Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU 1

Te Pogai ne Fai ei a Iesu mo Fai te Faiakoga Sili

Te Pogai ne Fai ei a Iesu mo Fai te Faiakoga Sili

I TE lua afe tupu tausaga ko ‵teka, ne fanau mai ei se tamaliki fakapito telā ne tupu aka ke fai mo fai te ‵toe tagata sili telā ne ola. E seai ne vakalele io me ne motoka a tino i aso konā. E seai foki ne televise, komupiuta, mo te Itaneti.

Ne fakaigoa te tamaliki tenā ki a Iesu. Ko ia eiloa te ‵toe tagata poto telā ne nofo i te lalolagi nei. Ne fai foki a Iesu mo fai te ‵toe faiakoga ‵lei. Ne fakamatala mai ne ia a mea faiga‵ta i se auala telā ne faigofie ke malamalama i ei.

Ne akoako ne Iesu a tino i koga ne fetaui ei a ia mo latou. Ne akoako ne ia latou i te matāfaga mo vaka. Ne akoako ne ia latou i olotou fale mo taimi ne faimalaga atu ei a ia. Ne seai se motoka a Iesu, e seai foki ne pasi io me ne pasikaiti. Ne sasale atu a Iesu mai te koga e tasi ki te suā koga, kae akoako atu ki tino.

E tauloto ne tatou a mea e uke mai nisi tino. Kae e mafai o tauloto ne tatou a toe mea tāua mai i te Faiakoga Sili, ko Iesu. E maua ne tatou i te Tusi Tapu a muna a Iesu. Kafai e lagona ne tatou a muna konā mai i te Tusi Tapu, e fai eiloa pelā me e faipati mai a Iesu ki a tatou.

Kaia ne fai ei a Iesu mo fai te Faiakoga Sili? A te pogai e tasi me e isi se tino ne akoako faka‵lei ne ia a Iesu. Kae ne iloa ne ia a te tāua o te fakalogo. Kae ko oi ne fakalogo ki ei a Iesu? Ko oi ne akoako ne ia a Iesu?— Ko tena Tamana. Kae ko te Tamana o Iesu ko te Atua.

A koi tuai o vau ki te lalolagi, ne ola a Iesu i te lagi fakatasi mo te Atua. Tela la, ne ‵kese eiloa a Iesu mai i nisi tāgata me e seai eiloa se isi tagata ne ola i te lagi a koi tuai o fanau mai ki te lalolagi. Ne fai faeloa a Iesu mo fai se Tama tagata ‵lei i te lagi, telā ne fakalogo ki tena Tamana. Tela la, ne mafai o akoako ne Iesu a tino ki mea ne tauloto ne ia mai te Atua. Mai i te fakalogo ki tou tamana mo tou mātua, e fakaakoako atu ei koe ki a Iesu.

A te suā pogai ne fai ei a Iesu mo fai te Faiakoga Sili me e alofa a ia ki tino. Ne manako a ia ke fesoasoani atu ki tino ke tauloto e uiga ki te Atua. Ne fiafia malosi a Iesu ki talavou, kae ne alofa foki a ia ki tama‵liki. Kae ne fia‵fia a tama‵liki ke olo atu ki a Iesu me ne sau‵tala kae fakalogologo atu a ia ki a latou.

Kaia ne fia olo sāle atu ei a tama‵liki ki a Iesu?

I te aso e tasi, ne avatu ne nisi mātua olotou tamaliki ki a Iesu. Kae ko ana taugasoa ne mafau‵fau me i te Faiakoga Sili ko tō fakalavelave ke faipati atu ki tamā tama‵liki. Tela la, ne fai atu a soko ke olo atu latou keatea. Kae ne a muna a Iesu?— Ne fai atu a Iesu: “Tuku a tama‵liki ke o‵mai ki a au, kae sa taofigina latou.” E tonu, ne manako a Iesu ke olo atu a tama‵liki ki a ia. E tiga eiloa ne fai a ia mo fai te ‵toe tagata poto kae tāua, ne fakaavanoa eiloa ne Iesu se taimi ke akoako ne ia a tama‵liki.—Maleko 10:13, 14.

E iloa ne koe me kaia ne akoako kae fakalogologo ei a Iesu ki tama‵liki? A te pogai e tasi me ne manako a ia ke fia‵fia latou mai i te fakaasiatuga o mea e uiga ki te Atua, tena Tamana faka-te-lagi. E mafai pefea o fai ne koe a tino ke fia‵fia?— Mai i te faiatuga o mea kolā ne tauloto ne koe e uiga ki te Atua.

I te taimi e tasi, ne fakaaoga ne Iesu se tamā tamaliki ke fakaasi atu ki Ana taugasoa se akoakoga tāua. Ne puke mai ne ia se tamaliki kae fakatu atu i ana mua i te kogāloto o Ana soko. Telā ne fai atu ei a Iesu me ne ‵tau o ‵fuli ne tāgata ma‵tua konei olotou uiga kae fai pelā mo te tamaliki tenei.

Se a te akoakoga e mafai o tauloto ne tama‵liki mo tino ma‵tua mai i se tamā tamaliki?

Se a te mea ne fakauiga ki ei a Iesu i te taimi ne fai atu ei ne ia a pati konā? E iloa ne koe a te auala e ‵tau ei o fai se tagata matua, io me se tamaliki, e pelā me se tamā tamaliki?— Ia, e se iloa ne se tamā tamaliki a mea e uke e pelā mo te tino matua kae e loto fiafia a ia o tauloto. Tela la, ne fai atu a Iesu me ne ‵tau o loto maulalo ana soko, e pelā mo te tamā tamaliki. E tonu, e mafai ne tatou o tauloto ki mea e uke atu mai i nisi tino. Kae e ‵tau o iloa ne tatou katoa me i akoakoga a Iesu e sili atu i te tāua i lō ‵tou manatu totino.—Mataio 18:1-5.

A te suā pogai ne fai ei a Iesu mo fai te Faiakoga Sili me e iloa ne ia o fakagaligali ana fakamatalaga ki tino. Ne fakamatala atu ne ia a mea i se auala faigofie kae manino. Ne faipati a ia e uiga ki manu mo pulalakau mo nisi mea masani ke fesoasoani atu ki tino ke malamalama i mea e uiga ki te Atua.

I te aso e tasi i te taimi ne nofo atu ei a Iesu i luga i te mauga, ne olo atu a tino e tokouke ki a ia. Ne sagasaga a Iesu ki lalo kae ne fai atu ne ia se lāuga ki a latou, e pelā mo te mea e mafai o lavea ne koe i konei. A te lāuga tenei ne fakaigoa ki te Lāuga i luga i te Mauga. Ana muna: ‘Onoono faka‵lei ki manu eva i te lagi. E se ‵toki fuaga. E se fakaputu meakai ki olotou fale koloa. Kae e fagai eiloa latou ne te Atua. E mata, e se tāua atu koutou i lō latou?’

Se a te akoakoga ne tuku mai ne Iesu i te taimi ne faipati ei a ia ki manu mo pulalakau?

Ne fai mai foki a Iesu: ‘Mafaufau ki pulalakau o te vao. E ola e aunoa mo te ga‵lue. Kae onoono la ki te ‵gali o latou! Ke oko ki te tupu ko Solomona ne seki pei aka eiloa ki se gatu e ‵pau tena gali mo pulalakau i te vao. Tela la, kafai e tausi ne te Atua a pulalakau kolā e ola, e a, ka se tausi atu foki a ia ki a koe?’—Mataio 6:25-33.

E mata, e malamalama koe i te akoakoga ne fakaasi mai ne Iesu i konei?— Ne seki manako a ia ke manava‵se tatou e uiga ki mea‵kai ke ‵kai ki ei io me ko gatu ke ‵pei ki ei. E iloa ne te Atua me e ‵tau o maua ne tatou a mea konā. Ne seki fai mai a Iesu me e se ‵tau o ga‵lue tatou mō mea‵kai mo gatu. Kae ne fai mai a ia me e ‵tau o fakamuamua ne tatou a te Atua. Kafai e fai ne tatou te mea tenā, ka fakamautinoa aka eiloa ne te Atua me e isi ne ‵tou mea‵kai ke ‵kai ki ei mo gatu ke ‵pei ki ei. E mata, e talitonu koe ki te mea tenā?—

I te taimi ne gata atu ei te faipatiga a Iesu, ne a mafaufauga o tino?— E fai mai te Tusi Tapu me ne ofo latou i te auala ne akoako atu ei a ia. Se mea gali ke fakalogologo atu ki a ia. A muna ne fai mai ne ia, ne fesoasoani atu ki tino ke fai ne latou a te mea tonu.—Mataio 7:28.

Tela la, ko oko eiloa i te tāua ke tauloto tatou mai i a Iesu. E iloa ne koe me se a te auala e mafai ei ne tatou o fai penā?— Ia, e maua ne tatou ana muna i se tusi. E iloa ne koe me se a te tusi tenā?— Ko te Tusi Tapu. Ko tena uiga e mafai ne tatou o fakalogo‵logo ki a Iesu mai i te ‵saga tonu atu ki mea kolā e faitau ne tatou i te Tusi Tapu. A te ‵tonuga loa, e isi se tala gali i te Tusi Tapu e uiga ki te auala ne fai mai ei te Atua ke faka‵logo tatou ki a Iesu. Ke onoono aka tatou me se a te mea ne tupu.

I te aso e tasi ne ave ne Iesu ana taugasoa e tokotolu ki luga i se mauga maluga ‵ki. A igoa o latou ko Iakopo, Ioane, mo Petelu. Ka tauloto fakamuli tatou ki mea e uke atu e uiga ki tāgata konei, me ne fai latou katoa mo taugasoa ‵pili o Iesu. Kae i te taimi fakapito tenei, ne ‵pula mai a mata o Iesu e pelā mo te la. Kae ko ana gatu ne ‵kena pakipaki e pelā mo te mainaga, e pelā mo te mea e matea ne koe i konei.

“Tenei eiloa taku Tama . . . Faka‵logo ki a ia”

Mai tua ifo, ne lagona atu ne Iesu mo ana taugasoa se leo mai te lagi. Ne fai mai: “Tenei eiloa taku Tama, ko taku fagasele telā ko oti ne talia ne au; faka‵logo ki a ia.” (Mataio 17:1-5) E iloa ne koe me i o oi a te leo tenā?— Ko te leo o te Atua! E tonu, ko te Atua telā ne fai mai me e ‵tau mo latou o faka‵logo ki tena Tama.

Kae e a tatou i aso nei? E mata, ka faka‵logo tatou ki te Atua mai i te faka‵logo foki ki tena Tama, te Faiakoga Sili?— Tenā eiloa te mea e ‵tau mo tatou katoa o fai. E masaua ne koe me e mafai pefea o fai tatou penā?—

Ao, e mafai o faka‵logo tatou ki te Tama a te Atua mai i te faitau ki tala i te Tusi Tapu e uiga ki tena olaga. E uke a mea ‵gali ne fai mai ne te Faiakoga Sili ki a tatou. Ka fiafia eiloa koe o tauloto ki mea konei i te Tusi Tapu. Kae ka maua foki ne koe te fiafia māfai e fai atu ne koe ki ou taugasoa a mea ‵lei ne tauloto ne koe.

Ke maua a nisi manatu tai ‵gali atu e uiga ki mea ‵lei kolā e maua mai i te fakalogologo ki a Iesu, ke ‵suke tau Tusi Tapu kae faitau ki te Ioane 3:16; 8:28-30; mo te Galuega 4:12.