Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

DUL ME 5

“Man Aye Woda”

“Man Aye Woda”

CWINY lunyodo bedo yom ka lutino gitimo jami mabeco. Ka latin nyako otimo gin mo maber, wonne twero bedo ki awaka me waco bot jo mukene ni: “Man aye nyara.” Nyo ka wode timo jami mabeco, wonne cwinye bedo yom me wacci: “Man aye woda.”

Yecu kare ducu timo jami ma yomo cwiny Wonne. Pi meno, Wonne tye ki awaka i kome. Wi tika po ngo ma Won Yecu otimo i nino mo acel ma Yecu onongo tye ki lulub kore adek?— Lubanga oloko ki i polo me waco bot lulub kor Yecu magi ni: ‘Man aye woda ma amaro; ma cwinya yom i kome.’Matayo 17:5.

Yecu bedo ki yomcwiny kare ducu me timo gin ma yomo cwiny Wonne. Ingeyo pingo en timo meno? Pien en maro Wonne adada. Ka ngat moni timo mere jami pien ni myero etimgi, man weko timogi nen calo gin matek. Ento ka cwinye mito, ci timone doko yot.

Yecu onongo mito timo gin mo keken ma Wonne owacce kadi ma peya en onongo obino i ngom kany. En otimo man pien maro Wonne, Lubanga Jehovah. Yecu onongo tye ki rwom madit adada i polo bot Wonne. Ento Lubanga onongo tye ki tic mo ma dok pat ma myero Yecu otim. Yecu oweko polo me bino ka timo tic meno. Kinywale i lobo macalo latin matidi. Yecu onongo mito timo tic man pien Jehovah mito ni en otim.

Ngo ma lamalaika Gabriel owaco bot Maliam?

Kinywalo Yecu i lobo calo latin matidi. Tika ingeyo nying mine?— Nyinge Maliam. Jehovah ooro malaikane Gabriel ki i polo wek olok ki Maliam. Gabriel owacce ni en binywalo latin awobi. Latin meno kibicako nyinge ni Yecu. Nga mono ma obibedo won latin man?— Lamalaika-ni owaco ni won latin man bibedo Lubanga Jehovah. Meno aye oweko kilwongo Yecu ni Wod pa Lubanga.

Itamo ni Maliam owinyo i cwinye nining?— Tika en owaco ni, “Pe amito bedo min Yecu”? Pe, Maliam onongo tye atera me timo gin ma Lubanga mito. Ento i yo ango ma Wod pa Lubanga ma i polo onongo kitwero nywalone i lobo macalo latin matidi? Nywalo Yecu mono onongo dok pat ki pa lutino mukene-ni nining? Tika ingeyo?—

Lubanga ocweyo lunyodowa mukwongo Adam ki Kawa ma miyo giromo ribbe i yo mo ma dok pat. I ngeye latin romo cako dongo i i mine. Dano waco ni man obedo tango! Ageno ni in bene i ye lok man.

Lubanga dok otimo gin mo ma pud dong tye tango ma loyo. En okwanyo kwo pa Wode ki i polo ka oketo i i Maliam. Lubanga onongo yam con peya otimo meno, dok peya onwoyo timone. Macalo adwogi me tango man, Yecu ocako dongo i i Maliam kit ma lutino mukene dongo kwede i i megigi-ni. Lacen, Yucepu onyomo Maliam.

I kare ma kinywalo Yecu, Maliam gin ki Yucepu onongo gucito ka lim i Beterekem. Ento dano onongo gupong kunu adada. Pi meno, Yucepu gin ki Maliam gubedo i ot ka ma kigwoko iye lee, pien ka ma myero gubut iye onongo pe. Ki kunu Maliam onywal, ci en opyelo Yecu i weer pa dyang kit ma i neno en tye ka timone kwede i cal-li. Weer obedo ka ma kiketo iye cam pa dyangi ki lee mukene-ni ci gicamo ki i iye.

Pingo kitye ka pyelo Yecu i weer pa dyang?

Jami ma yomo cwiny otimme i dyewor ma kinywalo iye Yecu. Lamalaika acel onyutte bot lukwat mogo cok ki Beterekem. En owaco botgi ni Yecu obedo ngat ma pire tek. Malaika-ni owaco ni: ‘Nen! Akeliwu kwena maber ma bimiyo dano bedo ki yomcwiny. Tin kinywalo ngat mo ma bilaro dano.’Luka 2:10, 11.

Kwena maber ango ma lamalaika acel ki i kin lumalaika magi owaco ki lukwat?

Malaika-ni owaco bot lukwat magi ni giromo nongo Yecu i Beterekem, kun tye obutu i weer pa dyang. Cutcut lumalaika mukene ma gua ki i polo guribbe ki lamalaika mukwongo-ni i pako Lubanga. Lumalaika magi guwero ni: ‘Deyo obed bot Lubanga, wa i lobo kuc obed i kin jo ma en pwoyo.’Luka 2:12-14.

I kare ma lumalaika magi gua, lukwat gucito i Beterekem gunongo Yecu. Gutito bot Maliam gin ki Yucepu jami ducu mabeco ma guwinyo. Mono itwero tamo yomcwiny ma Maliam obedo kwede pi ye bedo min Yecu?

I ngeye, Maliam ki Yucepu gutero Yecu i Najaret. Kunu aye ka ma Yecu odongo iye. I kare ma en odoko dit, en ocako ticce ma pire tek me pwony. Man obedo but tic ma Lubanga Jehovah onongo mito ni Wode otim i lobo. Yecu oye me timo tic meno pien ni Yecu omaro Wonne me polo tutwal.

Ma peya Yecu ocako ticce macalo Lapwony Madit, Jon Labatija obatija en i Kulu Jordan. Lacen gin mo me aura otimme! Ma Yecu onongo tye ka katti ki i pii, Jehovah oloko ki i polo kun waco ni: “Man aye Woda ma amare, ma cwinya yom i kome.” (Matayo 3:17) Cwinyi mono pe bedo yom ka lunyodoni giwaco boti ni gimari?— Wangeyo atir ni cwiny Yecu obedo yom.

Yecu kare ducu onongo timo jami matir. En onongo pe mine me bedo ngat mo mukene ma pe en obedo. En pe owaco ki dano ni en ebedo Lubanga. Malaika Gabriel owaco ki Maliam ni kibilwongo Yecu ni Wod pa Lubanga. Yecu kikome bene owaco ni en Wod pa Lubanga. En pe owaco ki dano ni engeyo jami mapol loyo Wonne. En owacci: “Won dit kata.”Jon 14:28.

Kadi wa i kare ma Yecu tye i polo, ka Wonne omine tic, Yecu onongo timo. En pe onongo waco ni ebitimo ci dok timo gin mukene. En omaro Wonne. Pi meno owinyo lok pa Wonne. I kare ma Yecu obino i lobo, en otimo gin ma Wonne ocwale me timone. Pe obalo cawane me timo jami mapat. Man aye omiyo cwiny Jehovah yom i kom Wode!

Wan bene wamito yomo cwiny Jehovah, pe kumeno?— Ka kumeno, ci omyero wanyut ni ada wawinyo Lubanga kit ma Yecu owinye kwede. Lubanga loko kwedwa kun tiyo ki Baibul. Mono pore me timme ni watye ka winyo Lubanga kun nongo waye dok watimo jami ma pe rwatte ki gin ma Baibul waco?— Wi myero opo ni ka wamaro Jehovah, ci iwa bibedo yom me yomo cwinye.

Kwan wang Baibul magi ma ginyutu gin ma myero wange dok waye i kom Yecu: Matayo 7:21-23; Jon 4:25, 26; ki 1 Temceo 2:5, 6.