Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 22

Waswe, Iu Followim “Wisdom From Heven” Insaed Living Bilong Iu?

Waswe, Iu Followim “Wisdom From Heven” Insaed Living Bilong Iu?

1-3. (a) Hao nao Solomon showimaot spesol wisdom taem hem stretem wanfala raoa midolwan tufala woman? (b) Wanem nao Jehovah promis for givim long iumi, and wanem kwestin nao kamap abaotem datwan?

 HEM hardfala kot case—tufala woman raoa abaotem wanfala baby. Tufala stap long sem haos, and no longtaem go nomoa each wan bornem wanfala son. Wanfala baby dae, and tufala woman evriwan sei hem nao mami bilong baby wea laef. a No eniwan lukim samting wea happen. Wanfala smol kot herem finis disfala kot case bat olketa no savve stretem. Gogo, olketa tekem kam disfala raoa long Solomon, king bilong Israel. Waswe, bae hem fit for faendemaot tru samting?

2 Bihaen hem lisin lelebet long raoa bilong tufala woman hia, Solomon ask for wanfala sword. Then, hem givim order for olketa katem long haf datfala pikinini, and givim wan haf long each woman. Stretawe, really mami askem king for givim go datfala baby—pikinini wea hem lovem—long nara woman. Bat nara woman sei for olketa mas katem datfala baby. Solomon savve long truth nao. Hem savve long bigfala love wea wanfala mami garem for pikinini wea hem bornem, and hem iusim datfala savve for stretem raoa hia. Tingim hapi bilong mami hia taem Solomon givim hem datfala baby and sei: “Diswan nao real mami bilong hem.”​—1 Kings 3:16-27.

3 Datwan hem barava spesol wisdom, hem tru? Taem pipol herem hao Solomon stretem datfala problem, olketa respectim hem “bikos olketa luksavve wisdom from God stap witim hem.” Tru nao, wisdom bilong Solomon hem wanfala present from God. Jehovah givim hem “wisdom and heart wea obey.” (1 Kings 3:12, 28) Bat waswe long iumi? Iumi tu savve kasem wisdom from God? Yes, bikos spirit bilong God muvim Solomon for raet olsem: “Jehovah seleva givim wisdom.” (Proverbs 2:6) Jehovah promis for givim wisdom​—wea hem nao wei for iusim gud savve, fasin for minim samting, and fasin for luksavve—​long olketa wea really luk aotem datwan. Hao nao iumi savve kasem wisdom from heven? And hao nao iumi savve followim insaed living bilong iumi?

Hao Nao for “Kasem Wisdom”?

4-7. Wanem nao fofala samting man mas duim for kasem wisdom?

4 Waswe, iumi needim bigfala savve or bigfala education for kasem wisdom from God? Nomoa. Jehovah willing for sharem wisdom bilong hem witim iumi nomata wanem living and education iumi garem. (1 Corinthians 1:26-29) Bat iumi mas duim samting firstaem, from Bible encouragem iumi for “kasem wisdom.” (Proverbs 4:7) Hao nao iumi savve duim olsem?

5 First samting, iumi need for fraet long God. Proverbs 9:10 hem sei: “Wei for fraet long Jehovah hem start bilong wisdom [“first step for kasem wisdom,” The New English Bible].” Wei for fraet long God hem faondeson bilong tru wisdom. Why nao olsem? Tingim hao wisdom hem minim wei for iusim savve long gudfala wei. For fraet long God, hem no minim man barava seksek front long hem, bat hem minim for kam front long hem witim bigfala respect and trust. Wei for fraet olsem hem gud and barava muvim man. Hem muvim iumi for mekem living bilong iumi fitim savve wea iumi garem abaotem will and olketa wei bilong God. Hem nomoa only wise wei for iumi followim, bikos olketa standard bilong Jehovah evritaem barava helpem olketa wea followim.

6 Mek-tu samting, iumi mas hambol and no ova tumas. Man no savve kasem wisdom from God sapos hem ova tumas and no hambol. (Proverbs 11:2) Why nao olsem? Sapos iumi hambol and no ova tumas, iumi willing for sei iumi no savve long evri samting, tingting bilong iumi no stret evritaem, and iumi need for savve long tingting bilong Jehovah long planti samting. Jehovah “againstim olketa wea praod tumas,” bat hem hapi for givim wisdom long olketa wea garem hambol heart.​—James 4:6.

7 Mek-thri samting man need for duim hem for studyim Word bilong God. Wisdom bilong Jehovah hem showaot insaed long Word bilong hem. For kasem datfala wisdom, iumi mas waka hard for luk aotem. (Proverbs 2:1-5) Mek-foa samting hem prea. Sapos iumi really askem God for wisdom, bae hem willing for givim datwan. (James 1:5) Hem bae ansarem olketa prea wea iumi askem help from spirit bilong hem. And spirit bilong hem savve openem wei for iumi faendem—insaed Word bilong hem—olketa samting wea savve helpem iumi for stretem olketa problem, stap klia long danger, and disaed long wisefala wei.​—Luke 11:13.

For kasem wisdom bilong God, iumi mas waka hard for luk aotem datwan

8. Sapos iumi barava kasem wisdom bilong God, hao nao bae hem showaot?

8 Olsem iumi lukim finis long Chapter 17, wisdom bilong Jehovah hem helpem man. So, sapos iumi barava kasem wisdom bilong God, datwan bae showaot long fasin bilong iumi. Disaepol James storyim olketa frut bilong wisdom bilong God taem hem raet olsem: “Wisdom from heven hem mekem man for klin, stap gud witim narawan, no forcem tingting bilong hem, willing for obey, showimaot mercy long narawan, duim gudfala samting, no favorim eniwan, and no laea.” (James 3:17) Taem iumi storyim each part bilong wisdom bilong God hia, iumi savve askem iumiseleva, ‘Waswe, mi really followim wisdom from heven?’

“Klin, Stap Gud Witim Narawan”

9. Wanem nao hem minim for klin, and why nao hem fitim for klin fasin nao first part bilong wisdom?

9 “Hem mekem man klin.” For klin hem minim for no dirty long aotsaed and long insaed tu. Bible joinim wisdom witim heart, bat wisdom from heven no savve go insaed long wanfala heart wea hem dirty from wicked tingting, feeling, and reason wea muvim man. (Proverbs 2:10; Matthew 15:19, 20) Bat, sapos heart bilong iumi hem klin—fitim man wea no perfect—​bae iumi “tanawe from samting wea nogud and duim samting wea gud.” (Psalm 37:27; Proverbs 3:7) Dastawe hem barava fitim for klin fasin nao first part bilong wisdom! Tru nao, sapos iumi no klin long fasin and spiritual saed, hao nao bae iumi showimaot olketa nara part bilong wisdom from heven?

10, 11. (a) Why nao hem important for iumi stap gud witim narawan? (b) Sapos iu luksavve iu mekem wanfala brata or sista feel nogud, hao nao iu savve showimaot iu man for mek peace? (Lukim tu footnote.)

10 “Stap gud witim narawan.” Wisdom from heven muvim iumi for aftarem peace, wea hem part long olketa frut bilong spirit bilong God. (Galatians 5:22) Iumi traem best for stap gud witim narawan and keepim “wei for wan mind” wea pipol bilong Jehovah garem. (Ephesians 4:3) Iumi savve duim best bilong iumi tu for mekem peace kamap moa taem samting spoelem datwan. Why nao diswan important? Bible hem sei: “Go ahed . . . stap gud witim narawan. Sapos iufala duim olsem, God wea garem love and givim peace bae stap witim iufala.” (2 Corinthians 13:11) So sapos iumi go ahed for stap long peace, God bilong peace bae stap witim iumi. Wei wea iumi deal witim olketa nara brata hem affectim wei wea iumi fren witim Jehovah. Hao nao iumi savve kamap man for mek peace? Tingim wanfala example.

11 Wanem nao iu shud duim sapos iu luksavve iu mekem wanfala brata or sista hem feel nogud? Jesus hem sei: “Tingim sapos iu tekem sakrifaes bilong iu go long altar. Waswe sapos taem iu kasem long there iu tingim hao brata bilong iu hem feel nogud long iu? Firstaem, leavim sakrifaes bilong iu long there and go [mek peace] witim brata bilong iu. Bihaen, go bak moa long altar and givim datfala sakrifaes.” (Matthew 5:23, 24) Iu savve followim datfala kaonsel long wei for duim samting firstaem for go long brata bilong iu. Wanem nao goal bilong iu? For “mek peace” witim hem. b For kasem datwan, maet iu need for luksavve and no denyim wei wea hem feel nogud. Sapos iu go long hem witim goal for mek peace and keepim datfala tingting, luk olsem iufala fit for stretem eni tingting wea no stret, talem toktok for sei sorre wea fitim, and willing for forgive. Taem iu duim samting firstaem for mek peace, iu showimaot wisdom bilong God nao leadim iu.

“No Forcem Tingting Bilong Hem, Willing for Obey”

12, 13. (a) Wanem nao mining bilong word wea olketa transleitim olsem “no forcem tingting” long James 3:17? (b) Hao nao iumi savve showimaot iumi willing for mekwe?

12 “No forcem tingting.” Wanem nao hem minim for willing for mekwe for narawan? Olketa savveman sei hem hard for transleitim datfala Greek word wea olketa transleitim “no forcem tingting” long James 3:17. Datfala word hem join witim wei for mekwe. Olketa transleita iusim olketa word olsem “kaen,” “patient,” and “tingim feeling.” Hao nao iumi savve showimaot iumi followim disfala part bilong wisdom from heven?

13 Philippians 4:5 hem sei: “Showimaot long evriwan, iufala no ova tumas.” Narafala transleison sei: “Pipol mas savve long iu olsem man wea willing for mekwe.” (The New Testament in Modern English, by J. B. Phillips) Lukim hao diswan hem no minim wei wea iumi ting abaotem iumiseleva; diswan hem minim wei wea nara pipol ting long iumi, and wanem kaen nem iumi garem. Man wea mekwe hem no forcem man for followim evribit olketa rul or mas followim tingting bilong hemseleva. Bat, hem willing for lisin long nara pipol and, long taem wea fitim, hem mekwe for samting olketa laekem. Hem kaen, no raf taem hem deal witim nara pipol. Diswan hem important for evri Christian duim, and moa important for olketa wea serve olsem elder. Kaenfala fasin hem mekem pipol laekem man, olketa no fraet for go story witim man olsem. (1 Thessalonians 2:7, 8) Hem gud for iumi askem iumiseleva, ‘Waswe, pipol ting long mi olsem samwan wea tingim feeling, willing for mekwe, and kaen?’

14. Hao nao iumi savve showimaot iumi “willing for obey”?

14 “Willing for obey.” Greek word wea olketa transleitim “willing for obey” hem no stap long eni nara ples insaed long Christian Greek Scripture. Wanfala savveman sei disfala word “olketa planti taem iusim for discipline insaed long army.” Hem savve mekem man tingim wei for “willing for followim” and “stap anda.” Man wea letem wisdom from heven leadim hem bae barava willing for followim wanem olketa Scripture talem. Hem no olsem man wea disaedem samting and then letem eni nara samting wea no fitim datfala disison for affectim datwan. Bat, hem savve kwiktaem for change taem kliafala pruv from Bible showimaot hem disaedem samting long rong wei or garem olketa rong idea. Waswe, pipol ting iu kaen man olsem?

“Showimaot Mercy Long Narawan, Duim Gudfala Samting”

15. Wanem nao mercy, and why nao hem fitim for James 3:17 storyim “mercy and “duim gudfala samting” tugeta?

15 ‘Showimaot mercy and duim gudfala samting.’ c Mercy hem wanfala important part long wisdom from heven, bikos wisdom olsem hem “showimaot mercy.” Lukim hao toktok “mercy” and “duim gudfala samting” olketa stap tugeta. Diswan hem fitim bikos insaed long Bible, planti taem mercy hem minim feeling wea muvim man for duim planti kaenfala samting, from hem tingim and kea long pipol. Wanfala buk talemaot mining bilong mercy olsem “feeling for sorre long nogud samting wea kasem samwan and for trae for givim help long datwan.” So, wisdom from God hem no samting wea no garem feeling, or no fitim really living bilong pipol. Bat, hem samting wea kam from heart and wea kwiktaem for lukim need wea kamap. Hao nao iumi savve showimaot mercy?

16, 17. (a) For join witim wei for lovem God, wanem nao muvim iumi for share insaed long preaching waka, and why nao olsem? (b) Wanem nao olketa wei wea iumi savve showimaot mercy?

16 Waswe, iumi agree wanfala important wei hem for sharem gud nius bilong Kingdom bilong God witim nara pipol? Wanem nao muvim iumi for duim disfala waka? Main samting hem love for God. Bat mercy and wei for kea long nara pipol tu muvim iumi. (Matthew 22: 37-39) Planti pipol distaem “olketa garekil and stap olabaot olsem olketa [sheep] wea no garem eni [shepherd].” (Matthew 9:36) Olketa shepherd bilong giaman religion blindim and no lukaftarem olketa long spiritual wei. From diswan, olketa no savve long wise kaonsel wea stap insaed Word bilong God or olketa blessing wea Kingdom bae klosap mekem for hem kamap long earth. So, taem iumi tingim olketa spiritual need bilong pipol raonem iumi, fasin for kea wea kam from heart bae muvim iumi for duim best bilong iumi for talem olketa abaotem loving purpose bilong Jehovah.

Taem iumi showimaot mercy, or fasin for kea long nara pipol, iumi showimaot “wisdom from heven”

17 Wanem nao olketa nara wei wea iumi showimaot mercy? Tingim tokpiksa bilong Jesus abaotem datfala Samaritan wea faendem wanfala man haf dead long saed road from pipol stealim and killim hem. From fasin for kea muvim hem, datfala Samaritan “showimaot mercy” long hem taem hem klinim garekil bilong datfala man and lukaftarem hem. (Luke 10:29-37) Waswe, diswan no showimaot hao mercy hem minim wei for givim gudfala help long olketa wea needim? Bible talem iumi for “mas duim gudfala samting long evriwan . . . , main wan nao olketa wea garem sem biliv.” (Galatians 6:10) Tingim samfala wei for duim olsem. Wanfala olo brata or sista maet needim transport for go and kam long olketa Christian meeting. Wanfala widow insaed kongregeson maet needim help for fixim samfala samting long haos bilong hem. (James 1:27) Man wea feel wikdaon maet needim “gudfala toktok” for mekem hem feel hapi. (Proverbs 12:25) Taem iumi showimaot mercy long olketa wei olsem, iumi showimaot iumi followim wisdom from heven.

“No Favorim Eniwan, and No Laea”

18. Sapos wisdom from heven nao leadim iumi, wanem nao iumi mas traem best for aotem from heart bilong iumi, and why nao olsem?

18 “No favorim eniwan.” Wisdom from God hem no daonem man wea garem difren kala skin or from narafala nation. Sapos wisdom olsem hem leadim iumi, iumi traem best for aotem from heart eni feeling for showimaot diskaen wei for favorim samwan. (James 2:9) Iumi no favorim eniwan from olketa kasem education, garem selen, or responsibility insaed kongregeson; and tu iumi no lukdaonem eniwan wea worship witim iumi, nomata maet luk olsem olketa low tumas. Sapos Jehovah showimaot love bilong hem long olketa, then olketa barava fit for kasem love bilong iumi.

19, 20. (a) Wanem nao history bilong datfala Greek word for “hypocrite”? (b) Hao nao iumi savve showimaot love for olketa brata wea tru wan, and why nao diswan hem important?

19 “No laea.” Greek word for “no laea or hypocrite” savve minim wanfala “man for act wea pleim wanfala part long wanfala drama.” Long bifor, olketa man for act from Greece and Rome werem mask wea kavarem full feis taem olketa act. So, datfala Greek word for “hypocrite” hem minim samwan wea act nomoa, or haedem tru fasin bilong hem. Disfala part bilong wisdom bilong God shud no only affectim hao iumi deal witim olketa nara worshiper bat tu hao iumi feel abaotem olketa.

20 Aposol Peter sei wei wea iumi “obeyim olketa tru teaching” hem shud kam from love for olketa brata wea hem tru wan or wea no hypocrite. (1 Peter 1:22) Tru nao, love wea iumi garem for olketa brata bilong iumi hem no just samting for pipol lukim. Iumi no want for werem mask or act difren for giamanim pipol. Love bilong iumi mas tru wan wea kam from heart. Sapos olsem, then olketa brata bae trustim iumi, bikos wanem olketa lukim saed long iumi hem really iumi and no wanfala mask. Kaen wei for no hypocrite olsem hem openem wei for fren gud midolwan olketa Christian and help for mekem feeling for trust kamap insaed kongregeson.

“Protectim Wisdom wea Helpem Man”

21, 22. (a) Hao nao Solomon fail for protectim wisdom wea helpem man? (b) Hao nao iumi savve protectim wisdom, and hao nao iumi savve kasem gud samting sapos iumi duim datwan?

21 Wisdom bilong God hem wanfala present from Jehovah, wea iumi shud protectim. Solomon sei: “Son bilong mi, . . . protectim wisdom wea helpem man and wei for tingting gud.” (Proverbs 3:21) Sorre tumas, Solomon seleva fail for duim datwan. Hem go ahed wise long taem hem garem heart wea obey nomoa. Bat gogo, planti waef bilong hem from nara ples mekem heart bilong hem tanawe from klin worship bilong Jehovah. (1 Kings 11:1-8) Last part long laef bilong Solomon showimaot hao savve hem iusles sapos iumi no iusim datwan long stretfala wei.

22 Hao nao iumi savve protectim wisdom wea helpem man? Hem no just important for readim Bible evritaem and olketa Bible pablikeson wea “wakaman wea faithful and wise” preparem, bat tu, iumi mas traem best for followim samting wea iumi lanem. (Matthew 24:45) Iumi garem evri reason for followim wisdom bilong God. Iumi garem living wea moabeta distaem. Hem mekem iumi fit for “hol strong long datfala tru laef”—laef insaed niu world bilong God. (1 Timothy 6:19) And samting wea moa important, from iumi mekem grow disfala wisdom from heven iumi kam moa klos long start bilong evri wisdom, Jehovah God.

a Wan Kings 3:16 sei tufala hia jury woman. Insight on the Scriptures sei: “Tufala hia maet jury woman, no long wei for tek selen, bat tufala bin duim fornication and maet tufala hia Jew woman or tufala woman from nara ples.​”—Olketa Jehovah’s Witness nao pablisim.

b Greek toktok wea olketa transleitim “mek peace” hem kam from wanfala word wea minim “for changem wei for enemy for kamap fren, hem minim for fren bak moa and stap gud moa witim narawan.” So goal bilong iu hem for changem samting, and sapos fitim for aotem nogud feeling from heart bilong samwan.​—Romans 12:18.

c Narafala transleison bilong olketa toktok hia hem nao, “fulap witim fasin for kea and duim gud samting.”—A Translation in the Language of the People, by Charles B. Williams.