Skip to content

Al lo konteni

SAPIT 25

“Konpasyon nou Bondye”

“Konpasyon nou Bondye”

1, 2. (a) Ki mannyer en manman i reazir ler son pti baba i plere? (b) Ki santiman ki pli for ki sa konpasyon en manman i annan pour son zanfan?

EN PTI baba pe plere dan milye lannwit. Deswit son manman i leve. Depi ki son pti baba in ne, i nepli dormi byen parey avan. I’n aprann rekonnet diferan son ki son pti baba i fer ler i plere. Alor, souvannfwa i kapab konnen si son pti baba i lafen, si i oule lafeksyon oubyen si i annan lezot keksoz ki i bezwen. Nenport ki rezon sa pti baba i plere, sa manman i azir. Son leker pa kapab les li inyor bezwen son pti baba.

2 Sa konpasyon ki en manman i santi pour son zanfan i enn parmi bann santiman pli tousan ki imen i konnen. Me i annan en santiman ki bokou pli for ki sa enn. Sa se konpasyon nou Bondye, Zeova. Ler nou konsider sa zoli kalite i kapab ed nou pour vin pli pros avek Zeova. Alor, annou diskite ki savedir konpasyon e ki mannyer nou Bondye i demontre sa kalite.

Kisisa Konpasyon?

3. Ki savedir sa verb Ebre ki’n ganny tradwir “montre mizerikord” oubyen “annan pitye”?

3 Dan Labib, konpasyon ek mizerikord i relye tre pros avek kanmarad. Plizyer mo Ebre ek Grek i eksprim sa lide konpasyon. Par egzanp, sa verb Ebre ra·chamʹ, i souvan ganny tradwir “montre mizerikord” oubyen “annan pitye.” En liv i eksplike ki sa verb ra·chamʹ i vedir “en konpasyon profon e ranpli avek lafeksyon ki nou santi parey ler nou vwar febles oubyen soufrans sa bann ki pros avek nou oubyen bezwen nou led.” Sa mo Ebre ki Zeova i aplik avek li menm i relye avek sa mo “matris” e i kapab ganny dekrir konman “konpasyon en manman.” *​—Egzod 33:19; Zeremi 33:26.

“Eski en madanm i kapab oubliy . . . sa garson ki sorti dan son matris?”

4, 5. Ki mannyer Labib i servi santiman ki en manman i annan pour son pti baba pour ansenny nou lo konpasyon Zeova?

4 Labib i servi santiman ki en manman i annan pour son pti baba pour ansenny nou lo konpasyon Bondye. Dan Izai 49:15 i dir: “Eski en madanm i kapab oubliy son pti baba, e pa ava annan konpasyon [ra·chamʹ] pour sa garson ki sorti dan son matris? Wi, zot kapab oubliye, me mwan mon pa pou oubliy ou.” (The Amplified Bible) Sa deskripsyon tousan i met lanfaz lo profonder konpasyon Zeova pour son pep. Ki mannyer?

5 I difisil pour mazinen ki en manman pou oubliye nouri e pran swen avek son pti baba. Apre tou, en pti baba pa kapab fer nanryen lo li menm, lizour konman aswar i bezwen latansyon ek lafeksyon son manman. Me malerezman, dan sa bann “letan difisil” kot dimoun i annan “leker dir” i arive ki bann manman i negliz zot zanfan. (2 Timote 3:1, 3) Me li Zeova i dir, “mon pa pou oubliy ou.” Sa konpasyon ki Zeova i annan pour son bann serviter i dirab. Son konpasyon i bokou pli for ki sa santiman natirel ki nou kapab mazinen​—sa konpasyon ki en manman i normalman santi pour son pti baba. I pa sirprenan ki en ekriven ti dir sa lo Izai 49:15: “Sa i kapab lekspresyon pli for ki ganny servi pour dekrir lanmour Bondye dan Ansyen Testaman.”

6. Dan ki fason bann imen enparfe i vwar konpasyon, me ki Zeova i asir nou?

6 Eski konpasyon i en febles? Bokou imen enparfe i krwar ki konpasyon i en febles. Par egzanp, Seneka ki ti en filozof Romen, osi byen en personnaz entelizan ki ti viv dan letan Zezi, ti ansennyen ki “pran pitye pour lezot i en febles.” Seneka ti en siporter filozofi bann Stoisyen ki ti met lanfaz lo annan en latmosfer kalm kot napa santiman ki enplike. Seneka ti dir ki en dimoun i kapab ed son prosen ki dan maler, me selman i pa devret pran pitye parski sa santiman pou fer li perdi son trankilite. Dapre sa pwennvi, konpasyon napa en plas dan lavi en dimoun. Me Zeova pa koumsa ditou! Par mwayen son Parol, Zeova i asir nou ki “i ranpli avek labonte ek konpasyon.” (Zak 5:11) Parey nou pou vwar, konpasyon i pa en febles, me i en kalite ki for e vreman enportan. Annou vwar konman Zeova i demontre konpasyon, parey en paran ki annan lanmour.

Kan Zeova ti montre Konpasyon anver en Nasyon

7, 8. Dan ki fason bann Izraelit ti soufer an Lezip e ki mannyer Zeova ti reazir anver zot soufrans?

7 Nou vwar sa kalite klerman dan lafason ki i ti azir avek ansyen nasyon Izrael. Alafen sezyenm syek avan nou lepok, plizyer milyon Izraelit ti an lesklavaz Lezip, kot zot ti soufer en kantite. Bann Ezipsyen ti kontinyen fer zot lavi difisil par donn zot bann travay dir pour fer. (Egzod 1:11, 14) Dan zot ladetres, bann Izraelit ti sipliy Zeova pour ed zot. Ki mannyer sa Bondye ki ranpli avek konpasyon ti azir?

8 Leker Zeova ti ganny touse. I ti dir: “Mon’n vreman vwar soufrans ki mon pep i ladan an Lezip, e kan zot ti ganny forse pour travay mon ti antann zot lapel; parski mon konn tre byen douler ki zot pe sibir.” (Egzod 3:7) I ti enposib pour Zeova vwar soufrans son pep oubyen antann zot san konpran sa ki zot ti pe pas ladan. Parey nou’n vwar dan Sapit 24, Zeova i en Bondye ki pare pour konpran e santi pour lezot. Sa abilite pour konpran santiman lezot i relye avek konpasyon. Me Zeova pa ti zis santi douler son pep. I ti ganny motive pour azir dan zot faver. Izai 63:9 i dir: “Dan son lanmour ek son konpasyon, li menm i ti aste zot.” Avek “en lanmen for,” Zeova ti delivre bann Izraelit an Lezip. (Deterononm 4:34) Apre sa, i ti fer mirak pour donn zot manze, e i ti donn zot en pei prodiktif.

9, 10. (a) Akoz Zeova ti kontinyen sov bann Izraelit apre ki zot ti enstal zot dan Later Promiz? (b) Dan letan Yifta, ki soufrans Zeova ti delivre bann Izraelit ladan, e kwa ki ti pous li pour fer sa?

9 Konpasyon Zeova pa ti fini la. Kan zot ti enstal zot dan Later Promiz, plizyer fwa zot ti rezet Zeova e zot ti bezwen sibir konsekans. Me apre zot ti retourn dan zot bon sans e zot ti apel Zeova pour led. Plizyer fwa Zeova ti kontinyen sov zot. Me akoz? “Parski i ti annan konpasyon pour son pep.”​—2 Kronik 36:15; Ziz 2:11-16.

10 Annou vwar ki ti arive dan letan Yifta. Vi ki bann Izraelit ti rezet Zeova pour servi bann fo bondye, Zeova ti les bann Amonit fer zot soufer pour 18 an. Finalman, bann Izraelit ti repantir. Labib i dir: “Zot ti konmans retir bann bondye etranze ki ti parmi zot e servi Zeova, alors Zeova ti vin enpasyan avek soufrans ki Izrael ti pe pas atraver.” * (Ziz 10:6-16) Omoman ki son pep ti montre vre repantans, Zeova ti nepli kapab get zot kot pe soufer. Alor sa Bondye konpasyon ti donn Yifta pouvwar pour sov bann Izraelit dan lanmen zot bann lennmi.​—Ziz 11:30-33.

11. Ki nou aprann lo konpasyon Zeova ler nou get lafason ki i ti azir avek bann Izraelit?

11 Ki nou aprann lo konpasyon Zeova ler nou get lafason ki i ti azir avek nasyon Izrael? En keksoz ki nou aprann se ki son konpasyon i enplik plis ki zis konpran bann dimoun ki dan problenm. Mazin ankor legzanp sa manman ki son konpasyon i pous li pour azir ler son pti baba i plere. Pareyman, Zeova i antann ler son pep i apel li. Son konpasyon i pous li pour tir zot dan maler. Anplis ki sa, lafason ki Zeova ti azir avek bann Izraelit i fer nou vwar ki konpasyon i pa en febles. Sa i akoz sa kalite ti pous li pour pran aksyon ki vreman serye an faver son pep. Me eski Zeova i montre konpasyon pour son pep selman konman en group?

Zeova i montre Konpasyon anver nou personnelman

12. Ki mannyer Lalwa ti montre ki Zeova i annan konpasyon pour bann endividi?

12 Lalwa ki Bondye ti donn nasyon Izrael i montre ki Zeova i annan konpasyon pour bann endividi. Pran par egzanp sa konsern ki Zeova i annan pour bann pov. Zeova ti konnen ki bann sitiasyon san ekspekte ti kapab arive e sa ti kapab fer en Izraelit tonm dan lanmizer. Ki mannyer bann ki ti mizer ti pou ganny trete? Zeova ti strikteman donn lord bann Izraelit: “Ou pa devret andirsi ou leker oubyen refize pour ed ou pov frer. Ou devret atoupri donn li, e ou pa devret tike pour donn li, parski ler ou fer sa, Zeova ou Bondye pou beni ou dan tou sa ki ou fer.” (Deterononm 15:7, 10) Zeova ti menm demande ki bann Izraelit pa rekolte tou keksoz lo zot laferm oubyen anmas sa ki ti reste. Sa ki ti reste apre rekolt ti ganny rezerve pour bann mwen fortinen. (Levitik 23:22; Rit 2:2-7) Kan bann Izraelit ti obeir sa lalwa ki ti pran konsiderasyon pour bann ki ti pov parmi zot, alor sa bann ki ti napa pa ti bezwen mandyan pour ganny zot bouse manze. Pa sa ti montre ki Zeova i annan konpasyon?

13, 14. (a) Ki mannyer parol David i asir nou ki Zeova i senserman enterese avek nou personnelman? (b) Ki legzanp nou kapab servi pour montre ki Zeova i pros avek bann ki “annan leker brize,” oubyen avek bann ki “lespri i fatige”?

13 Ozordi osi, nou Bondye lanmour i enterese en kantite avek nou personnelman. Nou kapab asire ki i rekonnet okenn soufrans ki nou kapab fer fas avek. Psalmis David ti ekrir: “Lizye Zeova i lo bann ki drwat, e i antann zot kan zot apel li pour led. Zeova i pre avek bann ki annan leker brize; e i sov bann ki zot lespri i fatige.” (Psonm 34:15, 18) Konsernan sa bann ki ganny dekrir par sa bann parol, en ekriven ti fer resorti: ‘Zot annan en leker brize, ek en lespri fatige akoz zot abes zot akoz zot pese e zot santi ki zot pa vo nanryen. Sa i fer zot santi zot enferyer.’ Sa bann dimoun i kapab santi ki Zeova i lwen avek zot e ki zot pa enportan pour Zeova enterese avek zot. Me sa i pa leka. Parol David i asir nou ki Zeova pa abandonn bann ki santi ki zot pa enportan. Nou Bondye konpasyon i konnen ki dan sa bann moman, nou bezwen li plis ki avan, e Zeova i pros avek nou.

14 Annou vwar en leksperyans. En manman Letazini ti bezwen tay avek son pti garson lopital akoz i ti byen malad son lagorz. Apre ki dokter ti’n egzamin sa pti garson, zot ti dir son manman ki zot pou bezwen gard son garson lopital. Kote sa manman ti pas lannwit? I ti pas lannwit lo en sez lopital obor lili son garson! Son pti garson ti malad e i ti bezwen reste obor li. Sirman nou kapab ekspekte ki nou bon Papa dan lesyel pou fer plis ki sa! Apre tou, nou’n ganny kree dan son resanblans. (Zenez 1:26) Sa parol tousan dan Psonm 34:18 i fer nou vwar ki ler nou “annan leker brize” oubyen nou “lespri i fatige,” parey en bon paran, Zeova i “pre” avek nou. I toultan pare pour konpran nou e pare pour ed nou.

15. Dan ki fason Bondye i ed nou personnelman?

15 Alor, ki mannyer Zeova i ed nou personnelman? I pa neseserman retir lakoz nou soufrans. Me Zeova in donn bann provizyon an abondans pour bann ki demann li led. Son Parol, Labib, i ofer konsey pratik ki kapab ed nou en kantite. Dan kongregasyon, Zeova i fourni bann sirveyan ki kalifye spirityelman, ki fer en gran zefor pour reflekte son konpasyon letan zot ed lezot. (Zak 5:14, 15) Konman sa enn ki “ekout lapriyer,” Zeova i donn son “lespri sen tou bann ki demann li.” (Psonm 65:2; Lik 11:13) Son lespri sen i kapab donn nou “sa pisans ki napa son parey,” pour nou kapab andire ziska ki Rwayonm Bondye i met en lafen avek tou sa bann problenm. (2 Korentyen 4:7) Pa nou rekonesan pour tou sa bann provizyon? Annou pa oubliye ki tousala i montre nou ki Zeova i annan konpasyon.

16. Ki pli gran legzanp konpasyon Zeova e ki lefe sa i fer lo nou personnelman?

16 Byensir, pli gran legzanp konpasyon Zeova i ler i ti donn sa Enn ki i kontan konman en ranson pour nou. Sa ti en sakrifis ki ti ganny fer avek lanmour sorti kot Zeova e i’n fer li posib pour nou ganny sove. Pa oubliye ki sa ranson in ganny donnen pour nou personnelman. Se pour sa rezon Zekarya, papa Zan Batis, ti predir ki sa kado i demontre “konpasyon nou Bondye.”​—Lik 1:78.

Kan Zeova pa demontre Konpasyon

17-19. (a) Ki mannyer Labib i montre ki konpasyon Zeova i annan son limit? (b) Kwa ki ti fer konpasyon Zeova pour son pep ariv lo son limit?

17 Eski nou devret krwar ki konpasyon Zeova napa en limit? Okontrer, Labib i montre klerman ki ler bann dimoun i opoz son fason fer ki drwat, Zeova pa pou demontre son konpasyon anver zot. (Ebre 10:28) Annou egzamin legzanp nasyon Izrael e nou pou konpran akoz i fer sa.

18 Kantmenm Zeova ti kontinyen sov bann Izraelit dan lanmen zot lennmi, ti ariv en letan kot son konpasyon ti ariv lo son limit. Sa pep antete ti ador bann zidol, e zot ti menm anmenn zot bann zidol degoutan dan tanp Zeova! (Ezekyel 5:11; 8:17, 18) Deplis, Labib i dir: “Zot ti kontinyen gognard bann mesazer sa vre Bondye, zot ti rezet son bann parol e monk son bann profet. Finalman Zeova ti ankoler avek son pep, e ziska ti napa okenn gerizon.” (2 Kronik 36:16) Bann Izraelit ti ariv en staz kot zot ti nepli merite ganny konpasyon Bondye e zot ti provok lakoler zistifye Zeova. Avek ki rezilta?

19 Zeova ti nepli kapab annan konpasyon pour son pep. I ti dir: “Mon pa pou annan konpasyon, oubyen regre, e mon pa pou annan pitye pour anpes mwan detrir zot.” (Zeremi 13:14) Alor, Zerizalenm ek son tanp ti ganny detrir e bann Izraelit ti ganny anmennen an egzil Babilonn. Ler bann imen i sitan rebel kont Zeova ziska ki zot fer li nepli annan konpasyon, sa i anmenn maler pour zot!​—Lamantasyon 2:21.

20, 21. (a) Ki pou arive dan nou letan ler konpasyon Zeova pou ariv lo son limit? (b) Ki provizyon Zeova ki ranpli avek konpasyon nou pou egzaminen dan lot sapit?

20 Me ki nou pou dir pour nou letan? Zeova pa’n sanze. Son konpasyon in fer li donn lord son bann Temwen pour pres sa “Bonn Nouvel Rwayonm” partou lo later. (Matye 24:14) Kan bann dimoun ki senser i ekout sa mesaz, Zeova i ed zot konpran sa mesaz lo sa Rwayonm. (Akt 16:14) Me sa travay pou arete en zour. I pa pou byen pour Zeova les sa move lemonn, avek tou son bann soufrans ek problenm, kontinyen pour touzour. Kan konpasyon Bondye in ariv lo son limit, Zeova pou detrir sa sistenm. Menm a sa moman, i pou azir avek konpasyon. Sa se konpasyon pour son “non sen” e pour son bann serviter fidel. (Ezekyel 36:20-23) Zeova pou retir mesanste e anmenn en nouvo lemonn drwat. Konsernan bann dimoun mesan, Labib i dir ki Zeova pou azir avek zot dapre lafason ki zot in azir.​—Ezekyel 9:10.

21 Ziska ki sa letan i arive, Zeova i annan konpasyon pour son pep, menm pour bann ki pou ganny detrir. Sa bann imen ki senserman repantir i kapab benefisye avek en provizyon Zeova ki ranpli avek konpasyon. Sa i son pardon. Dan nou lot sapit nou pou egzamin serten legzanp dan Labib ki montre konman Zeova i pardonn bann imen.

^ par. 3 Me i enteresan pour note ki sa verb ra·chamʹ dan Psonm 103:13, i enplik sa mizerikord oubyen konpasyon ki en papa i montre anver son zanfan.

^ par. 10 Sa lekspresyon “i ti vin enpasyan” i vedir ki “son pasyans ti fini.” The New English Bible i dir: “I pa ti kapab kontinyen get move kondisyon Izrael.” Tanak​—A New Translation of the Holy Scriptures i dir: “I pa ti kapab siport soufrans Izrael.”