Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 11

Te Fesoasoani Mai i Agelu a te Atua

Te Fesoasoani Mai i Agelu a te Atua

E FAI mai a nisi tino me e tali‵tonu fua latou ki mea e mafai o lavea ne latou. Kae se mea valea fua te manatu tenā. E uke ‵ki eiloa a mea ‵tonu kolā e se mafai o lavea ne tatou ki ‵tou mata. E mata, e mafai o taku mai ne koe se mea?—

Se a tau faka‵tau ki te ea telā e mānava ne tatou? E mata, e mafai o lagona ne tatou ki ‵tou foitino?— Ke tuku tou lima i ou mua, kae ‵pusi atu ki ei. E mata, e lagona ne koe se mea?— Ao, e lagona ne koe, kae e se mafai o lavea ne koe te ea tenā, ne?—

Ko oti ne fai‵pati tatou ki tino faka-te-agaga, kolā e se mafai o matea ne tatou. Ko oti ne iloa ne tatou me e ‵lei a nisi agelu kae ma‵sei a nisi o latou. Ke taku mai a igoa o nisi tino faka-te-agaga ‵lei kolā e se mafai o lavea ne tatou.— Ao, ko Ieova te Atua, ko Iesu, kae e isi foki ne agelu ‵lei. E mata, e isi foki ne agelu ma‵sei?— E fai mai te Tusi Tapu me e isi. Fai mai me se a te mea ko oti ne tauloto ne koe e uiga ki a latou.—

E tasi te mea e iloa ne tatou me e ma‵losi atu a agelu ‵lei mo agelu ma‵sei i a tatou. Ne iloa ne te Faiakoga Sili a mea e uke e uiga ki agelu. Ne iloa ne ia a mea e uke ona ko te mea ne fai a ia mo fai se agelu a koi tuai o fanau mai e pelā me se pepe ki te lalolagi. Ne ‵nofo fakatasi a ia mo nisi agelu i te lagi. Ne iloa ne ia a te fia miliona o latou. E mata, e isi ne igoa o agelu katoa konei?—

Ia, ko oti ne iloa ne tatou me ne fakaigoa ne te Atua a fetu. Tela la, e mafai eiloa o tali‵tonu tatou me e isi foki ne igoa o agelu. Kae e iloa ne tatou me e mafai o fakatau fai‵pati atu latou ona ko te mea e fai mai te Tusi Tapu me e isi se ‘gana a agelu.’ (1 Kolinito 13:1) Se a tau faka‵tau me ne a mea e fai‵pati ki ei a agelu? E mata, e fai‵pati latou e uiga ki a tatou i te lalolagi?—

E iloa ne tatou me i agelu a Satani, ko temoni, e taumafai o fai tatou ke se faka‵logo ki a Ieova. Tela la, e iku eiloa o fai‵pati sāle latou ki auala e mafai ei ne latou o fai te mea tenei. E ma‵nako latou o fai tatou ke fakaakoako atu ki a latou ko te mea ke se fiafia mai foki a Ieova. Kae e a agelu fakamaoni a te Atua? E mata, e mafaufau koe me e fai‵pati foki latou e uiga ki a tatou?— Ao. E fia fesoasoani mai latou ki a tatou. Ke fakaasi atu ne au a te auala ne fesoasoani atu ei a nisi agelu a te Atua ki tino kolā ne a‵lofa ki a Ieova kae tavini atu ki a ia.

E pelā mo te tagata ko Tanielu telā ne nofo i Papelonia. E tokouke a tino i konā ne seki a‵lofa ki a Ieova. Ne fai foki ne tino se tulafono telā ka fakasala ei so se tino telā e ‵talo atu ki a Ieova te Atua. Kae ne seki fakagata aka ne Tanielu tena ‵talo atu ki a Ieova. E mata, e iloa ne koe me se a te mea ne fai ne latou ki a Tanielu?—

Ao, ne fai ne tino ma‵sei ke ‵pei atu a Tanielu ki loto i te lua o leona. I konā ne nofo tokotasi ei a Tanielu mo leona fe‵kai. E iloa ne koe me se a te mea ne tupu?— Ne fai mai a Tanielu: “Ne uga mai ne te Atua tena agelu ke ‵pono a gutu o leona.” Ne seki pakia lele eiloa a ia! E mafai ne agelu o fai a mea fakaofoofogia mō tino kolā e tavini atu ki a Ieova.—Tanielu 6:18-22.

Se a te mea ne fai ne te Atua ke fakasao ei a Tanielu?

E se gata i ei, e isi se taimi ne nofo atu ei a Petelu i te falepuipui. Kāti e masaua ne koe me i a Petelu se taugasoa o te Faiakoga Sili, ko Iesu Keliso. Ne seki fia‵fia a nisi tino i te taimi ne fai atu ei a Petelu ki a latou me i a Iesu ko te Tama a te Atua. Tela la, ne ‵pei atu ne latou a Petelu ki te falepuipui. Ne leoleo ne sotia a Petelu ke fakamautinoa aka ke mo a ma sao atu a ia. E mata, e isi se tino e mafai o fesoasoani atu ki a ia?—

Ne moe eiloa a Petelu i va o sotia leoleo e tokolua, kae ne pikifao ana lima ki filifili. Kae e fai mai te Tusi Tapu: ‘Kiloke! ne oko atu te agelu a Ieova kae ne maina atu se mainaga i te potu tenā. Ne fakapatele atu a ia ki te kaokao o Petelu, kae ‵fagu atu a ia, ana muna, “Tu ke vave ki luga!”’

Ne fesoasoani atu pefea se agelu ke fakasaoloto a Petelu mai i te falepuipui?

I kona loa, ne ‵to ifo ei a seni i ana lima! Kae ne fai atu te agelu ki a ia: ‘Pei ou gatu kae faka‵mau ou taka, kae tautali mai i a au.’ Ne seki mafai o taofi aka ne leoleo a lāua ona ko te mea ne fesoasoani atu te agelu ki a Petelu. I te okoatuga o lāua ki te mataloa fiti, ne tupu foki i ei se mea fakaofoofogia. Ne matala mai eiloa te mataloa i a ia eiloa! Ne fakasaoloto eiloa ne te agelu tenā a Petelu ko te mea ke mafai o tumau a ia i te talai atu.—Galuega 12:3-11.

E mata, e mafai foki o fesoasoani mai a agelu a te Atua ki a tatou?— Ao, e mafai ne latou. E mata, e fakauiga i ei me ka se mafai eiloa o talia ne latou ke logo‵mae tatou?— Ikai, e se taofi ne agelu a tatou mai i te logo‵mae māfai e fai ne tatou a mea va‵lea. Kae kafai foki e se fai ne tatou a mea va‵lea, koi mafai eiloa o logo‵mae tatou. E seki fakatonu atu ki agelu ke taofi aka ne latou te mea tenei. I lō te fai penā, ne tuku atu ne te Atua se galuega fakapito ke fai ne latou.

E fai mai te Tusi Tapu e uiga ki se agelu telā e fai atu ki tino i koga katoa ke tapuaki atu ki te Atua. (Fakaasiga 14:6, 7) E fai atu pefea ne te agelu a te mea tenā ki a latou? E mata, e pakalaga mai a ia i te lagi ko te mea ke mafai o lagona ne tino katoa?— Ikai, kae e fai‵pati atu a soko o Iesu i te lalolagi nei ki nisi tino e uiga ki te Atua, kae e takitaki ne agelu a latou i te lotou galuega. E fakamautinoa aka ne agelu me i tino kolā e ma‵nako tonu eiloa ke iloa ne latou te Atua, e maua ne latou se avanoaga ke lagona ne latou. E mafai eiloa o aofia tatou i te galuega talai tenā, kae ka fesoasoani mai a agelu ki a tatou.

Kae e a māfai e fakalavelave mai ki a tatou a tino kolā e se a‵lofa ki te Atua? Kae e a māfai e ‵pei atu ne latou a tatou ki te falepuipui? E mata, ka fakasaoloto tatou ne agelu?— E mafai ne latou. Kae e se tenā eiloa te mea e fai sāle ne latou.

Ne a pati a te agelu ne fai ki a Paulo?

A te soko o Iesu ko Paulo ne fai mo fai se pagota i te taimi e tasi. Ne faimalaga atu a ia i se poti i te taimi o se matagi malosi. Kae ne seki fakasaoloto fakavave a ia ne agelu. Ne fai penei me e isi ne nisi tino kolā ne manakogina ke lagona ne latou a mea e uiga ki te Atua. Ne fai atu se agelu: “Sa mataku e Paulo. E ‵tau o tu atu koe i mua o Kaisala.” E tonu, ne ‵tau o avatu a Paulo ki mua o te pule ko Kaisala ko te mea ke mafai o talai atu a Paulo ki tou tagata. Ne iloa faeloa ne agelu a te koga ne nofo atu i ei a Paulo, kae ne fesoasoani atu latou ki a ia. Ka fesoasoani mai foki latou ki a tatou māfai e fia tavini ‵tonu atu tatou ki te Atua.—Galuega 27:23-25.

E isi aka foki se galuega lasi telā ka fai ne agelu, kae ko pili o fai ne latou. Ko pili ‵ki mai eiloa a te taimi e fakaseai atu ei ne te Atua a tino ma‵sei. Ka fakaseai atu a tino katoa kolā e se tapuaki atu ki te Atua tonu. A latou kolā e fai mai me e se tali‵tonu latou ki agelu ona ko te mea e se mafai o matea ne latou ka iloa aka ne latou te lotou ‵se.—2 Tesalonia 1:6-8.

Se a te uiga o te mea tenā mō tatou?— Kafai e ‵kau fakatasi tatou mo agelu a te Atua, ka fesoasoani mai latou ki a tatou. Kae e mata, e ‵tu atu tatou i te lotou feitu?— E fai eiloa tatou penā māfai e tavini atu tatou ki a Ieova. Kae kafai e tavini atu tatou ki a Ieova, ka fai atu foki tatou ki nisi tino ke tavini atu ki a ia.

Ke iloa ne koe a mea e uke atu e uiga ki te auala e pokotia ei a olaga o tino i agelu, ke faitau te Salamo 34:7; Mataio 4:11; 18:10; Luka 22:43; mo te Galuega 8:26-31.