻi ʻe he ʻAfiona.” (Sāme 51:2, 3, 5, 11, 17) ʻIkai ʻoku malava ke ke ongoʻi ʻa e mamahi ʻa e tokotaha tohí? Ko toe hai ia tuku kehe ha tangata taʻehaohaoa ʻe malava ke ne fakahā ha ngaahi fakakaukau ongoʻi loloto pehē?

Ko e Hā ko ha Tohi Ai Fekauʻaki mo e Kakaí?

11. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakatātā hoko tonu ʻi he moʻuí ʻoku fakakau ʻi he Tohitapú “moʻotau akonekina”?

11 ʻOku toe ʻi ai ha meʻa kehe ʻoku tokoni ki he fakamānako ʻa e Tohitapú. ʻI ha tuʻunga lahi, ko ha tohi ia fekauʻaki mo e kakaí​—ʻa e kakai moʻoni​—ko e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa e ʻOtuá pea mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau tauhi iá. ʻOku tau lau ʻo fekauʻaki mo ʻenau ngaahi hokosiá, ngaahi faingataʻá, mo e ngaahi fiefiá. ʻOku tau sio ki he ola ʻo ʻenau ngaahi fili ʻi he moʻuí. Naʻe fakakau mai ʻa e ngaahi fakamatala peheé “moʻotau akonekina.” (Loma 15:4) Fakafou ʻi he ngaahi fakatātā hoko tonu ko ʻeni ʻi he moʻuí, ʻoku faiako mai ai ʻa Sihova ʻi he ngaahi founga ʻoku aʻu ki hotau lotó. Fakakaukau angé ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.

12. ʻI he founga fē ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi fakamatala faka-Tohitapu fekauʻaki mo e faʻahinga taʻefaitōnunga ʻo e tangatá?

12 ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga taʻefaitōnunga, naʻa mo e fulikivanu ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá pea mo e meʻa naʻe hoko kiate kinautolú. ʻI he ngaahi fakamatalá ni, ʻoku hā mei heʻenau ngaahi ngāué ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku ʻikai sai, ʻo ʻai ai kinautolu ke faingofua ange ke tau mahinoʻi. Ko e fakatātaá, ko e hā ha tuʻutuʻuni ki he taʻemateakí ʻe lava ke mālohi ange ia ʻi he fakatātā moʻui ʻo e ʻulungāngá ni ʻia Siutasi ʻi heʻene fakahoko ʻene faʻufaʻufono fakaelavaki ʻo Sīsuú? (Mātiu 26:14-16, 46-50; 27:3-10) Ko e ngaahi fakamatala hangē ko ení ʻoku aʻu lelei ange ia ki hotau lotó, ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke tau ʻiloʻi pea siʻaki ʻa e ngaahi anga fakalielia peheé.

13. ʻI he founga fē ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau mahinoʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí?

13 ʻOku toe fakamatala ʻa e Tohitapú ki he kau sevāniti faitōnunga tokolahi ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau lau ʻo fekauʻaki mo ʻenau anga-līʻoá mo ʻenau mateakí. ʻOku tau sio ki he ngaahi fakatātā moʻui ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina koeʻuhí ke tau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko e tuí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e tuí mo tala mai kiate kitautolu ʻa hono mātuʻaki fiemaʻu pau ia kapau ʻoku tau fie fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. (Hepelū 11:1, 6) Ka ʻoku toe ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi fakatātā maeʻeeʻa ʻo hono ngāueʻi ʻa e tuí. Fakakaukau atu fekauʻaki mo e tui naʻe fakahāhaaʻi ʻe ʻĒpalahame ʻi heʻene feinga ke feilaulauʻaki ʻa ʻAisaké. (Senesi, vahe 22; Hepelū 11:17-19) Fakafou ʻi he ngaahi fakamatala peheé, ʻoku toe fakahaaʻi mai ai ʻa e ʻuhinga lahi ange ʻo e foʻi lea ko e “tui” pea hoko ʻo faingofua ange ai ke mahinoʻi. He poto lahi ē ko Sihova ʻi he ʻikai ngata pē ʻi hono enginakiʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí kae toe tokonaki mai ʻa e ngaahi fakatātā ʻo kinautolu ʻa ia naʻe hoko tonu ʻi he moʻuí!

14, 15. Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu fekauʻaki mo ha fefine makehe ʻa ia naʻe haʻu ki he temipalé, pea ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihova mei he fakamatalá ni?

14 Ko e ngaahi fakamatala ʻo e ngaahi meʻa hoko tonu ʻi he moʻuí ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Tohitapú ʻokú ne faʻa akoʻi mai kiate kitautolu ha meʻa fekauʻaki mo e faʻahinga tokotaha ko Sihová. Fakakaukau angé ki he meʻa ʻoku tau lau fekauʻaki mo ha fefine naʻe sio ki ai ʻa Sīsū ʻi he temipalé. Lolotonga ʻene tangutu ʻo ofi ki he puha paʻangá, naʻe sio ai ʻa Sīsū ki he kakaí ʻi heʻenau lī ʻenau ngaahi meʻaʻofá. Naʻe haʻu ʻa e kau koloaʻia tokolahi, ʻo nau foaki “mei he paʻanga hulu o ʻenau koloa.” Ka naʻe hoko ʻo sio fakamamaʻu ʻa Sīsū ki ha uitou māʻulalo. Ko ʻene meʻaʻofá ko e “ongo kiʻi paʻanga kapa, ʻa ia ʻoku konga seniti pe lau fakataha.” b Ko e konga fakaʻosi pē ia ʻo e paʻanga naʻá ne maʻú. Ko Sīsū, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi haohaoa ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá, naʻá ne pehē: “Ko siʻi fefine uitou ni, ʻa e masiva ni, kuo hulu ʻene li ʻiate kinautolu kotoa pē kuo li ki he seifi.” Fakatatau ki he ngaahi lea ko iá, naʻá ne lī ʻe ia ʻa e meʻa lahi ange ʻi he fakatahaʻi kotoa ʻo e meʻa naʻe lī ʻe he niʻihi kehé.​—Maake 12:41-44; Luke 21:1-4; Sione 8:28.

15 ʻIkai ʻoku mahuʻinga ko e kotoa ʻo e kakai naʻe haʻu ki he temipalé ʻi he ʻaho ko iá, ko e uitou pē ko ʻení naʻe filiʻi pea lave ki ai ʻi he Tohitapú? Fakafou ʻi he fakatātā ko ʻení, ʻoku akoʻi mai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ko ha ʻOtua houngaʻia ia. ʻOkú ne fiefia ke tali ʻetau ngaahi meʻaʻofa loto-ʻaufuatoó, tatau ai pē pe ʻoku lahi fēfē ʻi hono fakahoa ki he meʻa ʻoku malava ke foaki ʻe he niʻihi kehé. Kuo maʻu moʻoni ʻe Sihova ʻa e founga lelei taha ke akoʻi mai ai ʻa e moʻoni fakalotomāfaná ni kiate kitautolú!

Meʻa ʻOku ʻIkai ke ʻi he Tohitapú

16, 17. ʻOku anga-fēfē ʻa e hā ʻa e poto ʻo Sihová naʻa mo e ʻi he meʻa naʻá ne fili ke liʻaki mei heʻene Folofolá?

16 ʻI hoʻo fai ha tohi ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai, ʻoku ʻi ai ha fakangatangata ʻo e meʻa ʻoku malava ke ke fakakau aí. Ko ia, ʻokú ke ngāueʻaki ai ʻa e fakapotopotó ʻi hono fili ʻa e meʻa ke tohí. ʻOku pehē pē, naʻe fili ʻe Sihova ke lave ki ha faʻahinga pau tāutaha pea mo ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi heʻene Folofolá. Ka ʻi he ngaahi talanoa ʻoku fakamatalaʻi ko ʻení, ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi maʻu pē ʻe he Tohitapú ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fakaikiikí. (Sione 21:25) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku fakamatala ai ʻa e Tohitapú ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá, ko e fakamatala ʻoku ʻomaí ʻoku ʻikai nai ke ne tali ʻa ʻetau fehuʻi kotoa pē. ʻOku aʻu ʻo hā ʻa e poto ʻo Sihová ʻi he meʻa naʻá ne fili ke liʻaki mei heʻene Folofolá. Anga-fēfē?

17 Ko e founga ko ia ʻoku tohi ai ʻa e Tohitapú ʻoku hoko ia ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó. ʻOku pehē ʻi he Hepelū 4:12: “Ko e folofola [pe pōpoaki] ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape; ʻo ne ʻasi atu ʻo māioioʻi ʻa e loto mo e laumalie . . . pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” Ko e pōpoaki ʻa e Tohitapú ʻokú ne maioioʻi loloto, ʻo fakahaaʻi ʻa ʻetau fakakaukau mo e fakaueʻiloto moʻoní. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau lau ia fakataha mo ha loto fakaangá ʻoku nau faʻa tūkia ʻi he ngaahi fakamatala ko ia ʻoku ʻikai te ne maʻu ha fakahinohino feʻunga ke fakafiemālieʻi kinautolú. ʻOku aʻu nai ʻo fehuʻia ʻe he faʻahinga peheé pe ʻoku ʻofa, poto, mo faitotonu moʻoni ʻa Sihova.

18, 19. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke fakahohaʻasi kitautolu kapau ʻoku langaʻi hake ʻe ha fakamatala Tohitapu tefito ha ngaahi fehuʻi ʻa ia ʻe ʻikai lava ke tau maʻu leva ha ngaahi tali ki ai? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻú kae lava ke mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e meʻá ni ko e fakamoʻoni ʻo e poto lahi ʻo Sihová?

18 ʻI hono kehé, ʻi he taimi ʻoku tau ako fakalelei ai ʻa e Tohitapú fakataha mo ha loto-moʻoní, ʻoku tau ako ai fekauʻaki mo Sihova ʻi he potutohi ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú fakalūkufua fekauʻaki mo iá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke fakahohaʻasi kitautolu kapau ʻoku langaʻi hake ʻe ha foʻi fakamatala tefito ha ngaahi fehuʻi ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke tau maʻu leva ha ngaahi tali ki ai. Ke fakatātaaʻi: ʻI heʻetau fokotuʻutuʻu fakatahataha ha fuʻu pāsolo, ʻoku ʻikai nai malava ke tau ʻuluaki maʻu ha kiʻi konga pau, pe ʻoku ʻikai malava ke tau sio ki he founga ʻo e feʻungamālie ha kiʻi konga ki ai. Ka, kuo tau fakatahatahaʻi nai ha ngaahi konga feʻunga ke maʻu ʻa e anga ʻo e hā ʻa e foʻi fakatātā kakató. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi heʻetau ako ʻa e Tohitapú, ʻe faai atu pē ʻo tau ʻilo pe ko e faʻahinga ʻOtua fēfē ʻa Sihova, pea ʻoku fotu mai leva ha foʻi fakatātā pau. Neongo kapau ʻoku ʻikai malava ke tau ʻuluaki mahinoʻi ha fakamatala pau pe ʻiloʻi ʻa e anga ʻo ʻene feʻungamālie mo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, kuo ʻosi hanga ʻe heʻetau ako ʻa e Tohitapú ʻo akoʻi mai kiate kitautolu ʻa e meʻa lahi ange ia fekauʻaki mo Sihova ke tau malava ai ke ʻiloʻi ko ha ʻOtua ʻofa, taʻefilifilimānako, mo faitotonu papau ia.

19 Ko ia, ke mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau lau mo ako ia fakataha mo ha loto-moʻoni pea mo ha fakakaukau ʻataʻatā. ʻIkai ko e fakamoʻoni ʻeni ʻo e poto lahi ʻa Sihová? ʻOku malava ʻe he faʻahinga poto ʻo e tangatá ʻo hiki ha ngaahi tohi ʻa ia ko e “kakai ʻoku poto mo ʻiloʻilo” pē ʻoku malava ke nau mahinoʻí. Ka ke faʻu ha tohi ke mahinoʻi pē ʻe he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e fakaueʻiloto totonu ʻi honau lotó​—ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e poto ia ʻo e ʻOtuá!​—Mātiu 11:25.

Ko ha Tohi ʻo e “Poto ʻAonga”

20. Ko e hā ko Sihova toko taha ai pē ʻoku malava ke ne tala mai kiate kitautolu ʻa e founga lelei taha ke moʻui aí, pea ko e hā ʻoku ʻi he Tohitapú ʻa ia ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolú?

20 ʻI heʻene Folofolá, ʻoku tala mai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e founga lelei taha ke moʻui aí. ʻI he tuʻunga ko hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻokú ne ʻafioʻi lelei ange ʻe ia ʻiate kitautolu ʻetau ngaahi fiemaʻú. Pea ko e ngaahi fiemaʻu tefito ʻa e tangatá​—ʻo kau ai ʻa e holi ke maʻu ʻa e ʻofá, ke fiefiá, pea ke lavameʻa ʻi he ngaahi vahaʻangataé​—ʻoku kei tuʻu tatau ai pē. ʻOku ʻi he Tohitapú ʻa e koloa ʻo e “poto ʻaonga” ʻa ia ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui ʻi he moʻui mohu ʻuhinga. (Palōveepi 2:7) Ko e konga taki taha ʻo e tohi tokoni ako ko ʻení ʻoku ʻi ai ha vahe ʻokú ne fakahāhaaʻi mai ʻa e founga ʻe malava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e akonaki fakapotopoto ʻa e Tohitapú, kae tuku ke tau lāulea heni ki ha fakatātā pē ʻe taha.

21-23. Ko e hā ʻa e akonaki fakapotopoto ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono tukulotoa ʻa e ʻitá mo e loto-mamahí?

21 Kuó ke fakatokangaʻi ko e kakai ko ia ʻoku nau tauhi ha loto-ʻingoʻingo pea tukulotoa ʻa e loto-mamahí ʻoku faʻa iku pē ki hono fakamamahiʻi ai kinautolu? Ko e loto-mamahí ko ha kavenga mamafa ia ke fua ʻi he moʻuí. ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai iá, ʻokú ne keina ʻetau ngaahi fakakaukaú, kaihaʻasia ʻetau melinó, pea lōmia ʻetau fiefiá. ʻOku pehē ʻe he ngaahi ako fakasaienisí ko hono tukulotoa ʻa e ʻitá ʻoku malava ke ne fakatupulekina ʻetau ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e mahaki mafú pea mo ha ngaahi mahaki tauhi lahi kehe. Ki muʻa fuoloa ʻi he ngaahi ako fakasaienisi ko iá, naʻe pehē fakapotopoto ʻe he Tohitapú: “Tukuage ae ita, bea liaki ae lili.” (Sāme 37:8PM) Ka ʻe malava fēfē ke tau fai iá?

22 ʻOku ʻomai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e akonaki fakapotopoto ko ʻení: “Ko e fakapotopoto [“vavanga fakaefakakaukau,” NW] ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita: pea ko ʻene lakai ha angahala ko hono langilangi ia.” (Palōveepi 19:11) Ko e vavangá ko e malava ke sio loloto hifo, ke sio ʻo fakalaka atu mei he meʻa ʻoku hā maí. ʻOku fakatupu ʻe he vavangá ʻa e mahinó, he ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻilo ki he ʻuhinga naʻe lea pe ngāue ai ha tokotaha ʻi ha founga pau. Ko e feinga ke mahinoʻi ʻene ngaahi fakaueʻiloto moʻoní, ngaahi ongoʻí, mo e ngaahi tuʻungá ʻe tokoni nai ia kiate kitautolu ke tau liʻaki atu ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi fakaanga kiate iá.

23 ʻOku ʻi he Tohitapú ʻa e toe faleʻi ko ʻení: “O fetoutou fekatakiaki be, mo fefakamolemoleaki be.” (Kolose 3:13PM) Ko e kupuʻi lea ko e “fetoutou fekatakiaki be” ʻokú ne fokotuʻu mai ke hoko ʻo kātakiʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo kātekina ʻa e ngaahi anga ʻoku tau ʻita nai aí. Ko e kātaki-fuoloa peheé ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono tauhi ha fanga kiʻi loto-ʻingoʻingo. Ko e ‘fakamolemolé’ ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e foʻi fakakaukau ko hono tukuange atu ʻa e loto-mamahí. ʻOku ʻafioʻi ʻe hotau ʻOtua potó ʻoku fiemaʻu ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha makatuʻunga totonu ke fai pehē aí. ʻOku ʻikai fai pē ʻení ko ha lelei maʻanautolu ka ʻoku toe pehē foki ki heʻetau maʻu ʻe kitautolu tonu ʻa e nonga ʻa e fakakaukaú mo e lotó. (Luke 17:3, 4) He poto lahi ē ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá!

24. Ko e hā ʻa e ola ʻe hokó ʻi heʻetau ʻomai ʻetau moʻuí ke fehoanaki mo e poto fakaʻotuá?

24 ʻI hono ueʻi ʻe heʻene ʻofa taʻefakangatangatá, naʻe loto ai ʻa Sihova ke fetuʻutaki mo kitautolu. Naʻá ne fili ʻa e founga lelei taha naʻe ala lavá​—ko hano hiki ha “tohi” ʻe ha kau tohi fakaetangata ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Ko hono olá, ʻoku maʻu ai ʻa e poto ʻo Sihová tonu ʻi hono ngaahi pēsí. Ko e poto ko ʻení ʻoku “ala falala ʻaupito ki ai.” (Sāme 93:5) ʻI heʻetau ʻomai ʻetau moʻuí ke fehoanaki mo iá pea ʻi heʻetau vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé, ʻoku tohoakiʻi fakanatula ai kitautolu ke ofi ki hotau ʻOtua poto fakaʻaufulí. ʻI he vahe hono hokó, te tau lāulea ai ki he toe faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻe taha ʻo e poto langi mamaʻo ʻo Sihová: ko ʻene malava ke tomuʻa tala ʻa e kahaʻú pea ke fakahoko ʻene taumuʻá.

a Ko e fakatātaá, ko Tēvita, ʻa ia naʻe hoko ko ha tauhi-sipí, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakatātā ko e toʻo mei he moʻui fakaetauhisipí. (Sāme 23) Ko Mātiu, ʻa ia naʻe hoko ko ha tokotaha tānaki tukuhaú, ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi lave lahi ki he ngaahi fika mo e ngaahi mahuʻinga fakaepaʻangá. (Mātiu 17:27; 26:15; 27:3) Ko Luke, ʻa ia naʻe hoko ko ha toketaá, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻoku hā mei ai hono puipuituʻa fakafaitoʻó.​—Luke 4:38; 14:2; 16:20.

b Ko e ongo foʻi koini taki taha ko ʻení ko ha lepitoni, ko e foʻi koini faka-Siu siʻisiʻi taha ia naʻe ngāueʻaki ʻi he taimi ko iá. Ko e lepitoni ʻe uá naʻe tatau ia mo e 1/64 ʻo ha vāhenga ki he ʻaho ʻe tahá. Naʻe ʻikai foki ke feʻunga ʻa e ongo foʻi koini ko ʻení ke fakatau mai ʻaki ha foʻi misi, ʻa e manupuna maʻamaʻa taha ʻa ia naʻe meʻakaiʻaki ʻe he kau masivá.