Skip to content

Al lo konteni

SAPIT 22

Eski “Lasazes ki sorti dan Lesyel” i evidan dan ou Lavi?

Eski “Lasazes ki sorti dan Lesyel” i evidan dan ou Lavi?

1-3. (a) Ki mannyer Salomon ti demontre en lasazes ekstraordiner par lafason i ti rezourd sa problenm konsernan sa pti baba? (b) Ki Zeova i promet pour donn nou, e ki kestyon sa i fer nou demande?

SA TI en ka difisil. De madanm ti pe dispit konsernan en pti baba. Dan en menm lakaz, tou le de madanm ti’n donn nesans en pti garson preski menm letan. Me enn sa pti baba ti’n mor, e aprezan tou le de madanm ti pe dir ki sa enn ki reste i pour zot. * Napa personn ki ti vwar ki’n arive. I posib ki sa ka ti ariv an kour, me i pa ti’n ganny rezourd. Finalman, sa problenm ti ganny anmennen kot Salomon, Lerwa an Izrael. Eski i ti pou kapab konn laverite?

2 Apre ki i ti’n ekout zot dispit pour en pe letan, Salomon ti demann en sab. Apre, i ti koz dan en fason en pe konvenkan e i ti donn lord ki sa zanfan i ganny koupe an de, pour ki sakenn i ganny lanmwatye. Deswit vre manman sa pti baba ti sipliy lerwa pour donn son pti baba, ki i vreman kontan, avek sa lot madanm. Me li sa lot madanm ti kontinyen persiste ki sa zanfan i ganny koup an de. Alor, Salomon ti kapab konn laverite. I ti konnen ki en manman i annan konpasyon pour son zanfan ki i’n met o monn, e i ti servi sa konnesans pour rezourd sa problenm. Zis esey mazinen ki mannyer sa manman ti soulaze kan Salomon ti donn li son pti baba e ti dir: “Sa i son manman.”​—1 Lerwa 3:16-27.

3 Pa lasazes ki Salomon ti annan i enkrwayab? Kan bann dimoun ti tande konman Salomon ti rezourd sa problenm, zot tou zot ti etonnen “parski zot ti vwar ki i annan lasazes Bondye.” Wi, sa lasazes ki Salomon ti annan, ti en kado sorti kot Bondye. Zeova ti’n donn li konprenezon ek en leker saz. (1 Lerwa 3:12, 28) Me nou? Eski nou osi nou kapab ganny lasazes sorti kot Bondye? Wi, parski Salomon ti ganny enspire pour ekrir: “Zeova i donn lasazes.” (Proverb 2:6) Zeova i promet pour donn lasazes, savedir abilite pour byen servi konnesans, disernman ek konprenezon, bann dimoun ki senserman rod lasazes. Ki mannyer nou kapab ganny lasazes ki sorti dan lesyel? Ki mannyer nou kapab servi li dan nou lavi?

Ki mannyer pour ganny Lasazes

4-7. Nonm kat keksoz ki esansyel pour nou ganny lasazes.

4 Eski fodre ekspreseman nou entelizan oubyen byen edike pour kapab ganny lasazes Bondye? Non. Zeova i pare pour partaz son lasazes avek nou san pran kont nou lorizin ek ledikasyon. (1 Korentyen 1:26-29) Me selman nou bezwen fer premye pa, parski Labib i dir nou “devlop lasazes.” (Proverb 4:7) Konman nou kapab fer sa?

5 Premyerman, nou bezwen annan lakrent pour Bondye. Proverb 9:10 i dir: “Lakrent pour Zeova i konmansman lasazes [“premye pa pour ganny lasazes,” The New English Bible].” Lakrent pour Bondye i sa baz pour vre lasazes. Akoz? Pa bliye ki lasazes i enplik sa abilite pour byen servi konnesans. Annan lakrent pour Bondye i pa vedir ki nou sitan per ki nou tranble devan li. Me i vedir annan ladmirasyon pour li, respe li, e annan konfyans dan li. Sa kalite lakrent i fer en bon lefe lo nou e i motiv nou en kantite. I pous nou pour viv an akor avek sa ki nou’n aprann lo lavolonte ek fason fer Bondye. Napa en lot fason viv ki pli saz ki sa akoz bann ki viv dapre standar Zeova i toultan benefisye en kantite.

6 Dezyenmman, nou bezwen modes e annan limilite. Nou pa kapab annan lasazes Bondye si nou en dimoun ki napa limilite e ki pa modes. (Proverb 11:2) Akoz sa? Si nou modes e annan limilite nou pou admet ki nou pa konn tou keksoz. Nou pou osi rekonnet ki nou lopinyon pa toultan byen e ki nou bezwen konn pwennvi Zeova lo serten size. Zeova i “opoz bann ki annan lorgey.” Me i pare pour donn son lasazes avek bann ki annan limilite.​—Zak 4:6.

Nou bezwen fer zefor pour fouye pour kapab ganny lasazes Bondye

7 En trwazyenm keksoz ki enportan fer se etidye Parol Bondye. Lasazes Zeova i ganny revele dan son Parol. Alor, si nou anvi ganny sa lasazes nou bezwen fouye pour ganny li. (Proverb 2:1-5) Lapriyer i en katriyenm keksoz ki enportan. Si nou senserman demann Bondye son lasazes, i pou donn nou avek gran ker. (Zak 1:5) Si ler nou priye nou demann li son lespri sen pour ed nou, i pou reponn nou. Son lespri sen i kapab ed nou vwar bann trezor dan son Parol ki kapab ed nou rezourd bann problenm, evit danze e fer bann desizyon saz.​—Lik 11:13.

8. Si nou’n vreman ganny lasazes Bondye, ki mannyer sa pou evidan?

8 Parey nou’n vwar dan Sapit 17, lasazes Zeova i pratik. Alors, si nou’n vreman ganny lasazes Bondye, sa pou evidan dan fason nou konport nou. Disip Zak ti dekrir bann diferan laspe dan lasazes Bondye, ler i ti ekrir: “Lasazes ki sorti dan lesyel i premyerman pir, answit i kontan lape, [i rezonnab, pare pour obeir, NW] i ranpli avek pitye ek bon laksyon, san fer preferans e san lipokrizi.” (Zak 3:17) Anmezir ki nou diskit sak sa bann laspe dan lasazes Bondye, nou kapab demann nou lekor, ‘Eski sa lasazes ki sorti dan lesyel i evidan dan mon lavi?’

“Pir, answit kontan lape”

9. Ki savedir vin pir, e akoz i apropriye ki i sa premye laspe dan lasazes Bondye?

9 ‘Premyerman pir.’ Pir i vedir prop pa zis an deor, me osi anndan. Dan Labib, lasazes i relye avek leker. Me lasazes sorti dan lesyel pa kapab antre dan en leker ki’n ganny sali par bann move panse, dezir ek motivasyon. (Proverb 2:10; Matye 15:19, 20) Si nou leker i pir, savedir otan ki nou kapab gard li pir konman imen enparfe, nou pou “rezet sa ki mal e fer sa ki byen.” (Psonm 37:27; Proverb 3:7) Pa i apropriye ki lapirte i sa premye laspe dan lasazes Bondye. Deplis, ki mannyer nou kapab reflekte lezot laspe dan lasazes Bondye, si nou pa prop moralman e spirityelman?

10, 11. (a) Akoz i enportan pour anpe avek lezot? (b) Si ou krwar ou’n ofans en konpanyon Kretyen, konman ou kapab montre ki ou en dimoun ki kontan fer lape? (Vwar not anba lo paz.)

10 Answit kontan lape.’ Lasazes sorti dan lesyel i pous nou pour fer lape, ki en fri lespri sen Bondye. (Galat 5:22) Nou fer zefor pour prezerv “lape” ki ini pep Zeova ansanm. (Efezyen 4:3) Kan problenm i arive nou fer zefor pour fer lape. Akoz sa i enportan? Labib i dir: “[Kontinyen, NW] viv an-pe . . . e Bondye lanmour ek lape i ava avek zot.” (2 Korentyen 13:11) Alor, osi lontan ki nou kontinyen viv anpe, sa Bondye lape pou avek nou. Lafason ki nou tret nou frer ek ser i annan en lefe direk lo nou relasyon avek Zeova. Ki mannyer nou kapab montre ki nou kontan fer lape? Annou konsider en legzanp.

11 Ki ou devret fer si ou krwar ou’n ofans en konpanyon Kretyen? Zezi ti dir: “Si alor, ou vin prezant Bondye ou lofrann devan lotel, e ki la ou rapel ki ou frer i annan keksoz kont ou, kit ou lofrann devan lotel, e al fer lape avek ou frer; apre retournen e prezant ou lofrann.” (Matye 5:23, 24) Ou kapab aplik sa konsey par fer premye pa pour al kot ou frer. Me avek ki lobzektif? Pour “fer lape” avek li. * Pour kapab arive fer sa, petet ou bezwen rekonnet e aksepte ki sa ki ou’n fer in ofans li. Si ou apros li avek bi pour fer lape e ou gard sa latitid, i tre probab ki nenport malantandi pou kapab rezourd, leskiz apropriye pou ganny fer e ki i pou pare pour pardonnen. Kan ou pran sa linisyativ pour fer lape, ou montre ki ou pe ganny gide par lasazes Bondye.

Rezonnab, pare pour obeir

12, 13. (a) Ki savedir sa mo ki’n ganny tradwir “rezonnab” dan Zak 3:17? (b) Ki mannyer nou kapab demontre ki nou rezonnab?

12 Rezonnab.’ Ki savedir rezonnab? Dapre bann profeser Labib, sa mo orizinal ki’n ganny tradwir konman rezonnab dan Zak 3:17 i pa fasil pour tradwir. Bann tradikter in servi bann mo parey “karakter dous” “pasyans” ek “modere.” Me sa mo Grek i vedir aksepte pour sanze, sede. Ki mannyer nou kapab montre ki sa laspe dan lasazes Zeova i evidan dan nou?

13 Filipyen 4:5 i dir: “Montre zot [rezonnab, NW] anver tou dimoun.” En lot tradiksyon i dir: “Annan en repitasyon konman en dimoun rezonnab.” (The New Testament in Modern English, par J. B. Philips) Remarke ki i pa kestyon konman nou vwar nou lekor; me konman lezot i vwar nou, oubyen ki repitasyon nou annan. En dimoun ki rezonnab pa pou toultan ensiste ki fodre swiv lalwa mo pour mo oubyen ensiste ki lezot i fer keksoz dan son fason. Okontrer, i pare pour ekout lezot e kan i apropriye i pare pour aksepte zot demann. I osi tret lezot dan en fason dous me pa dan en fason brit. Menm si sa i enportan pour tou Kretyen, i sirtou enportan pour bann ansyen. Ladouser i atir lezot, i fer li fasil pour lezot apros bann ansyen. (1 Tesalonisyen 2:7, 8) I byen pour nou tou demann nou lekor, ‘Eski lezot i konn mwan konman en dimoun ki pran konsiderasyon pour lezot, ki pare pour adapte e dous?’

14. Ki mannyer nou kapab montre ki nou pare pour obeir?

14 Pare pour obeir.’ Sa mo Grek ki’n ganny tradwir ‘pare pour obeir’ i aparet zis enn fwa dan Lekritir Grek. Dapre en profeser, sa mo i souvannfwa ganny servi dan disiplin ki annan pou fer avek militer. I donn sa lide kot en dimoun i “fasilman ganny konvenki,” e pare pour “soumet.” En dimoun ki ganny gide par sa lasazes ki sorti dan lesyel i volonterman soumet avek sa ki Labib i dir. I pa ganny konsidere konman en dimoun ki pa pare pour sanz son lide, menm si i annan laprev pour prouve ki i dan mal. Okontrer, i sanz son lide deswit ler i ganny prezante avek bann levidans dan Labib ki i’n fer en move desizyon oubyen tir en move konklizyon. Eski lezot i konn ou konman en dimoun koumsa?

“Ranpli avek Pitye ek bon Laksyon”

15. Ki savedir pitye, e akoz i apropriye ki i’n ganny mansyonnen ansanm avek “bon laksyon” dan Zak 3:17?

15 Ranpli avek pitye ek bon laksyon.’ En parti enportan dan sa lasazes ki sorti dan lesyel, se pitye. Sa i akoz Labib i dir ki sa kalite lasazes i “ranpli avek pitye.” * (Nou ki’n met an italik.) Remarke, “ranpli avek pitye” ek “bon laksyon” i ganny mansyonnen ansanm. Sa i apropriye parski souvannfwa dan Labib, pitye i refer avek annan en lentere pour fer keksoz pour lezot, savedir en konpasyon ki pous nou fer dibyen lezot. En travay referans i dekrir pitye koumsa: “I en santiman ki fer nou sagren kan nou vwar sa move sitiasyon ki en dimoun i ladan e ki pous nou pour anvi ed sa dimoun.” Alors, lasazes Bondye i pa en kalite ki napa santiman avek oubyen ki annan pou fer zis avek lespri. Okontrer, i en kalite ki ranpli avek bann bon santiman e i sansib anver santiman lezot. Ki mannyer nou kapab montre ki nou ranpli avek pitye?

16, 17. (a) Apard ki nou lanmour pour Bondye, kwa ki pous nou pour pres avek lezot, e akoz? (b) Dan ki fason nou kapab montre ki nou ranpli avek pitye?

16 Ler nou pres sa bon nouvel lo Rwayonm Bondye avek lezot, sa i en fason pour montre ki nou ranpli avek pitye. Me kwa ki pous nou pour fer sa travay? Premyerman, se lanmour pour Bondye. Me osi pitye ek konpasyon ki nou annan pour lezot ki motiv nou pour fer sa travay. (Matye 22:37-39) Bokou dimoun ozordi i “fatige e dekouraze parey bann mouton ki napa berze.” (Matye 9:36) Zot in ganny neglize e avegle spirityelman par bann fo ansennyan relizye. Akoz sa, zot pa konnen ki dan Parol Bondye i annan sa bon gidans, ni menm bann benediksyon ki sa Rwayonm pou byento anmennen lo later. Alors kan nou reflesir lo bezwen spirityel nou bann vwazen, nou leker i pous nou pour fer tou sa ki nou kapab pour dir zot konsernan plan Zeova.

Kan nou montre pitye oubyen konpasyon pour lezot, nou pe reflekte “lasazes ki sorti dan lesyel”

17 Ki lezot fason nou kapab montre ki nou ranpli avek pitye? Mazin legzanp Zezi konsernan sa Samariten ki ti vwar en zonm obor semen ki ti’n ganny vole e bate. Sa Samariten ti “egzers konpasyon,” akoz i ti pran pitye pour sa zonm e sa ti fer li bann son blesir e pran swen avek li. (Lik 10:29-37) Pa sa legzanp i montre nou ki pran pitye pour lezot i enplik fer keksoz pour ed bann ki dan bezwen? Labib i dir nou, “fer dibyen tou dimoun, sirtou nou bann frer dan lafwa.” (Galat 6:10) Annou egzamin serten fason ki nou kapab fer sa. Petet en Kretyen aze i bezwen transpor pour li asiste renyon e retourn kot li apre. Petet osi, en vev dan kongregasyon i bezwen led pour repar son lakaz. (Zak 1:27) En lot ki dekouraze i kapab bezwen en “bon parol” ki pou soulaz li. (Proverb 12:25) Ler nou montre pitye dan sa bann fason, nou prouve ki lasazes Zeova i evidan dan nou lavi.

“San fer Preferans e san Lipokrizi”

18. Si nou ganny gide par lasazes ki sorti dan lesyel, ki nou devret fer zefor pour tire dan nou leker, e akoz?

18 San fer preferans.’ Sa lasazes ki sorti dan lesyel pa ganny afekte oubyen ziz dimoun dapre zot ras ouswa zot pei. Si nou ganny gide par lasazes Bondye, nou pou fer tou zefor posib pour retir okenn tandans pour fer lapliferans dan nou leker. (Zak 2:9) Nou pa pou fer preferans anver serten akoz zot ledikasyon, larises oubyen akoz zot annan serten responsabilite dan kongregasyon. Nou pa pou osi abes okenn nou bann konpanyon Kretyen, menm si zot paret bann dimoun ordiner dan lasosyete. Si Zeova in pare pour ofer sa bann dimoun son lanmour, sirman nou devret realize ki zot merit nou lanmour.

19, 20. (a) Ki lorizin sa mo Grek pour “ipokrit”? (b) Ki mannyer nou montre ki nou ‘senserman kontan nou bann frer,’ e akoz i enportan?

19 San lipokrizi.’ Sa mo Grek ki ganny servi pour “ipokrit” i kapab refer avek “en akter ki zwe en rol.” Lontan, bann akter Grek ek Romen ti met bann mask ler zot ti zwe dan bann pyes teat. Alors, sa mo Grek ki ganny servi pour “ipokrit” ti aplik avek en dimoun ki pe fer krwar i en lot dimoun. Sa laspe dan lasazes Bondye, savedir san lipokrizi, i devret enfliyans pa zis lafason ki nou tret nou bann konpanyon Kretyen, me osi ki mannyer nou santi lo zot.

20 Zapot Pyer ti fer resorti ki nou ‘lobeisans anver laverite’ i devret fer nou ‘kontan nou bann frer senserman.’ (1 Pyer 1:22) Wi, fodre ki nou senser dan nou lanmour pour nou bann frer ek ser. Nou pa met mask oubyen zwe rol zis pour anbet lezot. Nou lanmour pour lezot i bezwen senser, sorti dan nou leker. Si nou lanmour i koumsa, lezot pou annan konfyans dan nou, parski zot pou konnen ki nou pa kasyet sa ki nou ete. Sa kalite senserite pou permet bann relasyon onnet e fran ant bann Kretyen e ede fer bann frer ek ser annan konfyans dan kanmarad.

“Protez Lasazes pratik”

21, 22. (a) Akoz Salomon pa ti arive kapab protez lasazes? (b) Ki mannyer nou kapab protez lasazes, e ki mannyer nou pou benefisye si nou fer sa?

21 Nou devret protez sa lasazes ki sorti dan lesyel parski i en kado sorti kot Zeova. Salomon ti dir: “Mon garson, . . . protez lasazes pratik ek abilite pour reflesir.” (Proverb 3:21) Malerezman, Salomon pa ti fer sa. I ti reste saz osi lontan ki i ti gard en leker obeisan. Me avek letan, son bann madanm etranze ti elwanny son leker avek vre ladorasyon Zeova. (1 Lerwa 11:1-8) Sa ki ti arive avek Salomon i fer nou vwar ki konnesans napa gran valer si nou pa byen servi li.

22 Ki mannyer nou kapab protez lasazes pratik? Nou pa devret zis lir Labib ek bann piblikasyon baze lo Labib ki ‘lesklav fidel e pridan’ i fourni nou, me nou devret osi fer zefor pour aplik sa ki nou aprann. (Matye 24:45) Nou annan en kantite rezon pour aplik lasazes Bondye dan nou lavi. I donn nou en meyer lavi la konmela. I pou osi permet nou “ganny vre lavi,” savedir lavi dan nouvo lemonn Bondye. (1 Timote 6:19) Pli enportan ankor, ler nou devlop lasazes ki sorti dan lesyel, sa i permet nou vin pli pre avek sa enn ki annan tou lasazes, Zeova Bondye.

^ par. 1 Dapre 1 Lerwa 3:16, sa de madanm ti bann prostitye. Insight on the Scriptures i dir: “I kapab ki zot pa ti fer prostitisyon konman en biznes, me ki zot ti’n fer fornikasyon. Zot ti kapab swa Zwif oubyen tre probab fiy bann etranze.”​—Pibliye par Temwen Zeova.

^ par. 11 Sa lekspresyon Grek ki’n ganny tradwir “fer lape” i sorti dan en verb ki vedir “‘fer en azisteman, fer lesanz,’ e alor ‘rekonsilye.’” Alor, ou lobzektif se pour fer en sanzman, pour retir, si i posib, move santiman dan leker sa enn ki’n ganny ofanse.​—Romen 12:18.

^ par. 15 En lot tradiksyon i dir: “Ranpli avek konpasyon ek bon aksyon.”​—A Translation in the Language of the People, par Charles B. Williams.