Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 25

“Ko e Manavaʻofa Kaungāongoʻi ʻa Hotau ʻOtuá”

“Ko e Manavaʻofa Kaungāongoʻi ʻa Hotau ʻOtuá”

1, 2. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e tali fakaenatula ʻa ha faʻē ki he tangi ʻa ʻene kiʻi pēpeé? (e) Ko e hā ʻa e ongoʻi ʻoku toe mālohi ange ia ʻi he manavaʻofa ʻa ha faʻē?

 ʻI HE tuʻuapoó, ʻoku tangi ha kiʻi pēpē. Tuai-e-kemo, ʻoku mālanga hake ʻa e faʻeé. ʻOku ʻikai te ne kei mohe maʻu ʻo hangē ko ia naʻá ne anga ki aí​—ʻo talu pē mei hono fāʻeleʻi ʻene kiʻi pēpeé. Kuó ne ako ke fakafaikehekeheʻi ʻa e faʻahinga kehekehe ʻo e tangi ʻa ʻene kiʻi valevalé. Ko ia ai, ʻoku faʻa malava ke ne tala pe ʻoku fiemaʻu ʻe heʻene kiʻi pēpeé ke fafanga ia, kuku, pe ke tokangaʻi. Ka ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ki he tangi ʻa e kiʻi pēpeé, ʻoku ngāue ki ai ʻa e faʻeé. ʻOku ʻikai malava ʻe heʻene ʻofá ʻo ʻai ia ke ne tukunoaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa ʻene tamá.

2 Ko e manavaʻofa ʻoku ongoʻi ʻe ha faʻē ki he kiʻi tama ʻo hono manavá ʻoku ʻi he lotolotonga ia ʻo e ngaahi ongoʻi ongongofua taha ʻoku ʻilo ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha ongoʻi ia ʻoku toe mālohi taʻefakangatangata ange​—ko e manavaʻofa ongongofua ʻa hotau ʻOtua ko Sihová. Ko ha fakakaukau atu ki he ʻulungaanga fakatupu ʻofeina ko ʻení ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova. Ko ia, tau lāulea ki he ʻuhinga ʻo e manavaʻofá pea mo e founga ʻoku fakahāhaaʻi ai ia ʻe hotau ʻOtuá.

Ko e Hā ʻa e Manavaʻofá?

3. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi veape faka-Hepelū naʻe liliu ko e “fakahāhā ʻa e mēsí” pe “maʻu ʻa e fakaʻofaʻiá”?

3 ʻI he Tohitapú, ʻoku ʻi ai ha fekauʻaki vāofi ʻi he vahaʻa ʻo e manavaʻofá mo e mēsí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi foʻi lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ʻoku nau ʻomai ʻa e ʻuhinga ʻo e manavaʻofa ongongofuá. Ko e fakatātaá, fakakaukau ange ki he foʻi veape faka-Hepelū ko e ra·chamʹ, ʻa ia ʻoku faʻa liliu ko e “fakahāhā ʻa e mēsí” pe “maʻu ʻa e fakaʻofaʻiá.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ʻo pehē ko e foʻi veape ko e ra·chamʹ “ʻokú ne fakahaaʻi ha ongoʻi ʻo e manavaʻofa loloto mo ongongofua, hangē ko ia ʻoku malanga hake ʻi he vakai atu ki he vaivai pe faingataʻaʻia ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku tau ʻofa aí pe fiemaʻu ʻetau tokoní.” Ko e foʻi lea faka-Hepelū ko ʻení, ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova kiate iá, ʻoku felāveʻi ia mo e foʻi lea ki he “manavá” pea ʻoku malava ke fakamatalaʻi ko e “manavaʻofa fakaefaʻē.” a​—Ekisoto 33:19NW; Selemaia 33:26NW.

“ʻE lava ke ngalo ʻi ha fefine . . . [ʻa e] tama ʻa hono manavá?”

4, 5. ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi ongoʻi ʻoku maʻu ʻe ha faʻē ki haʻane pēpē ke akoʻi ʻaki kitautolu fekauʻaki mo e manavaʻofa ʻa Sihová?

4 ʻOku ngāueʻaki ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi ongoʻi ʻoku maʻu ʻe ha faʻē ki heʻene pēpeé ke akoʻi ʻaki kitautolu fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e manavaʻofa ʻa Sihová. ʻI he ʻAisea 49:15, ʻoku tau lau ai: “ʻE lava ke ngalo ʻi ha fefine ʻene tama kei huhú, ke ʻikai te ne manavaʻofa [ra·chamʹ] ki he tama ʻa hono manavá? ʻIo, ʻe ngalo nai ʻiate kinautolu, ka ʻe ʻikai ngalo koe ʻiate au.” (The Amplified Bible) ʻOku fakamamafaʻi ʻe he fakamatala fakaueʻiloto ko iá ʻa e loloto ʻo e manavaʻofa ʻa Sihova ki heʻene kakaí. Anga-fēfē?

5 ʻOku faingataʻa ke sioloto atu ʻe ngalo ʻi ha faʻē ke fafanga mo tokangaʻi ʻa ʻene tama kei huhú. He ka ʻikai, ʻoku tuēnoa ʻa e kiʻi valevalé; ko e pō mo e ʻaho ʻoku fiemaʻu ai ʻe he pēpeé ʻa e tokanga mo e ʻofa ʻa ʻene faʻeé. Kae kehe, ʻoku fakamamahi ke leaʻaki, ko e siʻaki ʻe he faʻeé ʻoku ʻikai ke taʻefanongoa ia, tautefito ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu” ko ʻeni ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ʻa e siʻi ʻo e “ʻofa fakanatulá.” (2 Tīmote 3:1, 3NW) “Ka,” ʻoku talaki ʻe Sihova, “ʻe ʻikai ngalo koe ʻiate au.” Ko e manavaʻofa ongongofua ʻoku maʻu ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití ʻoku taʻefakangatangata. ʻOku taʻealafakafuofua ʻene mālohi ange ʻaʻana ʻi he ongoʻi ʻofa fakanatula lahi taha ʻoku malava ke tau sioloto atu ki aí​—ʻa e manavaʻofa ʻoku ongoʻi totonu ʻe ha faʻē ki heʻene kiʻi tama valevalé. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he lea ʻa ha tokotaha faifakamatala ʻe taha ʻo fekauʻaki mo e ʻAisea 49:15: “Ko e taha ʻeni ʻo e ongo ʻoku mālohi tahá, kapau ʻoku ʻikai ko e fakahāhā mālohi taha ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he Fuakava Motuʻá.”

6. Kuo vakai ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ki he manavaʻofa ongongofuá ʻi he founga fē, ka ko e hā ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova ia kiate kitautolú?

6 Ko e manavaʻofa ongongofuá ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha vaivai? Kuo maʻu ʻe he tokolahi ʻo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻa e fakakaukau ko iá. Ko e fakatātaá, ko e filōsefa Loma ko Seneca, ʻa ia ko ha toʻumeʻa ia ʻo Sīsū pea ko ha tokotaha poto tuʻu-ki-muʻa ia ʻi Loma, naʻá ne akoʻi ko e “fakaʻofaʻiá ko ha vaivai ʻa e fakakaukaú.” Ko Seneca ko ha poupou ia ʻo e tui faka-Sitoikó, ko ha filōsofia ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e anga-mokomokó ʻa ia ko e masiva ia ʻi he ongoʻí. Ko ha tangata poto ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku loto-mamahí, ko e lau ia ʻa Seneca, ka kuo pau ke ʻoua te ne fakaʻatā ia ke ne ongoʻi fakaʻofaʻia, he ko ha ongoʻi pehē te ne toʻo meiate ia ʻa e tuʻunga nongá. Ko e vakai ʻafungi ko ia ʻi he moʻuí ʻoku ʻikai te ne fakaʻatā ha feituʻu ki he manavaʻofa moʻoní. Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻaupito ke pehē ʻa Sihova ia! ʻI heʻene Folofolá, ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻokú ne “manavaʻofa loloto ʻaupito mo mohu meesi.” (Sēmisi 5:11NW) Hangē ko ia te tau vakai ki aí, ko e manavaʻofá ʻoku ʻikai ko ha vaivai ka ko ha ʻulungaanga mālohi mo mātuʻaki mahuʻinga. Tau sivisiviʻi angé ʻa e founga ʻoku fakahāhaaʻi ai ia ʻe Sihová, ʻo hangē ha mātuʻa ʻofá.

Taimi Naʻe Fakahaaʻi Ai ʻe Sihova ʻa e Manavaʻofá ki ha Puleʻanga

7, 8. ʻI he founga fē naʻe faingataʻaʻia ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki heʻenau faingataʻaʻiá?

7 Ko e manavaʻofa ʻa Sihová ʻoku hā mahino ia ʻi he founga naʻá ne feangai ai mo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí. ʻI he aʻu mai ki he ngataʻanga ʻo e senituli hono 16 K.M., ko e laui miliona ʻo e kau ʻIsilelí naʻe tuku pōpula ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia naʻe fakafeʻātungiaʻi fefeka ai kinautolu. Naʻe hanga ʻe he kau ʻIsipité ʻo “ʻai ke kona ʻenau moʻui ʻaki ʻa e ngaue fakaongosia, ʻa e ngaohi kelepulu mo e makaʻumea.” (Ekisoto 1:11, 14) ʻI heʻenau faingataʻaʻiá, naʻe kōlenga ai ʻa e kau ʻIsilelí kia Sihova ki ha tokoni. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e ʻOtua ʻo e manavaʻofa ongongofuá?

8 Naʻe aʻu ki he loto ʻo Sihová. Naʻá ne pehē: “Kuo u matuʻaki mamata ki he ngaohikoviʻi ʻo hoku kakai ʻoku ʻi Isipite, pea kuo ongo mai ʻenau tautapa koeʻuhi ko honau kau ofisa; he ʻoku ou ʻiloʻi ʻenau ngaahi mamahi.” (Ekisoto 3:7) Naʻe ʻikai mei malava ʻe Sihova ke ne vakai ki he ngaahi faingataʻaʻia ʻa hono kakaí pe fanongo ki heʻenau tangí taʻeʻiai haʻane ongoʻi kiate kinautolu. Hangē ko ia naʻa tau vakai ki ai ʻi he Vahe 24 ʻo e tohí ni, ko Sihová ko ha ʻOtua ʻo e kaungāongoʻi. Pea ko e kaungāongoʻí​—ko e malava ke te ongoʻi ʻa e mamahi ʻa e niʻihi kehé​—ʻoku fekauʻaki vāofi ia mo e manavaʻofá. Ka naʻe ʻikai ke ongoʻi pē ʻe Sihova ʻa hono kakaí; naʻe ueʻi ia ke ne fai ha meʻa maʻanautolu. ʻOku pehē ʻe he ʻAisea 63:9 (PM): “I he ene ofa mo ene manavaofa naa ne huhui akinautolu.” ʻAki ʻa e “nima malohi,” naʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipite. (Teutalōnome 4:34) ʻI he hili iá, naʻá ne tokonaki kiate kinautolu ʻa e meʻakai fakaemana pea fakahaofi kinautolu ki ha fonua mahu ʻo kinautolu tonu.

9, 10. (a) Ko e hā naʻe toutou fakahaofi ai ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí hili ʻenau nofo hifo ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá? (e) ʻI he ngaahi ʻaho ʻo Sēfitá, naʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei he fakafeʻātungia ko e hā, pea ko e hā naʻá ne ueʻi ia ke ne fai peheé?

9 Naʻe ʻikai ke ngata pē ai ʻa e manavaʻofa ʻa Sihová. ʻI heʻenau nofo hifo ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe toutou tō ʻa ʻIsileli ki he taʻefaitōnungá pea nau iku ai ki he faingataʻaʻia. Ka naʻe hoko ʻa e kakaí ʻo fakakaukau lelei pea nau ui kia Sihova. Naʻá ne toutou fakahaofi kinautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? “Koeʻuhí naʻá ne ongoʻi manavaʻofa ki hono kakaí.”​—2 Kalonikali 36:15NW; Fakamaau 2:11-16.

10 Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sēfitá. Koeʻuhi naʻe tafoki ʻa e kau ʻIsilelí ʻo tauhi ʻa e ngaahi ʻotua loí, naʻe fakaʻatā ʻe Sihova kinautolu ke nau hoko ʻo fakafeʻātungiaʻi ʻe he kau ʻĀmoní ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 18. Faai atu pē, ne fakatomala ʻa e kau ʻIsilelí. ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Naʻa nau huʻihuʻi atu ʻa e ngaahi ʻotua muli mei honau lotolotonga, pea naʻa nau tauhi kia Sihova: pea naʻe ʻikai makātaki hono finangalo koeʻuhi koe mamahi ʻa Isileli.” b (Fakamaau 10:6-16) ʻI hono fakahāhaaʻi pē ʻe heʻene kakaí ʻa e fakatomala moʻoní, naʻe ʻikai kei malava ke kātakiʻi ʻe Sihova ʻa e vakai atu ki heʻenau faingataʻaʻiá. Ko ia, naʻe fakaivia ʻe he ʻOtua ʻo e manavaʻofa ongongofuá ʻa Sēfita ke ne fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mei he nima ʻo honau ngaahi filí.​—Fakamaau 11:30-33.

11. Mei he ngaahi feangai ʻa Sihova mo e kau ʻIsilelí, ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e manavaʻofá?

11 Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he ngaahi feangai ʻa Sihova mo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻo fekauʻaki mo e manavaʻofa ongongofuá? Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku mahulu hake ia mei he lāuʻilo kaungāongoʻi pē ki he ngaahi faingataʻa ʻoku hokosia ʻe he kakaí. Manatuʻi ʻa e fakatātā fekauʻaki mo ha faʻē ʻa ia ʻoku ueʻi ia ʻe heʻene manavaʻofá ke ne ngāue ki he tangi ʻa ʻene pēpeé. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ʻikai ke tukunoaʻi ʻe Sihova ʻa e tangi ʻa ʻene kakaí. ʻOku ueʻi ia ʻe heʻene manavaʻofa ongongofuá ke ne fakanonga ʻenau faingataʻaʻiá. Tānaki atu ki ai, ko e founga naʻe feangai ai ʻa Sihova mo e kau ʻIsilelí ʻokú ne akoʻi mai kiate kitautolu ko e manavaʻofá ʻoku ʻikai ʻaupito ko ha vaivai ia, he naʻe ueʻi ia ʻe he ʻulungaanga ongongofuá ni ke ne fai ha ngāue mālohi mo fakapapauʻi maʻa hono kakaí. Ka ʻoku fakahāhā pē ʻe Sihova ʻa e manavaʻofá ki heʻene kau sevānití ʻi he tuʻunga ko ha kulupú?

Manavaʻofa ʻa Sihova ki he Faʻahinga Tāutaha

12. Naʻe anga-fēfē hono tapua mai ʻe he Laó ʻa e manavaʻofa ʻa Sihova ki he faʻahinga tāutahá?

12 Ko e Lao naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí naʻe fakahāhaaʻi ai ʻene manavaʻofa ki he faʻahinga tāutahá. Ko e fakatātaá, ko ʻene tokanga ki he masivá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova ʻe tupu hake nai ha ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai ala ʻiloʻi ʻa ia ʻe malava ke ne tuku taʻeʻamanekina ha taha ʻIsileli ki he masivá. ʻE anga-fēfē ʻa e fakafeangai ki he masivá? Naʻe tuʻutuʻuni fefeka ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí: “ʻE ʻikai te ke fakafefeka ho loto ki ho tokoua masiva na, pea ʻe ʻikai te ke fakanimamaʻu ki ai: Kuo pau te ke ʻange, pea ʻe ʻikai mamahi ho loto ʻi hoʻo ʻange ki ai: he koeʻuhi ko e meʻa ko ia ʻe tapuakiʻi ai koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi hoʻo ngaue kotoa.” (Teutalōnome 15:7, 10) Naʻe toe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ʻo pehē heʻikai ke utu ʻe he kau ʻIsilelí ke ʻosiʻosingamālie ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo ʻenau ngoué pe ke tufi ʻa e toetoengá. Ko e ngaahi toenga peheé maʻá e kau masivá. (Livitiko 23:22; Lute 2:2-7) ʻI he taimi naʻe tauhi ai ʻa e puleʻangá ki he tuʻutuʻuni fakaʻatuʻi ko ʻeni maʻá e kau masiva ʻi honau lotolotongá, naʻe ʻikai pau ai ki he faʻahinga masiva tāutaha ʻi ʻIsilelí ke nau kole ki ha meʻakai. ʻIkai ko ha fakahāhā ia ʻo e manavaʻofa ongongofua ʻa Sihová?

13, 14. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi lea ʻa Tēvitá kiate kitautolu ʻoku tokanga lahi ʻaupito mai ʻa Sihova fekauʻaki mo kitautolu ʻi he tuʻunga tāutahá? (e) ʻE malava fēfē ke fakatātaaʻi ʻa e ofi ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku “loto lavea” pe “laumalie mafesi”?

13 ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku tokanga lahi ʻaupito mai hotau ʻOtua ʻofá ʻo fekauʻaki mo kitautolu ʻi he tuʻunga tāutahá. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻokú ne lāuʻilo lelei ki ha faʻahinga faingataʻaʻia pē ʻoku tau tofanga nai ai. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: “Ko e fofonga ʻo Sihova ʻoku lalama ki he kau maʻoniʻoni, pea ʻoku ne fakaongo ke maʻu ʻenau tangi. He ko e loto lavea ʻoku ofi ki ai ʻa e ʻEiki, pea ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku laumalie mafesi.” (Sāme 34:15, 18) ʻI he fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi leá ni, ʻoku pehē ʻe ha tokotaha faifakamatala Tohitapu ʻe taha: “ʻOku nau loto lavea mo loto mafesifesi, ʻa ia, koeʻuhi ko e angahalá, pea ʻikai ha tokaʻi-kita; ʻoku nau māʻulalo ʻi heʻenau vakai pē ʻa kinautolú, pea ʻikai ha falala-pau ki honau mahuʻingá tonu.” ʻOku ongoʻi nai ʻe he faʻahinga peheé ʻoku mamaʻo ʻa Sihova pea ko ia ai ʻoku nau mātuʻaki taʻemahuʻinga kiate ia ke ne tokanga mai kiate kinautolu. Ka ʻoku ʻikai ko e meʻá ia. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi lea ʻa Tēvitá kiate kitautolu ʻoku ʻikai ke liʻaki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau “māʻulalo ʻi heʻenau vakai pē ʻa kinautolú.” ʻOku ʻiloʻi ʻe hotau ʻOtua manavaʻofá ʻi he ngaahi taimi peheé, ʻoku tau fiemaʻu lahi ange ai ia ʻi ha toe taimi, pea ʻokú ne ofi mai.

14 Fakakaukau angé ki ha meʻa naʻe hokosia. Naʻe leleakiʻi ʻe ha faʻē ʻi he ʻIunaite Seteté ʻene kiʻi tamasiʻi taʻu ua ki he falemahakí koeʻuhi naʻá ne faingataʻaʻia tupu mei ha tae-lōloa. ʻI he hili hono sivi ʻo e kiʻi tamasiʻí, naʻe tala ange ʻe he toketaá ki he faʻeé kuo pau ke nau fakatokoto ia ʻi he falemahakí ʻi he pō ko iá. Naʻe ʻi fē leva ʻa e faʻeé ʻi he pō ko iá? ʻI ha sea ʻi he loki ʻi he falemahakí, ʻi he veʻe mohenga tonu pē ʻo ʻene tamasiʻí! Naʻe puke ʻene kiʻi tamasiʻí, pea naʻe pau ai ke ne ofi kiate ia. Ko ia ai, kuo pau ke tau ʻamanekina ʻo toe lahi ange ia mei heʻetau Tamai ʻofa fakahēvaní! He ko ē, naʻe ngaohi kitautolu ʻi hono ʻīmisí. (Sēnesi 1:26) Ko e ngaahi lea fakaʻofa ʻo e Sāme 34:18 ʻokú ne tala mai kiate kitautolu ko e taimi ko ia ʻoku tau “loto lavea” pe “laumalie mafesi” aí, ko Sihova, hangē pē ko ha tamai ʻofá, “ʻoku ofi”​—ʻo manavaʻofa maʻu pē mo tokateu ke tokoni.

15. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ʻi he tuʻunga tāutahá?

15 Ko ia, ʻoku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he tuʻunga tāutahá? ʻOku ʻikai pau ke ne toʻo atu ʻe ia ʻa e tupuʻanga ʻo ʻetau faingataʻaʻiá. Ka kuo fai ʻe Sihova ha ngaahi tokonaki lahi fau maʻá e faʻahinga ko ia ʻoku tangi kiate ia ki ha tokoní. Ko ʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú, ʻokú ne ʻomai ʻa e akonaki ʻaonga ʻoku malava ke ne fai ha liliu. ʻI he fakatahaʻangá, ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sihova ʻa e kau ʻovasia taau fakalaumālie, ʻa ia ʻoku nau feinga ke tapua atu ʻene manavaʻofá ʻi hono tokoniʻi ʻa e ngaahi kaungātuí. (Sēmisi 5:14, 15) ʻI he tuʻunga ko e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú,” ʻokú ne foaki ʻa e “Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Sāme 65:2NW; Luke 11:13) ʻOku malava ʻe he laumālie ko iá ke ne fakahū kiate kitautolu ʻa e “mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení” koeʻuhi ke kātaki ai kae ʻoua kuo toʻo atu ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ngaahi palopalema fakamafasia kotoa pē. (2 Kolinitō 4:7NW) ʻIkai ʻoku tau houngaʻia ʻi he ngaahi tokonaki kotoa ko ʻení? ʻAi ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ko e ngaahi fakahāhā kinautolu ʻo e manavaʻofa ongongofua ʻa Sihová.

16. Ko e hā ʻa e fakatātā lahi taha ʻo e manavaʻofa ʻa Sihová, pea ʻoku anga-fēfē ʻene kaunga kiate kitautolu ʻi he tuʻunga tāutahá?

16 Ko hono moʻoní, ko e fakatātā lahi taha ʻo e manavaʻofa ʻa Sihová ko ʻene foaki ʻa e Tokotaha ʻokú ne ʻofeina lahi tahá ko ha huhuʻi maʻatautolu. Ko ha feilaulau ʻofa ia ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová, pea naʻe fakaava ai ʻa e founga ki hotau fakamoʻuí. Manatuʻi, ʻoku kaunga kiate kitautolu fakafoʻituitui ʻa e tokonaki huhuʻi ko iá. ʻI he ʻuhinga lelei, naʻe tomuʻa tala ai ʻe Sākalaia, ko e tamai ʻa Sione Papitaisó, ʻoku fakahīkihikiʻi ʻe he tokonakí ni ʻa e “manavaʻofa kaungāongoʻi ʻa hotau ʻOtuá.”​—Luke 1:78NW.

Taimi ʻOku Taʻofi Ai ʻe Sihova ʻa e Manavaʻofá

17-19. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahāhaaʻi ʻe he Tohitapú ko e manavaʻofa ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke taʻeʻiai hano ngataʻangá? (e) Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa e manavaʻofa ʻa Sihova ki hono kakaí ke aʻu ki hono ngataʻangá?

17 Te tau sioloto atu ko e manavaʻofa ongongofua ʻa Sihová ʻoku ʻikai hano fakangatangata? ʻI hono kehé, ʻoku fakahā mahino mai ʻe he Tohitapú ʻi he tuʻunga ʻo e faʻahinga tāutaha ʻoku nau fakafepaki ki heʻene ngaahi founga māʻoniʻoní, ʻoku taʻofi totonu ai ʻe Sihova ʻene manavaʻofá. (Hepelū 10:28) Ke sio ki he ʻuhinga ʻokú ne fai pehē aí, manatuʻi ʻa e fakatātā fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí.

18 Neongo naʻe toutou fakahaofi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei honau ngaahi filí, naʻe faai atu pē ʻene manavaʻofá ʻo aʻu ki hono ngataʻangá. Naʻe fai ʻe he kakai loto-fefeká ni ʻa e tauhi ʻaitoli, naʻa mo hono ʻomai ʻenau ngaahi ʻaitoli palakuú ki he loto temipale ʻo Sihová! (Isikeli 5:11; 8:17, 18) ʻIkai ngata aí, ʻoku tala mai kiate kitautolu: “Naʻa nau lumaʻi ai pe ʻa e kau talafekau ʻa Elohimi, ʻo nau fakasikakaʻi ʻene ngaahi lea, ʻo nau manukiʻi ai pe ʻene kau palofita; kae faifai pea hake ʻa e houhau ʻa Sihova ki hono kakai, ʻo ʻikai toe felave ha meʻa ki ai.” (2 Kalonikali 36:16) Naʻe aʻu ʻa e kau ʻIsilelí ki ha tuʻunga ʻa ia naʻe ʻikai kei ʻi ai ha makatuʻunga totonu ki he manavaʻofá, pea naʻa nau langaʻi ai ʻa Sihova ki he houhau totonú. Ko e hā hono ikuʻangá?

19 Naʻe ʻikai ke kei ongoʻi manavaʻofa ai ʻa Sihova ki hono kakaí. Naʻá ne fanongonongo: “ʻE ʻikai te u fakahaaʻi ha manavaʻofa pe ongoʻi fakaʻiseʻisa pe meesi kiate kinautolu; ʻe ʻikai ha meʻa te ne taʻofi au mei hono fakaʻauha kinautolú.” (Selemaia 13:14NW) Ko ia, naʻe fakaʻauha ai ʻa Selusalema mo hono temipalé, pea ko e kau ʻIsilelí naʻe taki pōpula kinautolu ki Pāpilone. He meʻa fakamamahi ē ko e taimi ʻoku hoko ai ʻa e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá ʻo mātuʻaki angatuʻu ʻo nau fakatupunga ai ke aʻu ki he ngataʻanga ʻo e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá!​—Tangilaulau 2:21.

20, 21. (a) Ko e hā ʻe hoko ʻi he aʻu ʻa e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá ki hono ngataʻangá ʻi hotau taimí? (e) Ko e hā ʻa e tokonaki manavaʻofa ʻa Sihova ʻe lāulea ki ai ʻi he vahe hoko maí?

20 Fēfē ʻa e ʻahó ni? Kuo ʻikai ke liliu ʻa Sihova. ʻI heʻene manavaʻofá, kuó ne fekau ai ki heʻene Kau Fakamoʻoní ke malangaʻi ʻa e “ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga” ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo e māmaní ʻoku nofoʻí. (Mātiu 24:14) ʻI he taimi ʻoku tali ai ʻe he kakai loto-totonú, ʻoku tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova ke nau mahinoʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. (Ngāue 16:14) Ka ko e ngāué ni ʻe ʻikai ke hokohoko atu ai pē ʻo taʻengata. ʻE ʻikai ko ha manavaʻofa ia kia Sihova ke fakaʻatā ʻa e māmani fulikivanu ko ʻení, fakataha mo hono ngaahi tuʻunga fakamamahi mo faingataʻá, ke hokohoko atu ʻo taʻengata. ʻI he taimi ʻe aʻu ai ʻa e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá ki hono ngataʻangá, ʻe hoko mai leva ʻa Sihova ke fakahoko ʻa e fakamaau ki he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. Naʻa mo e taimi ko iá, te ne ngāue manavaʻofa ai​—manavaʻofa ki hono ‘huafa tabú’ pea ki heʻene kau sevāniti anga-līʻoá. (Isikeli 36:20-23PM) ʻE fakamaʻa atu ʻe Sihova ʻa e fulikivanú pea fakahoko mai ha māmani foʻou māʻoniʻoni. ʻI he fekauʻaki mo e fulikivanú, ʻoku fanongonongo ʻe Sihova: “E ikai mamae a hoku mata, bea e ikai teu manavaofa, ka teu totogi e nau aga ki ho nau tumuaki.”​—Isikeli 9:10PM.

21 ʻI he teʻeki ai ke aʻu ki he taimi ko iá, ʻoku ongoʻi manavaʻofa ʻa Sihova ki he kakaí, naʻa mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau fehangahangai mo e fakaʻauhá. Ko e faʻahinga angahalaʻia ko ia ʻo e tangatá ʻoku nau fakatomala loto-moʻoní ʻe malava ke nau maʻu ʻa e ʻaonga mei he taha ʻo e ngaahi tokonaki manavaʻofa lahi taha ʻa Sihová​—ko e fakamolemolé. ʻI he vahe hoko maí, te tau lāulea ai ki he niʻihi ʻo e ngaahi talanoa fakatātā fakaʻofoʻofa ʻi he Tohitapú ʻoku nau ʻomai ʻa e tuʻunga kakato ʻo e fakamolemole ʻa Sihová.

a Neongo ia, ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá, ʻi he Sāme 103:13 (PM), ʻoku langaʻi ai ʻe he foʻi veape faka-Hepelū ko e ra·chamʹ ʻa e fakakaukau ki he mēsí, pe manavaʻofá, ʻa ia ʻoku fakahāhā ʻe ha tamai ki heʻene fānaú.

b Ko e kupuʻi lea “naʻe ʻikai makātaki hono finangalo” ko hono ʻuhinga fakafoʻileá “naʻe fakanounou ʻa hono soulú; naʻe ʻosi ʻene kātakí.” ʻOku pehē ʻe he The New English Bible: “Naʻe ʻikai malava ke ne kei kātakiʻi ke vakai atu ki he faingataʻaʻia ʻa ʻIsilelí.” ʻOku fakalea ʻe he Tanakh​—A New Translation of the Holy Scriptures: “Naʻe ʻikai te ne kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi ʻa ʻIsilelí.”