Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 23

“Eye wa tu Sola Tete”

“Eye wa tu Sola Tete”

1-3. Ovina vipi via lingisa okuti olofa via Yesu vi litepa lolofa viomanu vakuavo?

 CI PANDA 2.000 kanyamo a pita, ulume umue ka kuatele eko wa sombisiwila ekandu ka lingile, wa pisiwa kuenda wa kangisiwa toke kolofa. Ci sumuisa ceci okuti, ulandu owu hawoko watete kuenda hawoko wa sulako wungangala okuti wekambo liesunga lia lingiwa. Pole, olofa viulume waco via litepele calua levi viomanu vakuavo.

2 Osimbu ulume waco a kala oku talisiwa ohali kalivala a sulako omuenyo waye, kilu kua molẽha olondimbukiso vimue via lekisa okuti, ca kala ocina cimue ka ca siatele. Ndaño okuti ekumbi lia kala pongunji, pole, owelema wa sitika ongongo yosi. Ndomo ca lomboluiwa lulume umue ukuovolandu, wa popia hati: “Ocinyi cekumbi ka ca tuile.” (Luka 23:44, 45) Kuenje osimbu ka tulile omuenyo, ulume waco wa popia olondaka vimue ka vi ivaliwa viokuti: “Ca tẽlisiwa!” Ocili okuti, poku eca omuenyo waye, wa tẽlisa ocina cimue ci komõhisa. Ocilumba caye ca kala elinga lia velapo liocisola okuti, ka kuli omunu la umue wa ci lingile.—Yoano 15:13; 19:30.

3 Ocili okuti, ulume waco wa kala Yesu Kristu. Ohali a tala kuenda olofa viaye okuti via pita keteke 14 yosãi ya Nisana yunyamo 33 K.K., via kũlĩhĩwa ciwa. Pole, kuli ocina cimue ca velapo ka ca siatele oku kapiwako okuti, ndaño Yesu wa tala ohali yalua, kuli umue wa talapo vali ohali. Keteke liaco,l kuli omunu ukuavo wa eca ocilumba ca velapo okuti, elinga limue lia velapo liocisola ka lia la lingiwa lomunu umue voluali luosi. Lipi lia kala elinga liaco? Etambululo liepulilo eli, li ka tu longisa eci catiamẽla kocituwa ca velapo ca Yehova okuti: ocisola caye.

Elinga Lia Velapo Liocisola

4. Esualali limue lio ko Roma lia limbuka ndati okuti Yesu ka kaile ndomanu vakuavo kuenda wa pitĩla petosi lipi?

4 Kesongo umue wo ko Roma una wa songuila ocita casualali oco va ponde Yesu, wa komõhele calua omo liowelema wa liangako tete kuenda ocilemawe cinene ca kuamamo. Eye wa popia hati: “Ocili, u wa kala muẽle Omõla a Suku.” (Mateo 27:54) Eci ca lekisa okuti, Yesu wa litepele lomanu vosi vakuavo. Esualali liaco lia kuatisile koku pondiwa Kuomõla wongunga wa Suku Ukuonene Wosi! Ocisola cipi Isia a kuatelele Omõlaye?

5. Tu pondola oku linga ocindekaise cipi catiamẽla kotembo Yehova Lomõlaye va kalela kumosi kilu?

5 Embimbiliya li tukula Yesu okuti “uveli woviluvo viosi.” (Va Kolosai 1:15) Sokolola okuti, Omõla a Yehova wa kala ale komuenyo osimbu ovailu kuenda ongongo ka via lulikiwile. Oco hẽ, otembo yiñami Isia Lomõlaye va kalela kumosi? Olonoño vimue via popia okuti tunde eci ovailu kuenda ongongo via lulikiwa, pa pita ale ci soka 13 kolohuluwa vianyamo. O tẽla hẽ oku sokolola otembo yosi eyi ya pitapo? Oco ku kuatisiwe omanu oku kuata elomboloko lianyamo ovailu kuenda ongongo yi kuete, ndomo ca tendiwa lolonoño, omakina yimue yulala wotembo ya lekisa 110 kolometulu vusõvi. Vakuakunyula ovitumãlo, poku endela vomakina yaco yulala wotembo enanga lenanga va eca, li lomboloka 75 kolohuluwa vianyamo tunde eci ovailu longongo via lulikiwa. Kesulilo liulala wotembo, ulandu wosi womuenyo womanu, u sokisiwa lika ndutele umosi wesinga liomunu! Ndaño esinyanyẽho liaco lia suapo, ulala waco wosi wotembo, ka u tẽla oco ku lomboluiwe otembo ya suapo yomuenyo Womõla a Yehova! Nye eye a enda oku linga vokuenda kuanyamo aco osi?

6. (a) Nye Omõla a Yehova a enda oku linga osimbu keyile palo posi? (b) Elitokeko lipi li kasi pokati ka Yehova Lomõlaye?

6 Omõla lesanju lialua, wa talavaya la Isiaye “ndomesele ya loñoloha.” (Olosapo 8:30) Embimbiliya liti: ‘Lacimue ca lulikiwa nda ha pocakatiko [Comõla].’ (Yoano 1:3) Yehova Lomõlaye va talavayela kumosi poku lulika ovina viosi vi kasiko. Ocili okuti, ovo va kuata apuluvi alua a sanjuisa poku talavayela kumosi! Omanu valua va tava okuti ocisola ci kasi pokati kolonjali lomãla, ca pama calua. Ocisola “ci tokeka omanu vomunga yimuamue. (Va Kolosai 3:14) Anga hẽ umue pokati ketu o tẽla oku sokolola ndomo ukamba u kasi pokati ka Yehova Suku Lomõlaye wa pama vokuenda kuotembo yalua? Ocili okuti, ovo va kuete elitokeko liocili pocakati cocisola ci va tokeka vomunga yimuamue.

7. Eci Yesu a papatisiwa, Yehova wa lekisa ndati esanju liatiamẽla Komõlaye?

7 Ndaño ndoco, Yehova wa tuma Omõlaye palo posi, pana a citiwila ndomunu. Yehova poku ci linga, wa sukilile oku ecelela okuti Omõlaye o soliwe haeye ekamba liaye vokuenda kuanyamo alua, o tunda kilu. Lonjongole yalua, Yehova oku upisa kilu, wa enda oku luluvala Yesu osimbu a kala oku kula, toke eci a linga ulume unene. Eci Yesu a tẽlisa 30 kanyamo wa papatisiwa. Ka tu sukila oku seteka oku tãha ndomo Yehova a liyeva catiamẽla kokuaye. Isia oku upisa kilu, wa popia hati: “U Omõlange wa soliwa, ndo sanjukila.” (Mateo 3:17) Yehova wa sanjukile calua poku mola Yesu oku tẽlisa lekolelo ovitumasuku viosi lovina viosi vo handelekele!—Yoano 5:36; 17:4.

8, 9. (a) Ohali yipi Yesu a tala keteke 14 ya Nisana yunyamo 33 K.K., kuenda Isiaye wo kilu wa liyeva ndati? (b) Momo lie Yehova a ecelela okuti Omõlaye o tala ohali kuenda o fa?

8 Pole, Yehova wa liyeva ndati keteke 14 ya Nisana yunyamo 33 K.K., eci Yesu a pakuiwa loku ambatiwa luteke locimunga covanyãli, eci a yandulukiwa lakamba vaye, eci a sombisiwa lonjila ka ya sungulukile, eci vo pembula, eci vo siyila loku u veta olonuku, eci a tipuiwa toke eci onyima yaye ya punyulũha, eci va valela ovaka lolomãhi viaye kevaya liuti umue kuenda eci a tulikiwa oco a fileko osimbu omanu va kala oku u pembula? Isia wa liyeva ndati eci Omõlaye wa soliwa, lohali yalua o vilikiya? Yehova wa liyeva ndati eci Yesu a eca efuimo liaye lia sulako, eci okuti tunde onjanja yatete oku upisa koku lulikiwa kuovina viosi Omõlaye wa soliwa ka kaile vali komuenyo?—Mateo 26:14-16, 46, 47, 56, 59, 67; 27:38-44, 46; Yoano 19:1.

9 Ka ci tẽliwa oku lombolola lonjila ya suapo ndomo Yehova a liyeva. Ka kuli olondaka vi situlula evalo Yehova a yeva omo liolofa Viomõlaye. Pole, ocina ci pondola oku lomboluiwa, esunga lieci Yehova a ecelela elinga liaco. Momo lie Isia a ecelela oku pita levalo liaco? Ku Yoano 3:16, okuti ocinimbu cimue Cembimbiliya ci kuete esilivilo lialua ca siatavo oku tukuiwa lomanu vamue okuti “Ulandu u Teta Onimbu Wevanjeliu,” Yehova wa tu situluila ocina cimue ci komõhisa cokuti: “Omo Suku a sola calua oluali, wa eca Omõlaye wongunga okuti, wosi o kolela kokuaye ka nyõliwa, pole, o kuata omuenyo ko pui.” Omo liaco, Yehova wa pita vevalo liaco omo liesunga limue okuti: ocisola. Ombanjaile ya Yehova yoku tuma Omõlaye oco a tale ohali kuenda oku tu fila, ya kala elinga lia velapo liocisola yolotembo viosi.

“Suku . . . wa eca Omõlaye wongunga”

Ocisola ca Suku ci Lomboloka Nye?

10. Esukila lipi omanu va kuete kuenda nye ci popiwa catiamẽla kelomboloko liondaka “ocisola”?

10 Ondaka “ocisola” yi lomboloka nye? Valua va popia okuti, ocisola oco omanu va sukila vali calua. Oku upisa vepuluvi omunu a citiwa toke eci a fa, va yongola oku soliwa, va sanjuka nda va soliwa kuenda va pondola oku fa nda ka va soliwa. Ndaño ndoco, ka ca lelukile oku lombolola ocisola. Ocili okuti, omanu va siata oku vangula catiamẽla kocisola otembo yosi. Kuli alivulu alua lovisungo kuenda olosapo vi sandekiwa losapi yaco. Pole, ovina viaco ka vi kuatisa oku kuata elomboloko lia suapo liatiamẽla kocisola. Omo okuti ondaka yaco ya siata calua, ci molẽha ndu okuti ka ca lelukile oku limbuka elomboloko liaco lia suapo.

11, 12. (a) Pi tu pondola oku lilongisa calua catiamẽla kocisola kuenda momo lie? (b) Kelimi lio Helasi liosimbu kua kala olondaka vipi viocisola kuenda ondaka yipi ya siata vali calua Vovisonehua Vio Helasi? (Talavo etosi.) (c) Ondaka a·gá·pe olonjanja vialua yi pitiya ocisimĩlo cipi Vovisonehua?

11 Embimbiliya li lombolola ciwa eci ci lomboloka ocisola. Ondisionaliu yimue yolondaka Viembimbiliya yiti: “Ocisola ci pondola lika oku kũlĩhĩwa kovilinga.” (Expository Dictionary of New Testament Words, de Vine) Ulandu Wembimbiliya wovilinga via Yehova, u tu longisa calua catiamẽla kocisola caye kuenda ocikembe a kuetele oviluvo viaye. Ocili okuti, tua kũlĩhĩsa ale elinga lia velapo liocisola ca Yehova. O tẽla hẽ oku sokolola konjila yimue ya velapo yoku lilongisa catiamẽla kocituwa caco? Vovipama vi kuãimo, tu ka lilongisa ovolandu alua akuavo ocisola ca Yehova ci lekisiwa vovilinga. Handi vali, oku lilongisa olondaka viatete “viocisola” via tukuiwa Vembimbiliya, ci ka tu kuatisa oku kuata elomboloko lia suapo liocituwa eci. Kelimi lio Helasi liosimbu, kua kala olondaka vikuãla vioku tukula “ocisola.” a Pokati kolondaka viaco, eyi ya siata oku tukuiwa vali calua Vovisonehua vio Helasi, ondaka a·gá·pe. Ondisionaliu yimue Yembimbiliya ya popia okuti, “ondaka eyi yi lombolola ocisola lonjila yimue ya velapo.” Momo lie?

12 Ondaka a·gá·pe ndomo ya tukuiwa Vembimbiliya, olonjanja vialua yi pitiya ocisimĩlo cocisola ci songuiwa lolonumbi. Ocisola caco, ka ca kunamẽlele lika konjila ndomo tu liyevite catiamẽla komunu umue. Tu nõlapo oku lekisa ocisola caco ku vosi, momo tua kũlĩha okuti oco ocina ca sunguluka tu sukila oku linga. Ocina ca velapo ceci okuti, ocisola caco ci velisapo omanu vakuavo okuti, etu muẽle ci sule. Ndeci, tanga vali Yoano 3:16. Nye ci lomboloka “oluali” Suku a sola calua okuti wa eca Omõlaye wongunga? Lu lomboloka oluali luomanu lu kuatisiwa locilumba cocisembi ca Yesu. Valua pokati komanu vaco, handi vambata omuenyo umue ka u sanjuisa Suku. Anga hẽ Yehova o sole omunu lomunu pokati kavo ndekamba ndeci a sola ukuekolelo Avirahama? (Tiago 2:23) Sio, pole, Yehova omo liocisola o lekisa ocikembe ku vosi, ndaño okuti o sukila oku linga alikolisilo alua. Eye o yongola okuti omanu vosi va likekembela kuenda va pongolola ekalo liomuenyo wavo. (2 Petulu 3:9) Valua va siata oku ci linga. Kuenje Eye o va tambula lesanju lialua ndakamba vaye.

13, 14. Nye ci lekisa okuti vocisola Cakristão olonjanja vialua mua kongela ocikembe?

13 Pole, vamue va kuete ocisimĩlo ka ca sungulukile catiamẽla kueci Embimbiliya li popia poku tukula ondaka a·gá·pe. Ovo va sima okuti, ocisola cina ca pola okuti, ci kala ño vovisimĩlo. Ocili okuti, vocisola Cakristão olonjanja vialua mua kongela ocikembe ci lekisiwa komunu umue. Ndeci, Yoano poku soneha hati: “Isia o sole Omõla,” wa kuama onjila yimue yoku lekisa ocisola a·gá·pe. Anga hẽ vocisola caco ka mua kongelele ocikembe? Limbuka okuti Yesu wa popia hati: “Isia o sole Omõla,” poku kuama onjila yimue yondaka fi·lé·o. (Yoano 3:35; 5:20) Vocisola ca Yehova olonjanja vialua mua kongela ocikembe. Pole, ocisola caye lalimue eteke ci songuiwa lovisimĩlo. Oco olonjanja viosi ci songuiwa lolonumbi violondunge kuenda viesunga.

14 Ndomo tua ci mola, ovituwa viosi via Yehova ka vi sokisiwa via lipua kuenda vi vetiya. Pole, ocisola oco ocituwa ci tu vetiya vali oku kuata ukamba la Yehova. Ci sanjuisa calua ceci okuti ocituwa caco oco ca velapo. Tua ci kũlĩha ndati?

“Suku Eye Ocisola”

15. Nye Embimbiliya li popia catiamẽla kocisola ca Yehova kuenda nye olio ka li popi catiamẽla kovituwa vikuavo? (Talavo etosi.)

15 Embimbiliya li tukula ondaka yimue yatiamẽla kocisola okuti, lalimue eteke ya tukuiwile oco ku lomboluiwe ovituwa vikuavo via velapo via Yehova. Ovisonehua ka vi popi okuti Suku eye unene, Suku eye esunga, ale Suku eye olondunge. Eye o kuete ovituwa evi kuenda eye Ono yovituwa viaco, kuenje catiamẽla koku vi lekisa, lomue o sokisiwa laye. Pole, catiamẽla kocituwa cakuãla, ku tukuiwa ondaka yimue yi tu vetiya oku sokolola yokuti: “Suku eye ocisola.” b (1 Yoano 4:8) Eci ci lomboloka nye?

16-18. (a) Momo lie Embimbiliya li popela okuti “Suku eye ocisola”? (b) Pokati koviluvo viosi palo posi, momo lie ca sungulukila omunu oku tukuiwa okuti eye ocindekaise ca suapo cocituwa cocisola ca Yehova?

16 Ondaka yokuti “Suku eye ocisola,” ka yi sokisiwa londaka yo Matematika yoku popia okuti, “Suku wa lisoka locisola.” Handi vali, ka citava oku pongolola onjila ndomo ku sonehiwa olondaka viaco poku popia hati: “Ocisola oco Suku.” Yehova wa velapo calua okuti ocituwa cimue ci sule. Eye omunu umue okuti ka kuete lika ocisola, pole, o kuetevo ovisimĩlo kuenda ovituwa vikuavo. Ocili okuti, ocisola oco onepa ya velapo kekalo lia Yehova. Omo liaco, elivulu limue li popia eci ci kuãimo catiamẽla kocinimbu eci: “Ovina viosi viatiamẽla ku Suku ocisola, ale ocisola oco ekalo lia Suku.” Loku teta onimbu tu pondola oku kuata elomboloko liokuti: Unene wa Yehova u wecelela oku linga ovina. Esunga kuenda olondunge, vi songuila ovilinga viaye. Pole, ocisola oco cu vetiya oku linga eci a yongola. Kuenje eci a talavaya lovituwa viaye vikuavo, otembo yosi o kongelamo ocisola.

17 Olonjanja vialua ku popiwa okuti, Yehova eye ongangu ya lipua koku lekisa ocisola. Omo liaco, nda tu yongola oku lilongisa catiamẽla kocisola caco ca sevetiwa kolonumbi, tu sukila oku lilongisa catiamẽla ku Yehova. Ocili okuti, omanu va pondolavo oku lekisa ocituwa caco ca posoka. Momo lie? Kotembo yoku lulika oluali, Yehova wa vangula Lomõlaye hati: “Tu lulike omanu vakuesetahãlo lietu oco va kale ndetu.” (Efetikilo 1:26) Pokati koviluvo viosi vi sangiwa mulo vongongo, omanu ovo lika va pondola oku nõla oku sola, kuenje va setukula Isiavo wo kilu. Ivaluka okuti, Yehova wa tukula oviluvo vialua oco a vi setahãise lovituwa viaye via velapo. Pole, Yehova wa nõla omunu okuti oco ociluvo ca velapo vali palo posi, oco a kaile ocindekaise cocituwa caye ca velapo okuti, ocisola.—Esekiele 1:10.

18 Nda ocisola cetu cocili kuenda ci sevetiwa kolonumbi Viembimbiliya, tu ka lekisa ocituwa ca velapo ca Yehova. Eci oco upostolo Yoano a soneha ndoco: “Etu tu sole, momo eye wa tu sola tete.” (1 Yoano 4:19) Pole, volonjila vipi Yehova a tu sola tete?

Yehova Eye wa tu Sola Tete

19. Nye ca vetiya Yehova oku fetika oku lulika omuenyo?

19 Ocisola hacituwa cimueko cokaliye. Nye ca vetiya Yehova oku fetika oku lulika omuenyo? Eye ka ci lingile omo a kala ulika, ale wa sukilile umue oco a kale laye. Yehova wa suapo kuenda wa lipua, lacimue co kambela okuti omunu ukuavo eye o cu wĩha. Omo okuti ocisola ocituwa cimue ci vetiya oku lingila ovina viwa vakuetu, Yehova omo liocisola caye wa vetiyiwa oku eca omuenyo kovangelo kuenda komanu oco va kuatevo esanju. Omõlaye wongunga eye “efetikilo lioviluvo viosi via Suku.” (Esituluilo 3:14) Noke Yehova wa talavaya Lomõlaye Ndomesele ya loñoloha oco a lulike ovina viosi vikuavo okuti vi kuata omuenyo, oku fetikila ovangelo. (Yovi 38:4, 7; Va Kolosai 1:16) Yehova wa eca kokuavo elianjo lioku nõla olonjila viavo muẽle, olondunge kuenda ovisimĩlo. Omo liaco, oviluvo viaco vakuonene, va tẽla oku lekisa ocisola kuenda oku kala akamba ungelo lukuavo, ca piãla enene la Yehova Suku. (2 Va Korindo 3:17) Ovo va lekisa ocisola omo okuti Yehova eye wa va sola tete.

20, 21. Ovovangi api Adama la Eva va kuatele a lekisa okuti Yehova wa va solele kuenda nye ovo va linga?

20 Eci oco ca pitavo lomanu. Tunde vepuluvi Yehova a lulika Adama la Eva, wa lekisa ocisola kokuavo volonjila via litepa. Kolonẽle viosi Viocumbo Cedene va vanjaile, va ponduile oku limbuka uvangi wocisola Isiavo a va kuatela. Embimbiliya liti: “Yehova Suku wa panga ocumbo cimue Vedene konele yutundilo; kuenje wa kapamo ulume a lulika.” (Efetikilo 2:8) Anga hẽ ove wa kaile ale vocumbo cimue colonelẽho ca posoka? Nye wa solamo vali? Anga hẽ ocinyi ca tuila kamẽla, ale ponepa yimue pa tekãvelua? Wa solamo hẽ avala a litepa olonelẽho via posuisa ocumbo? Ale wa solamo onjuela yoku lupuka kuovava olui, oku imba kuolonjila kuenda oku ñoña kuotuipuka? Anga hẽ wa solamo elemba lioviti, liolonelẽho kuenda liapako? Ndaño ndoco, koloneke vilo ka kuli ocumbo cimue ca lisoka locumbo Cedene. Momo lie?

21 Momo ocumbo Cedene ca lulikiwile la Yehova! Citava okuti, ocumbo caco ca komõhisile calua. Mua kala oviti viosi via posokele calua kuenda apako aco a pepele calua. Ocumbo ca tapeliwile ciwa lovava, ca sanjavalele kuenda mua kala ovinyama viñi viñi vi komõhisa. Adama la Eva va kuatele ovina viosi va sukilile oco va kuate esanju komuenyo, oku kongelamo upange u sanjuisa kuenda ukamba uwa. Yehova eye wa lekisa tete ocisola kokuavo, kuenje ovo va kuatele asunga alua oku lekisavo ocisola kokuaye. Pole, ovo ka va ci lingile. Lekambo liocisola, ka va pokuile ku Isiavo wo kilu, kuenje lepela, va lekisa esino kokuaye.—Efetikilo, ocipama 2.

22. Ocituwa Yehova a lekisa kesino lia lingiwa Vocumbo Cedene, ca eca ndati uvangi wokuti ocisola caye ka ci pongoloka?

22 Citava okuti, ca kokela Yehova evalo lialua! Anga hẽ Yehova wa kuata ocikumbiti omo liesino liaco? Sio! “Ocisola caye ka ci pongoloka ci kala otembo ka yi pui.” (Osamo 136:1) Omo liaco, lonjanga yalua kuenda locisola wa linga eliangiliyo oco a yovole vakuacitumbulukila ca Adama la Eva vana vakuotima wa sunguluka. Ndomo tua ci mola, pokati kaliangiliyo aco, pa kongelele ocilumba cocisembi Comõlaye o soliwe cina ca kuata ondando ya tĩla calua.—1 Yoano 4:10.

23. Momo lie Yehova a tukuiwila okuti “Suku ukuesanju” kuenda ocipama ci kuãimo ci ka tambulula epulilo lipi?

23 Ocili okuti, tunde kefetikilo Yehova eye wa lekisa tete ocisola komanu. Lolonjila viñi viñi, “eye wa tu sola tete.” Omo okuti ocisola ci kuatisa koku likuata omunga kuenda esanju, ka ci komõhisa nda Yehova o tukuiwa okuti “Suku ukuesanju.” (1 Timoteo 1:11) Pole, kua votuiwa epulilo limue li kuete esilivilo liokuti: Anga hẽ Yehova o tu sole omunu lomunu? Ocipama ci kuãimo ci ka lombolola eci catiamẽla kepulilo eli.

a Ondaka fi·lé·o yina yi lomboloka “oku kuata ocikembe ale oku sola (ndeci ekamba limue lio ponipa, ale manji umue)” ya siata calua Vovisonehua Vio Helasi. Onjila yikuavo yondaka stor·gé okuti ocisola ci lekisiwa kepata, yi sangiwa kukanda 2 Timoteo 3:3, oco yi lekise okuti, ocisola caco ka ca ponduile oku lekisiwa koloneke via sulako. Ondaka Eʹros okuti ocisola ci lekisiwa lomanu vakuavimatamata via litepa, ka yi tukuiwa Vovisonehua vio Helasi, ndaño ocisola caco ca tukuiwa Vembimbiliya.—Olosapo 5:15-20.

b Olondaka vikuavo Viembimbiliya vi kuetevo onjila yimuamue yoku vi tukula. Ndeci, “Suku ocinyi” kuenda ‘Suku eye ondalu yi nyõla elisi.’ (1 Yoano 1:5; Va Heveru 12:29) Eli olio elomboloko tu sukila oku kuata Kovisonehua evi, viupopi wocindekaise, momo vi sokisa Yehova lovina vi letiwe. Yehova wa soka ndocinyi, momo o kola kuenda wa sunguluka. “Owelema,” ale evĩho, ka vi pangi onepa kokuaye. Handi vali, eye o sokisiwa londalu, momo o pondola oku talavaya lunene waye lonjila yoku kundula.