Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 19

“Olondunge Via Suku Elumbu Lia Sitikiwile”

“Olondunge Via Suku Elumbu Lia Sitikiwile”

1, 2. “Elumbu lipi li kola” lipondola oku tu vetiya kuenda momo lie?

 ALUMBU! Omo okuti a taluisa, hao a komohĩsa, olonjanja vialua omanu va kuete ocitangi coku soleka ondaka yuyombeki vutima. Pole, Embimbiliya li popia okuti: “Ulamba wa Suku oku sitika alomboluilo alumbu aye.” (Olosapo 25:⁠2) Omo okuti, Yehova eye Ombiali Yavelapo haeye Ululiki, wa sitika ovina vimue velumbu toke eteke lioku vi situluila komanu li pitĩlapo.

2 Pole, kuli elumbu limue li taluisa hailio li tu komohĩsa okuti Yehova wa lisituluila Vondaka yaye. Elumbu liaco li tukuiwa okuti, ‘elumbu liocipango ca [Suku].’ (Va Efeso 1:⁠9) Oku lilongisa eci catiamẽla kelumbu liaco, ci tu nenela lika esanju. Oku kũlĩha elumbu liaco ci pondola oku tu tuala keyovo kuenda oku tu kuatisa oku kuata elomboloko lia velapo liolondunge via Yehova.

Elumbu Lia Situluiwa Vokuenda Kuotembo

3, 4. Ndomo ca sonehiwa kelivulu Liefetikilo 3:​15, ndamupi kua angiliyiwa elavoko? Kuenda nye ca kongeliwile ‘velumbu lia sitikiwile?’

3 Eci Adama la Heva va lueya, ca mõleha okuti ocipango ca Yehova coku tumbika ofeka yelau omu mu kala omanu va lipua, ca nyõleha. Pole, Suku vonjanja yaco wa potolola ocitangi caco. Eye wa popia hati: “Ñapa ukuse pokati kene, love lukãi, lo pokati kombuto yove lombuto yaye. Eye o sasõla utue wove, kuenje ove u lumana kocisendemãi.”​—⁠Efetikilo 3:⁠15.

4 Evi via kala olondaka vimue via tatama oku kuata elomboloko haivio vielumbu. Helie wa kala ukãi waco? Helie wa kala onyõha? Kuenda helie wa kala “ombuto” yina okuti nda eye o sasõla utue wonyõha? Adama la Heva ka va kuatele elomboloko liaco. Pole, olondaka via Suku via eca elavoko liatiamẽla kombuto yavo komanu vana nda va lekisa ekolelo. Kuenje, esunga nda lia pondola oku yula. Ocipango ca Yehova nda ca tẽlisiwa. Oco hẽ, ndamupi? Eci ca kala elumbu! Embimbiliya li ci tukula okuti “olondunge via Suku, haivio elumbu lia sitikiwile.”​—⁠1 Va Korindo 2:⁠7.

5. Lombolola ocindekaise cesunga lieci Yehova a situluila elumbu liaye vokuenda kuotembo.

5 Omo okuti Yehova “Ukuakusitulula alumbu,” eye vokuenda kuotembo nda wa situlula olondaka viatiamẽla koku tẽlisiwa kuelumbu liaco. (Daniele 2:28) Pole, eye nda wa ci linga vokuenda kuotembo. Ndocindekaise, etu ci tava okuti tu sokolola ndomo isia umue ukuacisola a tambulula eci omõlaye utito o pula hati: “A Tate, pi ame nda tundilila?” Ise umue ukualondunge, eca lika etambululo lina lia leluka okuti omõla utito o pondola oku kuata elomboloko. Osimbu omõla amamako loku kula, ci tava okuti isia u sapuilako vali ovina vialua. Cimuamue haico, Yehova o sokiya otembo yoku situluila komanu onjongole yaye kuenda ocipango caye.​—⁠Olosapo 4:18; Daniele 12:⁠4.

6. (a) Esilivilo lie li kuete ocisila ale ohuminyo? (b) Momo lie ci komohĩsila okuti Yehova o linga ocisila lomanu?

6 Ndamupi Yehova a linga asituluilo aco? Eye wa linga ovisila vimue vioku situlula ovina vialua. Ci tava okuti ove pamue o kuete otembo yimue, ale otembo yikuavo yoku linga ocisila okuti pamue coku landa onjo ale coku levala ale coku levalisa olombongo. Ocisila caco, ceca ekolelo liocili okuti ovina via taviwa vika tẽlisiwa. Oco hẽ, momo lie Yehova a sukilile oku linga ocisila, ale ohuminyo lomanu? Ocili okuti, ondaka yaye, yeca ekolelo kolohuminyo viaye. Olonjanja vimue Suku lutate walua wa siata oku kolisa esilivilo liondaka poku linga ovisila viwa. Ovisila evi ka vi lueyiwa, vi kuatisa vali komanu vana ka va lipuile oku kolela kolohuminyo via Yehova.​—⁠Va Heveru 6:​16-18.

Ocisila Suku a Linga la Avirahama

7, 8. (a) Ocisila cipi Yehova a linga la Avirahama, kuenda ocisila caco ca lombolola nye catiamẽla kelumbu lia sitikiwile? (b) Ndamupi Yehova vokuenda kuotembo a lombolola vali ciwa eci catiamẽla kepata Liombuto yohuminyo?

7 Eci papita olohũlũkãi vivali vianyamo, noke yoku tundisiwa kuomunu vocumbo celau, Yehova wa sapuila ukuenje waye Avirahama ukuekolelo hati: “Oco ame hu sumũlũisa cocili, Nduisa ombuto yove ndolombungululu viokilu, kuenje. . . Olofeka viosi viokilu lieve vi sumũlũhila kombuto yove momo wa pokola kondaka yange.” (Efetikilo 22:​17, 18) Olondaka evi via kala ocina cimue ca velapo okuti hahuminyoko ño lika; Yehova wa vi lombolola ndocisila kuenda wa vi pitulula loku linga ohuminyo yimue ka yi pongoloka. (Efetikilo 17:​1, 2; Va Heveru 6:​13-15) Ndomo ca lekisiwa, ocili okuti Ñala Wavelapo, wa linga ocisila cimue oco a sumũlũise omanu!

“Nduisa ombuto yove ndolombungululu viokilu”

8 Ocisila ca lingiwa la Avirahama ca lekisa okuti Ombuto yohuminyo nda yeya ndomunu, omo okuti eye o tunda kocikoti ca Avirahama. Oco hẽ, eye nda wa kala elie? Vokuenda kuotembo, Yehova wa situlula okuti pokati komãla va Avirahama, Isake nda eye wa kala kukululu yombuto. Kuenje, pokati komãla vavali va Avirahama, Yakoba eye wa nõliwapo. (Efetikilo 21:12; 28:​13, 14) Noke, Yakoba vondaka yovitumasuku wa popia eci catiamẽla komõla umue pokati komãla vaye 12 hati: “Ombueti yonanelo ka yi tundi ku Yuda, ndaño onganji kovitumbulukila viaye, toke Ukuambembua iya, kuenje omanu va pokola kokuaye.” (Efetikilo 49:10) Noke, ceya oku kũlĩhĩwa okuti Ombuto nda ya kala umue osoma, okuti Yuda eye sekulu yaye!

Ocisila Suku a Linga la va Isareli

9, 10. (a) Ocisila ce Yehova a linga la vakuepata lia Isareli? Kuenda eteyuilo lie ocisila caco lia eca? (b) Ndamupi Ocihandeleko ca lekisa okuti omanu va sukilile ocisembi?

9 Kunyamo wo 1513 O.Y., Yehova wa lingile eliangiliyo limue lioku eca asituluilo atiamẽla kelumbu lia sitikiwile. Eye wa linga ocisila cimue lombuto ya Avirahama, vakuepata lia Isareli. Ndaño okuti kotembo yilo ka ci lingiwa vali, pole ocisila Cocihandeleko ca Mose ca kala lesilivilo konepa yimue yocipango ca Yehova coku nena Ombuto yohuminyo. Ndamupi ca lingiwa? Kũlĩhĩsa olonjila vitatu. Catete, Ocihandeleko ca kala ndocimbaka cepopelo. (Va Efeso 2:14) Ovihandeleko evi via sunguluka via kala ndetepiso pokati ka va Yudea la Vakualofeka. Handi vali, Ocihandeleko ca kuatisa oku teyuila epata Liombuto yohuminyo. Omo lieteyuilo liaco, ofeka handi lopo ya kalako eci otembo ya Suku ya pitĩlapo yokuti Mesiya o citiwila vepata lia Yuda.

10 Cavali, ceci okuti, Ocihandeleko ca lipua ca lekisa okuti omanu va sukilile ocisembi. Ocihandeleko, ca lekisa okuti omunu omo okuti ka lipuile nda ka tẽlele oku pokola kolonumbi viosi. Omo liaco, ocihandeleko ceyilila ‘oku lekisa olohõle toke ombuto ya tukuiwa vohuminyo yeya.’ (Va Galatia 3:19) Pokati kovilumba viovinyama, Ocihandeleko ca ecele epuluvi lioku likekembela akandu. Pole, upostolo Paulu wa soneha hati: “Momo osonde yolonui leyi yolohombo ka yi tẽla oku imula akandu,” ovilumba viaco via lekaisa ocilumba cocisembi ca Kristu. (Va Heveru 10:​1-4) Komanu va Yudea vakuekolelo liocili, ocisila caco ca kala ‘ukuakuvapindisa oku va tuala ku Kristu.’​—⁠Va Galatia 3:⁠24.

11. Elavoko lipi liulamba ocisila Cocihandeleko lia ecelele ku va Isareli? Pole momo lie ofeka yosi ya va Isareli ya pumbila elavoko liaco?

11 Catatu, ocisila ca eca ku vakuepata lia Isareli elavoko limue liulamba. Yehova wa va sapuilile okuti nda ovo va pokola lekolelo kocisila ca lingiwile lavo, nda va kala ‘ovitunda viusoma kuenda ofeka yimue yi kola.’ (Etundilo 19:​5, 6) Omo liaco vokuenda kuotembo, va Isareli va fetika oku eca omanu vatete oco va linge onepa vusoma wokilu ndovitunda. Pole, noke va Isareli va sinila ocisila Cocihandeleko, omo lioku likala oku tava Kombuto yu Mesiya, kuenje va pumba oku kuata epuluvi liaco lioku panga onepa Vusoma wa Suku ndovitunda. Oco hẽ, helie nda wa tẽlisa usoma waco wovitunda? Elitokeko lipi nda lia kala pokati kofeka yina ya sumũlũisiwile Lombuto yohuminyo? Ovina viosi evi viatiamẽla kelumbu lia sitikiwile, nda via situluiwa votembo ya sunguluka ya Suku.

Ocisila Cusoma Suku a Lingila Daviti

12. Ocisila cipi Yehova a lingile la Daviti, kuenda ovina vipi via kuatisa oku lombolola elumbu lia sitikiwile lia Suku?

12 Vokuenda kuocita 11, O.Y., Yehova wa lombolola vali calua catiamẽla kelumbu lia sitikiwile eci eye a linga ocisila cikuavo. Eye wa likuminyile ku Soma Daviti ukuekolelo, okuti: “Noke ñatula omõlove wa tunda koviongo viove, . . . kuenje numalisa uviali waye. . . Numalisa hũ uviali waye.” (2 Samuele 7:​12, 13; Osamo 89:⁠3) Omo liaco, ocikoti combuto yohuminyo catiamẽlele lika kepata lia Daviti. Anga hẽ oku viala kuomanu nda kua lingiwa ‘otembo yenda ño hũ’? (Osamo 89:​20, 29, 34-36) Kuenda oku viala kuomanu ku pondola oku yovola kekandu kuenda kolofa?

13, 14. (a) Ndomo ca lomboluiwa kelivulu Liosamo 110, ohuminyo yipi Yehova a linga lu wa nõliwa oku kala Osoma? (b) Asituluilo api atiamẽla Kombuto a lingiwa vali lovaprofeto va Yehova?

13 Lekuatiso liespiritu lia Suku, Daviti wa soneha hati: “Yehova wa popia la cime cange, hati: ‘Tumãla kondio yange toke hu lingila ovanyali vove ociliatelo cove.’ Yehova wa lisinga kuenje ka pongoloka, hati, Ove o linga ocitunda oloneke ka vi pui, ndeci ca linga Melikicedeke.” (Osamo 110:​1, 4) Olondaka via Daviti via tiamĩsiwile Kombuto yohuminyo, ale ku Mesiya. (Ovilinga 2:​35, 36) Osoma eyi, nda ya viala tunde kilu ‘kondio ya Yehova okuti hakupisilako lika ko Yerusalãi.’ Eci nda co wiha unene, okuti ka u sulila ño kofeka ya Isareli, pole nda wa viala oluali luosi. (Osamo 2:​6-8) Kua situluiwa vali ovina vialua. Limbuka okuti Yehova wa linga ohuminyo yimue yi kola poku popia okuti Mesiya nda wa kala ‘ocitunda cimue . . . ndeci ca lisoka locituwa ca Melikicedeke.’ Ndeci Melikicedeke a kala, una wa talavaya ndosoma haeye ocitunda koloneke via Avirahama, Ombuto ya lakele okuiya nda ya handelekiwa la Suku oco yi kale Osoma kuenda Ocitunda!​—⁠ Efetikilo 14:​17-20.

14 Vokuenda kuanyamo, Yehova wa kundikile kovaprofeto vaye ocikele coku situlula vali evi viatiamẽla kelumbu liaye lia sitikiwile. Ndeci, uprofeto Isaya wa lombolola hati, u okuti eye Ombuto yaco nda wa fa ndocilumba cimue. (Isaya 53:​3-12) Uprofeto Mika wa tukula ocitumãlo Mesiya nda a citiwila. (Mika 5:⁠2) Uprofeto Daniele wa tukula otembo yiwa yoku mõleha kua una okuti eye Ombuto yaco kuenda okufa kuaye.​—⁠Daniele 9:​24-27.

Elumbu Lia Sitikiwile Lia Situluiwa!

15, 16. (a) Ndamupi Omõla a Yehova eya oku “citiwa lukãi?” (b) Nye Yesu a piñala kolonjali viaye omanu vakuasitu, kuenda otembo yipi eye a tukuluka Ndombuto yohuminyo?

15 Ekalo ndomo ovitumasuku evi nda via tẽlisiwa, liamamako oku kala elumbu limue toke eci Ombuto ya tukuiwa ya mõleha. Elivulu lia Galatia 4:​4, li popia okuti: “Eci otembo ya tẽla oco Suku wa tuma Omõlaye wa citiwa lukãi.” Kunyamo 2, O. Y., ungelo umue wa vangula la Maria ukãi umue u Yudea hati: “Tala, o mina, o cita omõla ulume, u luka Yesu. Eye o linga unene, o tukuiwa Mõla a Tõlo, kuenje Yehova Suku o wiha ocalo ca isiaye Daviti. . . espiritu Sandu o ku wila, lunene wa Tõlo u ku tuvika. Oco omõla o citiwa o tukuiwa O kola, Eye Mõla a Suku.”​—⁠Luka 1:​31, 32, 35.

16 Noke, Yehova wa sondoluila omuenyo Womõlaye Yesu vimo lia Maria oku tunda kilu, okuti o citiwa lomunu umue ukuasitu. Maria wa kala omunu umue ka lipuile. Pole, Yesu ka piñalele ekandu lia inaye, omo okuti eye wa kala ‘Omõla a Suku.’ Omo okuti olonjali via Yesu via kala vakuepata lia Daviti, ci lekisa okuti Eye wa kuata omoko yunyitiwe kuenda yoku kala kapiñala ka Daviti. (Ovilinga 13:22, 23) Eci Yesu a papatisiwa kunyamo 29 O.K., Yehova wo waveka lespiritu sandu kuenje wa popia hati: “U Eye Omõlange wa soliwa, ndo sanjukila.” (Mateo 3:​16, 17) Noke, Ombuto ya tukuluka! (Va Galatia 3:16) Kuenje eyi ya kala otembo yoku situlula vali eci catiamẽla kelumbu lia sitikiwile.​—⁠2 Timoteo 1:⁠10.

17. Ndamupi olondaka vio kelivulu Liefetikilo 3:​15, via situluiwa?

17 Vokuenda kupange waye kulo kilu lieve, Yesu wa tukula olondaka vi sangiwa kelivulu Liefetikilo 3:​15, okuti onyõha Satana kuenda ombuto yonyõha oloñame via Satana. (Mateo 23:33; Yoano 8:44) Noke, kua situluiwa ndomo vosi yavo vaka nyõliwa. (Esituluilo 20:​1-3, 10, 15) Handi vali ukãi wa tukuiwa okuti o “Yerusalãi yokilu,” yuna wa sokisiwa ndukãi wa Yehova okuti ocisoko coviluliko viespiritu. a​—⁠Va Galatia 4:26; Esituluilo 12:​1-6.

Ocisila Cokaliye

18. Lesunga lie kua lingiwila “ocisila cokaliye?”

18 Ci tava okuti ovina vialua vi komohĩsa via situluiwa luteke osimbu handi Yesu ka file eci eye a vangula lolondonge viaye vakuekolelo, eci catiamẽla “kocisila cokaliye.” (Luka 22:20) Oku ci sokisa locisila catete Cocihandeleko ca Mose, ocisila eci cokaliye ca kala loku pongiya “usoma umue wovitunda.” (Etundilo 19:6; 1 Petulu 2:⁠9) Omo liaco, ocisila eci nda ka ca tumbikile ofeka yimue yomanu vakuasitu, pole ofeka yimue yokespiritu, okuti “Isareli wa Suku,” ya tungiwa lolondonge vakuekolelo olombuavekua via Kristu. (Va Galatia 6:16) Omanu vaco vatiamẽla ndeti kocisila cokaliye kumosi la Yesu, nda va tẽla oku sumũlũisa epata liomanu!

19. (a) Momo lie kocisila cokaliye kueyilila “usoma umue wovitunda?” (b) Momo lie Akristão olombuavekua va tukuiwila “okuti oviluvo viokaliye,” kuenda omanu vañami vaka viala kilu la Kristu?

19 Pole, momo lie kocisila cokaliye kueyilila “usoma umue wovitunda,” oco vi sumũlũise omanu? Omo okuti olondonge via Kristu vakuakandu, ovio ka via pisiwile omo liakandu avo, ca va ĩha epuluvi lioku likekembela akandu avo vonduko yocilumba caye. (Yeremiya 31:​31-34) Eci ovo, va lekisa ovituwa viwa kovaso a Yehova, eye o va kongela kepata liaye li kasi kilu poku va waveka lespiritu sandu. (Va Roma 8:​15-17; 2 Va Korindo 1:21) Kuenje ovo va “citiwa evali lelavoko li kasi lomuenyo. . . liava solekiwila kilu.” (1 Petulu 1:​3, 4) Omo okuti ekalo liaco liwa ocina cimue cokaliye komanu, akristão olombuavekua vana va citiwa lespiritu va tukuiwa okuti ‘oviluvo viokaliye.’ (2 Va Korindo 5:17) Embimbiliya li lombolola okuti eci ci soka 144.000 komanu vaka kuatisa oku viala tunde oko kilu omanu va yovuiwa. —Esituluilo 5:9, 10; 14:1-4.

20. (a) Ocina cipi catiamẽla kelumbu lia sitikiwile ca situluiwa kunyamo wo 36 O.K.? (b) Helie oka kuata asumũlũho a likuminyiwile ku Avirahama?

20 Omo lioku kala la Yesu, olombuavekua vi pongoloka ‘ombuto ya Avirahama.’ b (Va Galatia 3:29) Omanu va nõliwa tete va Yudea vakuasitu. Pole kunyamo wo 36 O.K., ocina cikuavo celumbu ca sitikiwile ca situluiwa okuti: Omanu Vakualofeka vana ha va Yudeako, va pondolavo oku panga onepa kelavoko lioku enda kilu. (Va Roma 9:​6-8; 11:​25, 26; Va Efeso 3:​5, 6) Anga hẽ Akristão olombuavekua nda ovo lika va sumũlũisiwa lohuminyo ya lingiwa ku Avirahama? Sio, momo ocilumba ca Yesu ci kuatisa omanu vosi. (1 Yoano 2:⁠2) Vokuenda kuotembo, Yehova wa situlula okuti etendelo limue ‘liowiñi wakahandangalala’ okuti ka u tendiwa, nda u puluka kesulilo lioluali olu lua Satana. (Esituluilo 7:​9, 14) Handi vali Owiñi walua womanu nda wu pinduiwa kolofa lelavoko lioku ka kala otembo yenda ño hũ Vofeka Yelau!​—⁠Luka 23:43; Yoano 5:​28, 29; Esituluilo 20:​11-15; 21:​3, 4.

Olondunge Via Suku Kuenda Elumbu Lia Sitikiwile

21, 22. Ndamupi elumbu lia sitikiwile lia Yehova li lekisa olondunge viaye?

21 Elumbu lia sitikiwile ocindekaise cimue ci komohĩsa ‘colondunge vi likasi kasi . . . via Suku.’ (Va Efeso 3:​8-10) Halondungekuovio Yehova a lekisa poku situlula elumbu liaco kamue kamue! Eye lolondunge vialua wa lekisa esumbilo kekambo lioku lipua kuomanu, oku va ecelela oco ovo va situlule ekalo liocili liovutima wavo.​—⁠Osamo 103:⁠14.

22 Yehova wa lekisavo olondunge vialua ka vi sokisiwa poku nõla Yesu oku kala Osoma. Omõla wa Yehova wa koleliwa vali calua voluali luosi okuti oviluvo vikuavo vi sule. Poku kala kuaye komuenyo ndomunu ukuasitu, Yesu wa liyaka lovitangi vialua. Omo liaco, eye wa kuata elomboloko lia suapo liatiamẽla kovitangi viomanu. (Va Heveru 5:​7-9) Oco hẽ nye ci popiwa catiamẽla kuviali wa Yesu? Vokuenda kuovita vianyamo, alume lakãi va nõliwa kolofeka viosi, kalimi, kuenda omanu vakuavisoko viñi viñi, va wavekiwa lespiritu sandu. Ka kuli ovitangi vimue okuti ovo ka va la liyaka lavio kuenje ka va viyulile. ( Va Efeso 4:​22-24) Oku ka kala vemẽhi liuviali owu wovitunda okuti haivo olosoma vakuahenda, cika kala ocina cimue ci sanjuisa!

23. Esumũlũho lipi Akristão va kuete liatiamẽla kelumbu lia sitikiwile lia Yehova?

23 Upostolo Paulu wa soneha hati: “Ondaka yaco ya kaile elumbu lia sitikiwila oloneke viosi kovitumbulukila viosi. . . ya situluiwa kolosandu viaye.” (Va Kolosai 1:26) Ocili okuti olombuavekua vi kola via Yehova vieya oku kuata elomboloko lialua liatiamẽla kelumbu lia sitikiwile, kuenje ovo va sapula ukũlĩhĩso waco kolohuluwa viomanu. Hasumũlũhokuovo tu kuete! Yehova wa siata oku “tu lumbuluila elumbu liocipango caye.” (Va Efeso 1:⁠9) Omo liaco tu sapuiliko vakuetu eci catiamẽla kelumbu eli liwa, loku va kuatisa oku konomuisa olondunge via longa via Yehova Suku!

a ‘Elumbu li kola lioku sumbila Suku,’ lia situluiwavo mu Yesu. (1 Timoteo 3:16) Vokuenda kuotembo yalua eci ca kala elumbu limue nda okuti kuka kala, omunu umue o tẽla oku lekisa ekolelo ku Yehova. Yesu wa situlula etambululo liaco. Eye wa pandikisa koloseteko vina Satana o lingile.​—⁠Mateo 4:​1-11; 27:​26-50.

b Yesu wa lingavo ‘ocisila cimue. . . cusoma’ locimunga caco cimuamue. (Luka 22:​29, 30) Omo liaco, Yesu wa linga ocisila ‘lokacunda katito’ oco va viale laye kilu okuti va sokisiwa ndonepa yavali yombuto ya Avirahama.​—⁠Luka 12:⁠32.