Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 27

“Wei Bilong Hem Barava Gud Tumas!”

“Wei Bilong Hem Barava Gud Tumas!”

1, 2. Hu nao kasem gud samting from gudfala fasin bilong Jehovah, and hao nao Bible story abaotem diswan?

 LONG evening wea sun isisi gogo daon, tu-thri gudfala fren sidaon for kaikai tugeta, olketa laflaf and toktok taem olketa lukluk go long ples wea luk naes. Farawe from datfala ples, wanfala farmer luk go aot long garden and smile witim hapi bikos olketa blak cloud hipap and first rain foldaon long garden wea hem plantim wea needim wata. Long nara ples, wanfala hasband and waef hapi tumas for lukim pikinini bilong tufala hem just start for wakabaot.

2 Nomata olketa savve or nomoa, evriwan hia kasem gud samting from sem samting​—wei wea Jehovah God hem gud. Planti pipol wea lotu talem disfala toktok “God hem gud.” Bible hem talem toktok wea moa strong. Hem sei: “Wei bilong hem barava gud tumas!” (Zechariah 9:17) Bat luk olsem planti pipol distaem no really savve long mining bilong olketa toktok hia. Wanem nao insaed gudfala fasin bilong Jehovah God, and hao nao disfala fasin bilong God affectim each wan long iumi?

Wanfala Nambawan Part Long Love Bilong God

3, 4. Wanem nao gudfala fasin, and why nao gudfala fasin bilong Jehovah hem wanfala wei wea showimaot love bilong hem?

3 Long planti languis distaem, olketa iusim disfala toktok “gud” for staka samting. Bat, Bible hem showimaot datfala toktok gud hem no fitim staka samting. Main mining hem nao fasin wea stret evribit. So iumi savve sei Jehovah hem fulap witim gudfala fasin. Evri fasin bilong hem​—insaed diswan paoa, justice, and wisdom—olketa gud evribit. Bat, maet best wei for ting long gudfala fasin hem hao hem wanfala wei wea Jehovah showimaot love bilong hem. Why nao olsem?

4 Gudfala fasin hem samting wea man duim. Aposol Paul showimaot hao saed long olketa man disfala fasin hem winim raeteous fasin. (Romans 5:7) Man wea raeteous bae faithful for followim law, bat man wea gud hem duim moa samting. Hem luk aotem gud samting for duim firstaem for helpem nara pipol. Bae iumi lukim hao Jehovah hem gud long datkaen wei. Tru tumas, diskaen gudfala fasin hem kamaot from barava bigfala love bilong Jehovah.

5-7. Why nao Jesus no wantem olketa for kolem hem “Gudfala Teacher,” and wanem important samting nao hem strongim?

5 Jehovah hem no olsem eni narawan saed long gudfala fasin. No longtaem bifor Jesus dae, wanfala man wea askem wanfala kwestin kolem hem “Gudfala Teacher.” Jesus ansa: “Hao nao iu kolem mi gudfala? God nomoa hem gud, no eniwan moa.” (Mark 10:17, 18) Maet datfala ansa mekem iu konfius. Why nao Jesus stretem datfala man? Waswe, hem tru Jesus hem wanfala “Gudfala Teacher”?

6 Luk olsem datfala man iusim toktok “Gudfala Teacher” olsem wanfala title for apim Jesus. Jesus long hambol wei givim glory go long Dadi bilong hem long heven, wea hem nomoa barava gud evribit. (Proverbs 11:2) Bat tu, Jesus hem strongim wanfala barava important samting wea tru. Jehovah nomoa hem standard for gudfala fasin. Hem nomoa garem right olsem sovereign for disaedem wanem hem gud and wanem hem nogud. Taem Adam and Eve bighed for kaikaim tree bilong savve long gud samting and nogud samting, tufala trae for tekem datfala right. Long difren wei from tufala, Jesus hambol for leavim Dadi bilong hem nao for markem olketa standard.

7 And tu, Jesus savve Jehovah nao start bilong evriting wea barava gud. Hem Datwan wea Givim “evri gud and perfect present.” (James 1:17) Bae iumi lukluk long hao gudfala fasin bilong Jehovah hem showaot long kaenfala fasin bilong hem.

Pruv Bilong Gudfala Fasin Bilong Jehovah

8. Hao nao Jehovah showimaot gudfala fasin long evriwan?

8 Evriwan wea laef kasem gud samting from gudfala fasin bilong Jehovah. Psalm 145:9 sei: “Jehovah hem showimaot gudfala fasin long evriwan.” Wanem nao samfala example bilong gudfala fasin wea hem showimaot long evriwan? Bible hem sei: “Hem duim olketa gud samting for showimaot gudfala wei bilong hem long iufala. Hem givim rain for iufala and mekem garden bilong iufala barava grow gud. Hem givim staka kaikai and mekem iufala hapi.” (Acts 14:17) Waswe, iu feel hapi taem iu enjoyim naesfala kaikai? Sapos gudfala fasin no muvim Jehovah for designim earth for garem wata cycle wea mekem wata fresh evritaem and tu “olketa taem bilong harvest” for garem planti frut, bae iumi no savve kaikai. Jehovah showimaot disfala gudfala fasin no long olketa wea lovem hem nomoa bat long evriwan. Jesus sei: “Hem mekem sun hem shaen long pipol wea gud and pipol wea nogud and hem mekem hem rain long pipol wea raeteous and pipol wea no raeteous.”​—Matthew 5:45.

9. Hao nao apple hem showimaot gudfala fasin bilong Jehovah?

9 Planti pipol ting nating long kaenfala fasin wea olketa man kasem from sun, rain, and taem bilong harvest. Olsem example, tingim datfala frut, apple. Disfala frut stap long planti kantri long earth. Hem luk naes, teist gud, garem wata and gud for body. Waswe, iu savve hao long full world samting olsem 7,500 difren kaen apple stap, wea garem olketa kaen kala olsem red, gold, yellow and green and size bilong olketa start from smol wan olsem cherry go kasem big wan olsem kokonat? Sapos iu holem seed bilong apple long hand bilong iu, hem luk olsem samting nating nomoa. Bat wanfala barava naes tree hem grow from datfala seed. (Song of Solomon 2:3) Evri year, long hot season, apple tree garem naesfala flaoa; long cold season hem garem frut. Each year​—for samting olsem 75 years—​apple tree bae garem inaf frut for fulimap 20 box wea hevi bilong each wan hem 19 kilogram!

Jehovah hem “givim rain for iufala and mekem garden bilong iufala barava grow gud”

Wanfala tree grow from disfala smol seed wea pipol kaikaim and enjoyim frut for planti year

10, 11. Hao nao gudfala fasin bilong Jehovah showaot thru long wei wea hem wakem iumi for savve long evriting wea raonem iumi?

10 From gudfala fasin bilong Jehovah, hem givim iumi wanfala body wea hem wakem long wei wea “barava nambawan and spesol” witim evri samting iumi needim for herem, teistim, lukim and enjoyim olketa samting wea hem wakem. (Psalm 139:14) Tingim moa thrifala difren hapi samting wea iumi storyim long start bilong disfala chapter. Hao nao olketa samting hia wea eye lukim mekem feeling for hapi kamap? Feis bilong pikinini wea hapi. Rain wea foldaon long field. Olketa kala red, gold, and purple bilong sun wea gogo daon. Eye bilong man savve lukim staka handred thousand or maet winim million difren kala! And wei wea iumi savve herehere hem mekem iumi barava here savve long voice bilong samwan iumi lovem, saond bilong wind midolwan olketa tree, hapi laflaf bilong wanfala baby. Why nao iumi fit for enjoyim wei for lukluk and herehere olsem? Bible sei: “Ear wea herehere and eye wea lukluk​—Jehovah mekem tufala evriwan.” (Proverbs 20:12) Bat planti wei moa stap for kasem hapi from olketa waka bilong God.

11 Wei for smelem samting hem nara pruv bilong gudfala wei bilong Jehovah. Nose bilong man fit for smel savve long staka difren smel​—olketa sei hem samting olsem staka thousand go kasem wan trillion smel. Tingim tu-thri nomoa: kaikai wea iu laekem tumas, olketa flaoa, and smoke bilong fire. Wei for feelim samting hem mekem iu fit for feelim wind long feis bilong iu, taem samwan wea iu lovem hem hagem iu, wanfala frut wea smooth fogud. Taem iu baetem datfala frut, hem nao taem iu teistim. Tongue bilong iu savve teistim planti difren kaen fleiva long datfala frut. Tru nao, iumi garem planti reason for sei abaotem Jehovah: “Gudfala fasin bilong iu hem staka tumas! Iu keepim for olketa wea fraet long iu!” (Psalm 31:19) Bat, hao nao Jehovah “keepim” gudfala fasin for olketa wea fraet long hem?

Gudfala Fasin wea Helpem Man for Olowe

12. Wanem nao olketa samting wea Jehovah provaedem wea important tumas, and why nao olsem?

12 Jesus hem sei: “Olketa raetem finis, ‘Samting wea mekem man laef nao, hem no kaikai nomoa, bat hem evri toktok wea kamaot from mouth bilong Jehovah.’” (Matthew 4:4) Tru nao, olketa spiritual samting from Jehovah savve helpem iumi long wei wea moa big winim olketa physical samting, bikos olketa spiritual samting lead go long laef olowe. Long Chapter 8 bilong disfala buk, iumi lukim hao insaed olketa last day distaem Jehovah iusim paoa for mekem samting kamap gud moa for mekem wanfala spiritual paradaes. Wanfala main part bilong datfala paradaes hem wei wea staka spiritual kaikai stap.

13, 14. (a) Wanem nao profet Ezekiel lukim long wanfala vision, and wanem nao hem minim for iumi distaem? (b) Jehovah givim olketa wanem spiritual present wea givim laef for olketa faithful servant bilong hem?

13 Long wanfala nambawan Bible profesi abaotem wei for mekem samting kamap gud moa, profet Ezekiel hem lukim wanfala vision bilong temple wea kamap gud moa and kasem glory. Wanfala smol wata hem kamaot from datfala temple, and gogo hem waed and deep go kasem taem hem kamap wanfala bigfala river. Datfala river givim olketa blessing long evri ples wea hem kasem. Long saed river staka tree stap wea provaedem kaikai and man savve iusim for kasem healing. And datfala river mekem datfala Dead Sea wea no eniting savve laef insaed and wea fulap witim salt, for garem laef. (Ezekiel 47:1-12) Bat wanem nao mining bilong evriting hia?

14 Datfala vision abaotem temple hem minim Jehovah bae mekem klin worship kam bak moa. Bae klin worship hem followim olketa raeteous standard bilong hem moa. Olsem datfala river long vision, olketa samting wea God provaedem for laef bae go kasem pipol bilong hem long wei wea kakamap moa big. Start from taem wea klin worship kam bak moa long 1919, Jehovah blessim pipol bilong hem witim olketa present wea savve givim laef. Long wanem wei? Olketa Bible, Bible pablikeson, olketa meeting and convention help for talemaot truth long planti million pipol. Thru long olketa samting olsem Jehovah teachim pipol abaotem datfala present wea important for man kasem laef—ransom sakrifaes bilong Christ, wea openem wei for stap klin front long Jehovah and for olketa wea really lovem and fraet long God for garem hope bilong laef olowe. a So, long olketa last day distaem, taem world hem hangre long spiritual saed, pipol bilong Jehovah kasem wanfala spiritual feast.​—Isaiah 65:13.

15. Hao nao bae gudfala fasin bilong Jehovah kasem olketa man wea faithful insaed long Thousand Year Rul bilong Christ?

15 Bat river wea Ezekiel lukim long vision hem no finis taem disfala old system hem finis. Nomoa nao, hem bae ran big insaed long Thousand Year Rul bilong Christ. Then, thru datfala Messiah Kingdom, Jehovah bae iusim evribit sakrifaes bilong Jesus, for hem isisi mekem olketa man wea faithful kamap perfect. Long dat taem bae iumi hapi tumas long gudfala fasin bilong Jehovah!

Olketa Nara Part Long Gudfala Fasin Bilong Jehovah

16. Hao nao Bible showimaot gudfala fasin bilong Jehovah hem garem planti difren fasin insaed, and wanem nao samfala long olketa fasin hia?

16 Gudfala fasin bilong Jehovah hem minim moa samting winim wei for givim samting nomoa. God talem Moses: “Bae mi go pas front long iu, and iu savve lukim olketa gudfala wei bilong mi, and bae mi talemaot nem bilong mi, Jehovah, front long iu.” Bihaen, datfala story go ahed olsem: “Jehovah go pas front long Moses and sei: ‘Jehovah, Jehovah, hem God wea garem bigfala mercy, hem kaen long man, hem no savve kros kwiktaem, loyal love bilong hem big tumas, hem talem tru samting evritaem.’” (Exodus 33:19; 34:6, footnote) So insaed long gudfala fasin bilong Jehovah planti nambawan fasin stap. Bae iumi storyim tufala long olketa hia.

17. Wanem nao kaenfala fasin, and hao nao Jehovah showimaot diswan long olketa man wea no perfect?

17 “Kaen.” Disfala fasin hem join witim wei for sorre and tingim narawan and hem showim planti samting abaotem wei wea Jehovah deal witim olketa wea hem creatim. Winim wei for raf, no garem feeling, or olsem boss, wea hem nao fasin bilong olketa man wea garem paoa, Jehovah hem isisi and kaen. Olsem example, Jehovah sei long Abram: “Plis, from ples wea iu standap, iu luk go long north and south, east and west.” (Genesis 13:14) Planti transleison aotem datfala word “plis.” Bat olketa savveman bilong Bible sei toktok long Hebrew languis garem wanfala word wea changem datfala toktok wea olsem wanfala komand for kamap wanfala toktok wea askem man samting long kaenfala wei. Samfala nara example bilong diswan tu stap. (Genesis 31:12; Ezekiel 8:5) Tingim, Sovereign bilong universe hem sei “plis” long olketa man nating! Long world wea fasin for raf, fasin for winim nara man, and nogud toktok hem normal samting nomoa, hem barava encouragem iumi for tingim wei wea God bilong iumi Jehovah hem kaen tumas.

18. Long wanem wei nao Jehovah “talem tru samting evritaem,” and why nao toktok hia encouragem iumi?

18 “Talem tru samting evritaem.” Fasin for no honest hem normal samting long world distaem. Bat Bible talem iumi: “God hem no wanfala man mekem hem laea.” (Numbers 23:19) Tru nao, Titus 1:2 sei dat “God . . . no savve laea.” Gudfala fasin bilong Jehovah stopem hem for duim datwan. Dastawe iumi fit for trustim evribit olketa promis bilong Jehovah; toktok bilong hem fulfill evritaem. Bible kolem Jehovah, “God bilong truth.” (Psalm 31:5) Hem no savve talem laea samting bat hem talemaot staka tru samting. Hem no haedem, holem bak, or keepim secret; bat, hem givim long olketa faithful servant savve wea kam from wisdom bilong hem wea no savve finis. b Hem teachim olketa tu hao for live followim olketa tru samting wea hem talemaot mekem olketa savve “faithful for followim olketa tru teaching.” (3 John 3) So, hao nao gudfala fasin bilong Jehovah shud affectim iumi wanwan?

Shaen Bikos Long Gudfala Fasin Bilong Jehovah

19, 20. (a) Hao nao Satan hem trae for spoelem trust bilong Eve saed long gudfala fasin bilong Jehovah, and wanem nao kamaot from datwan? (b) Gudfala fasin bilong Jehovah shud affectim iumi long wanem wei, and why nao olsem?

19 Satan startim wei for testim Eve long garden bilong Eden witim wei for spoelem trust bilong Eve long gudfala fasin bilong Jehovah. Jehovah talem long Adam: “Iu savve kaikaim frut bilong evri tree long garden.” Long planti thousand tree wea stap long datfala garden, wanfala nomoa Jehovah tambuim. Nomata olsem, lukim wanem toktok Satan iusim long first kwestin wea hem askem long Eve: “Hao, hem tru dat God sei iutufala mas no kaikaim frut bilong evri tree long garden?” (Genesis 2:9, 16; 3:1) Satan twistim toktok bilong Jehovah for mekem Eve tingse Jehovah holem bak gudfala samting. Sorre tumas, Eve bilivim datfala trik. Olsem planti man and woman wea laef bihaen long hem, Eve hem start for daotem gudfala fasin bilong God wea provaedem evriting wea Eve garem.

20 Iumi savve long barava bigfala sorre and trabol wea kaen daot olsem bae kosim. So hem gud for followim from heart bilong iumi toktok long Jeremiah 31:12: “Olketa bae shaen bikos long olketa gudfala samting wea olketa kasem from Jehovah.” Gudfala fasin bilong Jehovah shud mekem iumi shaen braet witim hapi. Iumi mas no enitaem daotem wanem nao muvim God for duim samting, from hem fulap witim gudfala fasin. Iumi mas trust long hem evribit, bikos hem laekem gudfala samting nomoa for olketa wea lovem hem.

21, 22. (a) Wanem nao samfala samting iu laek for duim wea givim ansa for gudfala fasin bilong Jehovah? (b) Wanem fasin nao bae iumi storyim long next chapter, and hao nao diswan difren from gudfala fasin?

21 Nara samting moa, taem iumi garem chance for story long nara pipol abaotem gudfala fasin bilong God, iumi hapi tumas. Psalm 145:7 sei olsem abaotem pipol bilong Jehovah: “Olketa bae hapi narawe abaotem staka gudfala fasin bilong iu.” Long each day wea iumi laef, gudfala fasin bilong Jehovah hem helpem iumi. Hem gud for mekem wei for sei thankiu each day long Jehovah for gudfala fasin bilong hem kamap samting wea man duim olowe. And talem hem klia wanem nao iumi thankiu long hem. Wei for ting abaotem datfala gud fasin, sei thankiu long Jehovah for datwan evriday, and talem nara pipol abaotem bae helpem iumi for kamap olsem gudfala God bilong iumi. And taem iumi luk aotem olketa wei for duim gudfala samting olsem Jehovah, bae iumi kam moa klos long hem. Olo aposol John hem raet olsem: “Gud fren bilong mi, no followim example bilong olketa wea duim nogud samting, bat followim example bilong olketa wea duim gudfala samting. Man wea duim gudfala samting hem bilong God.”​—3 John 11.

22 Gudfala fasin bilong Jehovah hem join witim olketa nara fasin. Olsem example, “loyal love” bilong God hem big tumas. (Exodus 34:6) Disfala fasin hem no olsem gudfala fasin, from Jehovah no showimaot diswan long evriwan. Jehovah showimaot diswan especially long olketa faithful servant bilong hem. Long next chapter, bae iumi lanem hao hem duim olsem.

a No eni nara example bilong gudfala fasin bilong Jehovah hem winim datfala ransom. Nomata planti million angel stap wea hem savve sendem, Jehovah chusim only-born Son bilong hem wea hem lovem tumas for dae for iumi.

b Hem barava fitim for Bible joinim truth witim laet. Man wea singim psalm sei: “Sendem aot laet and truth bilong iu.” (Psalm 43:3) Jehovah showimaot bigfala spiritual laet long olketa wea willing for lane, or kasem savve from hem.​—2 Corinthians 4:6; 1 John 1:5.