Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 31

“ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá, pea Te Ne ʻUnuʻunu Ofi Mai Kiate Kimoutolu”

“ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá, pea Te Ne ʻUnuʻunu Ofi Mai Kiate Kimoutolu”

1-3. (a) Ko e hā ʻoku tau ako nai fekauʻaki mo e natula fakaetangatá ʻi hono sivisiviʻi ʻa e fengāueʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e ongo mātuʻá mo ʻena kiʻi pēpeé? (e) Ko e hā ʻa e foʻi ngāue ʻoku hoko fakanatula ʻi he taimi ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe ha taha ha ʻofa kiate kitautolú, pea ko e hā ʻa e fehuʻi mahuʻinga ʻe lava ke tau ʻeke hifo kiate kitautolú?

 ʻOKU fiefia ʻa e ongo mātuʻá ʻi he sio ki he malimali ʻena kiʻi pēpē toki fāʻeleʻí. ʻOkú na faʻa ʻai hona matá ʻo ofi ki he mata ʻo e kiʻi valevalé, ʻo lēlea mo malimali mohu ʻuhinga ki ai. ʻOkú na vēkeveke ke sio ki ha tali. Pea taimi siʻi pē, ʻoku hoko mai ʻa e talí​—ʻoku kiʻi makoko ʻa e ongo kouʻahe ʻo e kiʻi pēpeé, mingi atu ʻa e loungutú, pea hā mai ha malimali fiefia. ʻI heʻene founga makehe ʻaʻaná, ʻoku hā ngali ʻoku fakahaaʻi ʻe he malimali ko iá ʻa e ʻofá, ko e fuofua fakahāhā ia ʻa e ʻofa ʻa e kiʻi pēpeé ʻi he tali ki he ʻofa ʻa e ongo mātuʻá.

2 ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he malimali ʻa e kiʻi pēpeé ha meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo e natula fakaetangatá. Ko ʻetau tali fakanatula ki he ʻofá ko e ʻofa. Ko e founga tofu pē ia naʻe ngaohi ai kitautolú. (Sāme 22:9) ʻI heʻetau tupu haké, ʻoku tau matuʻotuʻa ʻi heʻetau malava ke fai ha tali ki he ʻofá. Mahalo pē ʻoku malava ke ke manatuʻi mei hoʻo kei siʻí ʻa e founga naʻe fakahaaʻi atu ai ʻe hoʻo ongo mātuʻá, ngaahi kāingá, pe ngaahi kaumeʻá ʻenau ʻofá kiate koé. Naʻe fokotuʻu ai ʻi ho lotó ha ongoʻi māfana, ʻo tupu hake, pea tupulekina ki he ngāue. Naʻá ke tali ʻaki leva hoʻo fakahāhaaʻi ki ai hoʻo ʻofá. ʻOku hoko ha meʻa meimei tatau ʻi ho vahaʻangatae mo Sihova ko e ʻOtuá?

3 ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “ʻOku tau ʻofa ʻe kitautolu, koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻofa ʻe he ʻEne ʻAfio kiate kitautolu.” (1 Sione 4:19) ʻI he Konga 1 ki he 3 ʻo e tohí ni, naʻe fakamanatu atu ai kiate koe kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ko e ʻOtuá hono mālohí, ko ʻene fakamaau totonú, mo hono potó ʻi he ngaahi founga anga-ʻofa ki ha lelei maʻau. Pea ʻi he Konga 4, naʻá ke ʻilo ai kuó ne fakahāhaaʻi fakahangatonu ʻene ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá​—pea kiate koe fakafoʻituitui​—ʻi ha ngaahi founga fakaofo. ʻOku malanga hake leva ha fehuʻi. ʻI ha ʻuhinga, ko e fehuʻi mahuʻinga lahi taha ia ʻe lava ke ke ʻeke hifo kiate koé: ‘ʻE anga-fēfē ʻeku tali ki he ʻofa ʻa Sihová?’

Meʻa ʻOku ʻUhinga ki Ai ʻa e ʻOfa ki he ʻOtuá

4. ʻI he founga fē ʻoku puputuʻu ai ʻa e kakaí fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá?

4 Ko Sihova, ʻa e Tupuʻanga ʻo e ʻofá, ʻokú ne ʻiloʻi lelei ʻoku maʻu ʻe he ʻofá ha mālohi lahi fakaʻulia ke ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei tahá ʻi he niʻihi kehé. Ko ia, neongo ʻa e angatuʻu tuʻukāivi ʻa e faʻahinga taʻefaitōnunga ʻo e tangatá, kuó ne kei falala pē ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá te nau fai ha tali ki heʻene ʻofá. Pea ko e moʻoni, kuo fai ia ʻe he laui miliona. Kae kehe, ko e meʻa fakamamahí, kuo hanga ʻe he ngaahi lotu ʻo e māmani fakameleʻi ko ʻení ʻo ʻai ʻa e kakaí ke nau puputuʻu fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he kakai tokolahi ʻaupito ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá, ka ʻoku hā ngali ʻoku nau fakakaukau ko e ʻofa ko iá ko ha foʻi ongoʻi pē ke fakahaaʻi ʻi he lea. Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻe kamata nai ia ʻi he founga ko iá, ʻo hangē pē ko e ʻofa ʻa ha kiʻi pēpē ki heʻene ongo mātuʻá ʻe ʻuluaki fakahāhaaʻi nai ia ʻi ha malimali pē. Kae kehe, ʻi he kakai matuʻotuʻa angé, ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ia ʻoku kau ki he ʻofá.

5. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, pea ko e hā ʻoku fakamānako ai ʻa e fakamatala ko iá kiate kitautolú?

5 ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa kiate iá. ʻOku pehē ʻe heʻene Folofolá: “Ko ʻeni ia ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau tauhi ʻene ngaahi fekaú.” Ko ia, ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ke fakahaaʻi ia ʻi he ngāue. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe he kakai tokolahi ia ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e fakamānako ʻa e talangofuá. Ka ʻoku tānaki anga-ʻofa mai ʻe he veesi tatau pē: “Pea ko ʻene [ʻOtuá] ngaahi fekaú ʻoku ʻikai ke fakamafasia.” (1 Sione 5:3NW) ʻOku faʻufaʻu ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ke ʻaonga kiate kitautolu, ʻikai ko hono lōmekina kitautolu. (Aisea 48:17, 18) ʻOku fonu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia. Anga-fēfē? Tau toe vakai angé ki he ngaahi tafaʻaki ʻe tolu ʻo hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. ʻOku kau ki heni ʻa e fetalanoaʻaki, lotu, mo e faʻifaʻitaki.

Fetalanoaʻaki mo Sihova

6-8. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau fanongo ai kia Sihová? (e) ʻE lava fēfē ke tau ʻai ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ke moʻui ʻi he taimi ʻoku tau lau ai kinautolú?

6 Naʻe kamataʻaki ʻa e Vahe 1 ʻa e fehuʻi, “ʻE lava ke ke sioloto atu ki hano fai ha fetalanoaʻaki mo e ʻOtuá?” Naʻa tau sio ai naʻe ʻikai ko ha fakakaukauloto ʻataʻatā pē ʻeni. Ko hono moʻoní, naʻe fai ʻe Mōsese ha fetalanoaʻaki pehē. Fēfē kitautolu? ʻI he taimi ní ʻoku ʻikai ko ha taimi ia ʻa Sihova ke fekau hifo ai ʻene kau ʻāngeló ke fetalanoaʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga lelei ʻaupito ʻa Sihova ki he fetalanoaʻaki mo kitautolu ʻi he ʻaho ní. ʻE malava fēfē ke tau fanongo kia Sihova?

7 Koeʻuhi “ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua,” ʻoku tau fanongo kia Sihova ʻaki hono lau ʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú. (2 Tīmote 3:16) Naʻe enginaki ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he kau sevāniti ʻa Sihová ke nau fai ʻa e lautohi ko iá ʻi he “ʻaho mo e po.” (Sāme 1:1, 2) Ko hono fai iá ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga lahi ia ʻi heʻetau tafaʻakí. Ka ʻoku taau ʻa e feinga kotoa ko iá. Hangē ko ia naʻa tau vakai ki ai ʻi he Vahe 18, ʻoku hangē ʻa e Tohitapú ha tohi mātuʻaki mahuʻinga kiate kitautolu mei heʻetau Tamai fakahēvaní. Ko ia, ko hono lau iá ʻoku ʻikai totonu ke hoko ko ha ngāue tuʻumaʻu pē. Kuo pau ke tau ʻai ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ke moʻui ʻi he taimi ʻoku tau lau ai iá. ʻE lava fēfē ke tau fai ia?

8 Sioloto atu ki he ngaahi fakamatala ʻa e Tohitapú ʻi hoʻo lau iá. Feinga ke ke sio ki he faʻahinga ʻi he Tohitapú ʻi he tuʻunga ko e kakai moʻoni. Feinga ke ke mahinoʻi honau ʻātakaí, ngaahi tuʻungá, mo ʻenau ngaahi taumuʻá. Hili iá, fakakaukau loloto fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke laú, ʻeke kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ‘Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate au ʻe he fakamatalá ni ʻo fekauʻaki mo Sihová? Ko fē ʻi hono ngaahi ʻulungāngá ʻoku ou sio ki ai hení? Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke u ako hení, pea ʻe anga-fēfē ke u ngāueʻaki ia ʻi heʻeku moʻuí?’ Lau, fakalaulauloto, pea ngāueʻaki​—ʻi hoʻo fai iá, ʻe hoko leva ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo moʻui kiate koe.​—Sāme 77:12; Sēmisi 1:23-25.

9. Ko hai “ae tamaioeiki agatonu mo boto,” pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fanongo tokanga ki he “tamaioeiki” ko iá?

9 ʻOku toe folofola mai ʻa Sihova kiate kitautolu fakafou ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsuú, ko ha kiʻi kulupu ʻo e kau tangata Kalisitiane pani kuo fakanofo ke nau tokonaki mai ʻa e “mea kai [fakalaumālie] i hono taimi totonu” he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ʻení. (Mātiu 24:45-47PM) ʻI he taimi ʻoku tau lau ai ʻa e ʻū tohi naʻe teuteuʻi ke tokoni kiate kitautolu ke maʻu ʻa e ʻilo totonu ʻo e Tohitapú pea ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo e ngaahi fakataha-lahí, ʻoku fafangaʻi fakalaumālie ai kitautolu ʻe he tamaioʻeiki ko iá. Koeʻuhi ko e tamaioʻeiki ia ʻa Kalaisi, ʻoku fakapotopoto ai ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Mou tokanga ki he anga ʻo hoʻomou fanongo.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Luke 8:18) ʻOku tau fanongo tokanga koeʻuhi ʻoku tau lāuʻilo ko e tamaioʻeikí ko e taha ia ʻo e ngaahi founga ʻa Sihova ki he fetalanoaʻaki mo kitautolú.

10-12. (a) Ko e hā ko ha meʻaʻofa fakaofo ai meia Sihova ʻa e lotú? (e) ʻE lava fēfē ke tau lotu ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kia Sihová, pea ko e hā ʻoku tau loto-falala nai ai ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻetau ngaahi lotú?

10 Kae fēfē ʻa e fetalanoaʻaki mo e ʻOtuá? ʻE lava ke tau lea kia Sihova? Ko ha foʻi fakakaukau fakatoʻoaloto ia. Kapau te ke fakaofiofi ki he pule maʻu mafai lahi taha ʻi ho fonuá koeʻuhi ke talanoa fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo hoʻo ngaahi loto-hohaʻa fakafoʻituituí, ʻe anga-fēfē hoʻo maʻu ha faingamālié? ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e foʻi feingá tonu ʻe fakatuʻutāmaki nai! ʻI he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒseta mo Motekiaí, naʻe lava ke tāmateʻi ai ha taha naʻe fakaofiofi ki he tuʻi Pēsiá taʻeʻiai ha fakaafe fakatuʻi ke fai pehē. (ʻĒseta 4:10, 11) Ko ia, sioloto atu ki he haʻu ki he ʻao ʻo e ʻEiki Hau ʻo e ʻunivēsí, ʻa ē ʻi hono fakahoa atu kiate iá naʻa mo e maʻu mafai lahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá “ko e fanga heʻe tofu pe.” (Aisea 40:22) ʻOku totonu ke tau ongoʻi mātuʻaki tailiili ke fakaofiofi kiate ia? ʻIkai ʻaupito!

11 Kuo ʻomai ʻe Sihova ha founga ʻoku ʻatā kiate kitautolu pea faingofua ki he fakaofiofi kiate iá​—ko e lotú. Naʻa mo ha kiʻi tama kei siʻi ʻaupito ʻe lava ke ne lotu kia Sihova ʻi he tui, ʻo fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsuú. (Sione 14:6; Hepelū 11:6) Ka, ʻoku toe fakaivia kitautolu ʻe he lotú ke tau fakahoko atu ʻetau ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi fihi mo fekoekoeʻi lahi tahá​—naʻa mo e ngaahi ongoʻi mamahi ʻoku faingataʻa kiate kitautolu ke tau fakahā ʻi ha leá. (Loma 8:26) ʻOku ʻikai hano ʻaonga ʻa e feinga ke ʻai ke maongo kia Sihova ʻaki ha ngaahi lotu leʻo-afea, pōtoʻi-lea pe lōloa. (Mātiu 6:7, 8) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai ke ʻomai ʻe Sihova ia ha ngaahi fakangatangata ki he lōloa ʻo ʻetau lea ange kiate iá pe ko hono tuʻo lahí. ʻOku aʻu ʻo fakaafeʻi mai kitautolu ʻe Heʻene Folofolá ke tau “lotu taʻetuku.”​—1 Tesalonaika 5:17.

12 Manatuʻi ko Sihova toko taha pē ʻoku ui ko e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú,” pea ʻokú ne fanongo fakataha mo e kaungāongoʻi. (Sāme 65:2NW) ʻOkú ne kātakiʻi taʻeʻiai pē ha lāunga ʻa e ngaahi lotu ʻa ʻene kau sevāniti loto-tōnungá? ʻIkai, ʻokú ne hōifua moʻoni ʻi heʻenau ngaahi lotú. ʻOku fakahoa ʻe heʻene Folofolá ʻa e ngaahi lotu peheé ki he ʻinisēnisí, ko hono tutu iá ʻokú ne ʻohake ʻa e kohu namu-lelei, mo fakanonga. (Sāme 141:2; Fakahā 5:8; 8:4) ʻIkai ʻoku fakafiemālie ke fakakaukau atu ʻoku pehē ʻa e ʻalu hake mo e fakahōifua ʻetau ngaahi lotu loto-moʻoní ki he ʻEiki Haú? Ko ia, kapau ʻokú ke fie ʻunuʻunu ofi kia Sihova, lotu anga-fakatōkilalo maʻu pē kiate ia, ʻi he ʻaho kotoa pē. Huaʻi atu ho lotó kiate ia; ʻoua ʻe toe tuku ha meʻa. (Sāme 62:8) Fevahevaheʻaki hoʻo ngaahi loto-hohaʻá, hoʻo ngaahi fiefiá, hoʻo ngaahi fakamāloó, pea mo hoʻo fakahīkihikí pea mo hoʻo Tamai fakahēvaní. Ko hono olá, ko e haʻi ʻi ho vahaʻa ʻoʻou mo iá ʻe tupu ʻo toe mālohi ange.

Lotu kia Sihova

13, 14. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e lotu kia Sihová, pea ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ke tau fai peheé?

13 ʻI he taimi ʻoku tau fetalanoaʻaki ai mo Sihova ko e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke tau fanongo pē mo lea ʻo hangē ko haʻatau fai nai ki ha kaumeʻa pe kāingá. Ko hono moʻoní, ʻoku tau fai ʻetau lotú kia Sihova, ʻo tuku kiate ia ʻa e fakalāngilangi loto-ʻapasia ʻokú ne mātuʻaki tuha mo iá. Ko e lotu moʻoní ʻokú ne puleʻi ʻa e kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Ko e founga ia ʻoku tau fakahaaʻi ʻaki ai kia Sihova ʻetau ʻofa mo e anga-līʻoa ʻaufuatoó, pea ʻokú ne fakafāʻūtahaʻi ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻamoʻui loto-tōnunga ʻa Sihová, tatau pē ʻi hēvani pe ʻi he māmaní. ʻI ha vīsone, naʻe fanongo ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki ha ʻāngelo ʻokú ne fanongonongo ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení: “Mou hū [“lotu,” NW] kiate ia naʻa ne ngaohi ʻa e langi mo e fonua mo e tahi mo e ngaahi matavai ʻo e ngaahi vaitafe.”​—Fakahā 14:7.

14 Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu kia Sihová? Fakakaukau angé ki he ngaahi ʻulungaanga kuo tau lāulea ki aí, hangē ko e māʻoniʻoní, mālohí, mataʻofi-kitá, fakamaau totonú, loto-toʻá, mēsí, potó, anga-fakatōkilaló, ʻofá, manavaʻofá, mateakí, mo e leleí. Kuo tau vakai ai ʻoku ʻomai ʻe Sihova ʻa e tuʻunga taupotu tahá, ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e ʻulungaanga mātuʻaki mahuʻinga kotoa pē ʻoku ala lavá. ʻI he taimi ʻoku tau feinga ai ke mahinoʻi ʻa e fakakātoa ʻo hono ngaahi ʻulungāngá, ʻoku tau ʻilo ai ʻokú ne mahulu mamaʻo hake mei ha tuʻunga ko ha Tokotaha lahi mo fakaofo pē. ʻOkú ne lāngilangi lahi fau fakaʻulia, mo māʻolunga taʻealafakatataua ange ia ʻiate kitautolu. (Aisea 55:9) ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ko Sihova ʻa hotau Hau totonú, pea ʻokú ne tuha moʻoni mo ʻetau lotú. ʻOku totonu leva ke fēfē ʻetau lotu kia Sihová?

15. ʻE anga-fēfē ʻetau lotu kia Sihova ʻo “fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni,” pea ko e hā ʻa e faingamālie ʻoku ʻomai ʻe he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané kiate kitautolú?

15 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e ʻOtua ko e laumālie: pea ko kinautolu ʻe hū [“lotu,” NW] kiate ia, kuo pau ke nau fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni ʻenau hu.” (Sione 4:24) Ke lotu ki he ʻOtuá “ʻi he laumālie,” kuo pau ke tau maʻu pea hoko ʻo tataki ʻe hono laumālié. Ko ʻetau lotú kuo pau ke toe fehoanaki mo e moʻoní, ʻa e ʻilo totonu ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha faingamālie mātuʻaki mahuʻinga ke lotu kia Sihova ʻo “fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni” ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku tau fakatahataha ai mo e kaungālotú. (Hepelū 10:24, 25) ʻI he taimi ʻoku tau hiva fakafetaʻi ai kia Sihová, fāʻūtaha ʻi he lotu kiate iá, pea fanongo mo kau ʻi he ngaahi lāulea ki heʻene Folofolá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa kiate iá ʻi he lotu maʻa.

Ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ko e ngaahi taimi fakafiefia ia ke lotu ai kia Sihová

16. Ko e hā ʻa e taha ʻo e ngaahi fekau lahi taha naʻe tuku mai ki he kau Kalisitiane moʻoní, pea ko e hā ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ueʻi kitautolu ke tau talangofua ki aí?

16 ʻOku tau toe lotu kia Sihova ʻi heʻetau lea ʻo kau kiate ia ki he niʻihi kehé, ʻi hono fakahīkihikiʻi fakahāhā iá. (Hepelū 13:15) Ko e moʻoni, ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo Sihová ko e taha ia ʻo e ngaahi fekau lahi taha naʻe tuku mai ki he kau Kalisitiane moʻoní. (Mātiu 24:14) ʻOku tau talangofua vēkeveke ki ai koeʻuhi ʻoku tau ʻofa ʻia Sihova. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he founga kuo hanga ai ʻe he “ʻotua ʻo e tuʻu ko eni,” ko Sētane ko e Tēvoló, ʻo “fakakui . . . ʻa e ʻatamai ʻo e kau taʻetui,” ʻi hono pouaki ʻa e ngaahi loi kovi ʻaupito fekauʻaki mo Sihová, ʻikai ʻoku tau fakaʻamu ke ngāue ʻi he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni maʻa hotau ʻOtuá, ʻo fakatonutonu ʻa e lauʻikovi loi peheé? (2 Kolinitō 4:4; ʻAisea 43:10-12) Pea ʻi heʻetau fakakaukauloto atu ki he ngaahi ʻulungaanga fakaofo ʻo Sihová, ʻikai ʻoku tau ongoʻi ha holi ʻoku ʻalu hake ʻi loto ʻiate kitautolu ke talanoa ki he niʻihi kehé ʻo kau kiate ia? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai mo ha toe monū ʻe lahi ange ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻilo mo ʻofa ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻo hangē ko ia ʻoku tau faí.

17. Ko e hā ʻoku kau ki heʻetau lotu kia Sihová, pea ko e hā kuo pau ai ke fai ʻetau lotú fakataha mo e anga-tonú?

17 Ko ʻetau lotu kia Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa ʻoku toe lahi ange. ʻOku kaunga ia ki he tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. (Kolose 3:23) Kapau ʻoku tau tali moʻoni ʻa Sihova ko hotau ʻEiki Haú ia, te tau feinga leva ke fai hono finangaló ʻi he meʻa kotoa pē​—ʻi heʻetau moʻui fakafāmilí, ʻi heʻetau ngāue fakamāmaní, ʻi heʻetau ngaahi feangainga mo e niʻihi kehé, ʻi hotau taimi mālōloó. Te tau feinga ke tauhi ʻa Sihova ʻaki “ʻa e loto haohaoa,” fakataha mo e anga-tonu. (1 Kalonikali 28:9) Ko e lotu peheé ʻoku ʻikai te ne fakaʻatā ha loto māvahevahe pe moʻui lōua​—ʻa e ʻalunga mālualoi ʻo e hā mai ʻoku tauhi kia Sihova lolotonga ia ʻokú ne fakahoko ha ngaahi angahala mamafa ʻi he liló. ʻOku ʻikai fakaʻatā ʻe he anga-tonú ha mālualoi pehē; ʻoku palakūʻia ai ʻa e ʻofá ia. ʻE tokoni foki ʻa e manavahē ʻOtuá. ʻOku fakafehokotaki ʻe he Tohitapú ʻa e anga-ʻapasia peheé mo ʻetau kaumeʻa ofi tuʻuloa mo Sihová.​—Sāme 25:14.

Faʻifaʻitaki kia Sihova

18, 19. Ko e hā ke fakakaukau atu ai ʻe malava moʻoni ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻo faʻifaʻitaki kia Sihova ko e ʻOtuá?

18 Kuo fakaʻosiʻaki ʻa e konga taki taha ʻo e tohí ni ha vahe ʻi he founga ke “hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua, ʻo tāu mo e fanau kuo ʻofeina.” (Efeso 4:32e, [5:1PM]) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke manatuʻi neongo ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻoku malava ke tau faʻifaʻitaki moʻoni ki he founga haohaoa ʻa Sihova ʻi hono ngāueʻaki ʻo e mālohí, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e fakamaau totonú, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e potó, pea ʻi hono fakahāhaaʻi ʻa e ʻofá. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku malava moʻoni ke faʻifaʻitaki ki he Māfimafi-Aoniú? Manatuʻi, ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he ʻuhinga ʻo e huafa ʻo Sihová ʻe lava ke ne hoko ki ha meʻa pē ʻokú ne fili ki ai koeʻuhi ke fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá. ʻOku totonu ʻetau ofo ʻi he malava ko iá, ka ʻoku taʻemalava fakaʻaufuli ke faʻifaʻitaki kia Sihova? ʻIkai.

19 Naʻe ngaohi kitautolu ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. (Sēnesi 1:26) Ko ia ai, ʻoku ʻikai tatau ʻa e faʻahinga ia ʻo e tangatá mo ha toe ngaahi meʻamoʻui kehe ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai tākiekina kitautolu ʻaki ha meʻa naʻa tau tupu hake pē mo ia, ngaahi kēnisi pe ngaahi meʻa tefito ʻi hotau ʻātakaí. Kuo foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolu ha meʻaʻofa mātuʻaki mahuʻinga​—ko e tauʻatāina ke filí. Neongo hotau ngaahi ngataʻangá mo e ngaahi taʻehaohaoá, ʻoku tau tauʻatāina ke fili ʻa e meʻa te tau hoko ki aí. ʻIkai ngata aí, manatuʻi ko e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku toe ʻuhinga foki ʻe lava ke ne fakatupunga ʻene kau lotú ke nau hoko ki ha meʻa pē ʻokú ne fili ki ai. Ko ia ʻokú ke loto ke hoko ko ha tokotaha ʻofa, poto, mo faitotonu ʻa ia ʻokú ne ngāuetotonuʻaki hono mālohí? ʻI he tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻe malava ke ke hoko ko e meʻa tofu pē ko iá! Fakakaukau atu ki he lelei te ke aʻusia aí.

20. Ko e hā ʻa e lelei te tau maʻu ʻi heʻetau faʻifaʻitaki kia Sihová?

20 Te ke lava ʻo fakahōifuaʻi hoʻo Tamai fakahēvaní, ʻo ʻai hono lotó ke fiefia. (Palōveepi 27:11) ʻOku aʻu ʻo malava ke ke “fakahōifuaʻi kakato ia,” he ʻokú ne mahinoʻi ho ngaahi ngataʻangá. (Kolose 1:9, 10NW) Pea ʻi hoʻo hokohoko atu ke langa hake ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí ʻi he faʻifaʻitaki ki hoʻo Tamai ʻofá, ʻe tāpuakiʻi koe ʻaki ha monū lahi. ʻI ha māmani fakapoʻuli kuo mavahe mei he ʻOtuá, te ke hoko ko ha tokotaha tapua atu ʻo e māmá. (Mātiu 5:1, 2, 14) Te ke tokoni ke fakamafola atu ʻi he māmaní ʻa e ngaahi ʻīmisi ʻo e ʻulungaanga lāngilangiʻia ʻo Sihová. Ko ha lāngilangi lahi ē!

“ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá, pea Te Ne ʻUnuʻunu Ofi Mai Kiate Kimoutolu”

ʻOfa ke ke ʻunuʻunu ofi ange maʻu pē kia Sihova

21, 22. Ko e hā ʻa e fononga taʻengata ʻoku toka mei muʻa ki he faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa kia Sihová?

21 Ko e enginaki faingofua ʻoku lēkooti ʻi he Sēmisi 4:8 ʻoku mahulu hake ia mei ha tuʻunga ko ha taumuʻá. Ko ha fononga ia. Kapau te tau faitōnunga atu ai pē, ʻe ʻikai ʻaupito ngata ʻa e fononga ia ko iá. ʻE ʻikai ʻaupito te tau taʻofi ʻetau ʻunuʻunu ofi ange mo toe ofi ange kia Sihová. Ko hono moʻoní, ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e meʻa lahi ange ke ako ʻo kau kiate ia. ʻOku ʻikai totonu ke tau sioloto atu kuo akoʻi mai ʻe he tohí ni kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa ke ʻilo ki ai fekauʻaki mo Sihová. He ko hono moʻoní, ko e toki kamata siʻi pē ē ke tau lāulea ki he meʻa kotoa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo hotau ʻOtuá! Pea naʻa mo e Tohitapú tonu ʻoku ʻikai te ne tala mai kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa ke ʻilo ki ai fekauʻaki mo Sihová. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Sioné kapau naʻe hiki ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Sīsū he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, “naʻa mo māmani ʻe ʻikai hao ai ʻa e ngaahi tohi ʻe fai.” (Sione 21:25) Kapau ʻoku malava ke leaʻaki ha meʻa pehē ki he ʻAló, huanoa hake ai ʻa e Tamaí!

22 Naʻa mo e moʻui taʻengatá ʻe ʻikai te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngataʻanga ʻo e ako fekauʻaki mo Sihová. (Koheleti 3:11) Ko ia, fakakaukau ki he ʻamanaki ʻoku ʻi muʻa ʻiate kitautolú. ʻI he hili ʻa e moʻui atu ʻi he ngaahi taʻu ʻe laui teau, laui afe, laui miliona, naʻa mo e laui piliona, te tau ʻilo ʻo toe lahi ange ai fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá ʻi heʻetau ʻilo he taimi ní. Ka te tau kei ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo taʻefaʻalaua ke ako ki ai. Te tau vēkeveke ke ako lahi ange, he te tau maʻu maʻu pē ʻa e ʻuhinga ke ongoʻi ai ʻo hangē ko ia naʻe ʻi he tokotaha-tohi-sāmé, ʻa ia naʻá ne hiva: “Oku lelei kiate au eku unuunu ke ofi ki he Otua.” (Sāme 73:28PM) Ko e moʻui taʻengatá ʻe mohu ʻuhinga taʻealasioloto atu ki ai mo kehekehe​—pea ko e ʻunuʻunu ofi ange kia Sihová ʻe hoko maʻu pē ko e konga fakafiemālie lahi taha ia ʻo e moʻui taʻengatá.

23. Ko e hā ʻoku fakalototoʻaʻi atu ke ke faí?

23 ʻOfa ke ke fai ha tali ki he ʻofa ʻa Sihová he taimí ni, ʻi he ʻofa kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ho lotó, soulú, ʻatamaí, mo ho mālohí. (Maʻake 12:29, 30) ʻOfa ke hoko hoʻo ʻofá ʻo mateaki mo tuʻumaʻu. ʻOfa ke hoko ʻa e ngaahi fili ʻokú ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē, mei he siʻisiʻi tahá ki he lahi tahá, ʻo tapua kotoa atu ʻa e tefitoʻi moʻoni tataki tatau​—te ke fili maʻu pē ʻa e hala ʻoku taki atu ai koe ki ha vahaʻangatae mālohi ange mo hoʻo Tamai fakahēvaní. Hiliō he meʻa kotoa, ʻofa ke ke ʻunuʻunu ʻo toe ofi ange kia Sihova, pea ʻofa ke ne ʻunuʻunu mai ʻo toe ofi ange kiate koe​—ʻi he kotoa ʻo ʻitānití!