Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 14

‘Uhinga ‘Oku Totonu Ke Ta Fakamolemole Aí

‘Uhinga ‘Oku Totonu Ke Ta Fakamolemole Aí

KUO fai atu nai ‘e ha taha ha me‘a ‘oku hala kia koe?— Na‘á ne fakalotomamahi‘i koe pe lea‘aki ha me‘a ta‘e‘ofa kia koe?— ‘Oku totonu ke ke fai kiate ia ‘i he founga ta‘e‘ofa tatau na‘á ne fai kia koé?—

Kapau ‘e fakalotomamahi‘i ‘e ha taha ‘a e kakaí, ko e tokolahi ‘o kinautolu te nau fakalotomamahi‘i ‘a e tokotaha ko iá ke fetongi ‘a e me‘a na‘á ne faí. Ka na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘oku totonu ke ta fakamolemole‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku faihala mai kia kitauá. (Mātiu 6:12) Fēfē kapau ‘oku tu‘o lahi ‘a e faita‘e‘ofa mai ‘a ha taha kia kitaua? Ko e hā hono lahi ‘oku totonu ke ta fakamolemole‘i ai iá?—

Ko e me‘a ia na‘e fiema‘u ‘e Pita ke ne ‘ilo‘í. Ko ia, ‘i he ‘aho ‘e taha na‘á ne ‘eke kia Sīsū: ‘ ‘Oku totonu ke u fakamolemole‘i ia ‘o tu‘o fitu?’ ‘Oku ‘ikai ke fe‘unga ‘a e tu‘o fitú. Na‘e pehē ‘e Sīsū: ‘Ke ke fakamolemole‘i ‘o tu‘o fitufitu’ kapau ‘oku faiangahala ‘a e tokotahá kia koe ‘i he tu‘o lahi ko iá.

Ko e hā na‘e fiema‘u ‘e Pita ke ne ‘ilo ‘o fekau‘aki mo e fakamolemolé?

Ko ha taimi lahi ia! ‘E ‘ikai nai te ta manatu‘i ‘a e lahi ‘o e ngaahi hala pe ngaahi me‘a kovi na‘e fai mai ‘e ha taha kia kitaua, ‘ikai ko ia? Pea ko e me‘a eni na‘e tala mai ‘e Sīsū kia kitauá: ‘Oku ‘ikai totonu ke ta feinga ke fakamanatu ‘a e lahi ‘o e ngaahi hala ‘oku fai mai nai kia kitaua ‘e he ni‘ihi kehé. Kapau ‘oku nau kole ki ha fakamolemole, ‘oku totonu ke ta fakamolemole‘i kinautolu.

Na‘e fiema‘u ‘e Sīsū ke fakahā ki he‘ene kau ākongá ‘a e mātu‘aki mahu‘inga ko ia ke fakamolemolé. Ko ia, ‘i he hili ‘ene tali ‘a e fehu‘i ‘a Pitá, na‘á ne fai ki he‘ene kau ākongá ha talanoa. Te ke fie fanongo ki ai?—

Tokua na‘e ‘i ai ha tu‘i lelei. Na‘á ne fu‘u anga-lelei ‘aupito. Na‘e a‘u ‘o ne ‘oange ha pa‘anga ki he‘ene kau tamaio‘eikí ‘i he‘enau fiema‘u ha tokoní. Ka na‘e a‘u ki he ‘aho ‘a ia na‘e fiema‘u ai ‘e he tu‘í ‘a ‘ene kau tamaio‘eiki na‘e mo‘ua pa‘anga kiate iá ke totongi fakafoki ange ia. Sai, na‘e ‘omi ha tamaio‘eiki ‘e taha ‘a ia na‘á ne mo‘ua‘aki ki he tu‘í ‘a e ngaahi fo‘i pa‘anga ‘e 60 miliona. Ko ha fu‘u pa‘anga lahi ia!

Ko e hā na‘e hoko ‘i he kole ‘a e tamaio‘eikí ki he tu‘í ha taimi lahi ange ke totongi ai hono mo‘uá?

Ka na‘e ‘osi ngāue‘aki kotoa ‘e he tamaio‘eikí ‘a e pa‘anga ‘a e tu‘í pea na‘e ‘ikai lava ke ne totongi fakafoki ia ki he tu‘í. Ko ia, na‘e fai leva ‘e he tu‘í ha tu‘utu‘uni ke fakatau atu ia. Na‘e toe pehē ‘e he tu‘í ke fakatau atu mo e uaifi ‘o e tamaio‘eikí mo ‘ene fānaú pea mo e me‘a kotoa pē na‘á ne ma‘ú. Pea ko e pa‘anga leva ‘e ma‘u mei aí, ke totongi ia ki he tu‘í. ‘Okú ke pehē na‘e fēfē ‘a e ongo‘i ‘a e tamaio‘eikí ‘i he me‘á ni?—

Na‘á ne tū‘ulutui hifo ‘i he ‘ao ‘o e tu‘í ‘o ne kole: ‘Fakamolemole, ke ke toe tuku mai ha taimi, pea te u totongi fakafoki ‘a e me‘a kotoa pē ‘oku ou mo‘ua‘akí.’ Kapau na‘a ko koe ‘a e tu‘í, ko e hā na‘á ke mei fai ki he tamaio‘eikí?— Na‘e faka‘ofa‘ia ‘a e tu‘í ‘i he‘ene tamaio‘eikí. Ko ia, na‘e fakamolemole‘i ia ‘e he tu‘í. Na‘á ne tala ki he tamaio‘eikí ‘oku ‘ikai fiema‘u ke ne totongi ha konga ‘o e pa‘angá, ‘o ‘ikai na‘a mo ha taha ‘o e ngaahi fo‘i pa‘anga ‘e 60 milioná. He fiefia mo‘oni kuo pau na‘e ‘i ai ‘a e tamaio‘eikí!

Ka ko e hā leva ‘a e me‘a na‘e fai ‘e he tamaio‘eiki ko iá? Na‘á ne ‘alu ‘o ne ‘ilo ha tamaio‘eiki ‘e taha, ko e tokotaha na‘á ne mo‘ua‘aki kiate ia ‘a e fo‘i pa‘anga pē ‘e teau. Na‘á ne puke ‘a e kaungā tamaio‘eiki ko ení ‘i he kiá ‘o ne kamata fakasisina ia, ‘o ne pehē: ‘Totongi fakafoki mai ‘a e fo‘i pa‘anga ‘e teau ‘okú ke mo‘ua mai ‘akí!’ ‘E lava ke ke fakakaukauloto atu ki ha taha ‘okú ne fai ha me‘a pehē, tautefito ‘i he hili hono fakamolemole‘i lahi ia ‘e he tu‘í?—

Na‘e anga-fēfē ‘a e fai ‘a e tamaio‘eikí ki hono kaungā tamaio‘eiki ‘a ia na‘e ‘ikai lava ke ne totongi kiate ia ‘a e me‘a na‘á ne mo‘ua‘akí?

Sai, ko e tamaio‘eiki na‘á ne mo‘ua‘aki ‘a e fo‘i pa‘anga pē ‘e teaú na‘e masiva. Na‘e ‘ikai malava ke ne totongi fakafoki ‘a e pa‘angá ‘i he taimi pē ko iá. Ko ia, na‘á ne tō ki lalo ‘i he va‘e ‘o hono kaungā tamaio‘eikí ‘o ne kole: ‘Fakamolemole, ke ke toe tuku mai ha taimi, pea te u totongi fakafoki ‘a e me‘a ‘oku ou mo‘ua‘akí.’ Na‘e totonu nai ke tuku ‘e he tangatá ki hono kaungā tamaio‘eikí ha taimi lahi ange?— Ko e hā na‘á ke mei faí?—

Ko e tangata ko ení na‘e ‘ikai ke anga-lelei, ‘o hangē ko e tu‘í. Na‘á ne fiema‘u ‘ene pa‘angá ‘i he taimi pē ko iá. Pea koe‘uhí na‘e ‘ikai lava ke totongi ia ‘e hono kaungā tamaio‘eikí, na‘á ne ‘ai ia ke lī ki he pilīsoné. Na‘e mamata ‘a e kau tamaio‘eiki kehé ki he me‘a kotoa ko eni na‘e hokó, pea na‘e ‘ikai te nau sai‘ia ai. Na‘a nau ongo‘i faka‘ofa‘ia ‘i he tamaio‘eiki na‘e ‘i he pilīsoné. Ko ia, na‘a nau ‘alu leva ‘o tala ia ki he tu‘í.

Na‘e ‘ikai foki ke sai‘ia ‘a e tu‘í ‘i he me‘a na‘e hokó. Na‘á ne hoko ‘o ‘ita lahi ‘aupito ki he tamaio‘eiki ta‘efakamolemolé. Ko ia, na‘á ne ui mai ia ‘o ne pehē: ‘ ‘A e tamaio‘eiki kovi, ‘ikai na‘á ku fakamolemole‘i ‘a e me‘a na‘á ke mo‘ua mai ‘akí? Ko ia ‘ikai na‘e totonu ke ke fakamolemole‘i ho kaungā tamaio‘eikí?’

Ko e hā na‘e fai ‘e he tu‘í ki he tamaio‘eiki ta‘efakamolemolé?

Na‘e totonu ke ako ‘e he tamaio‘eiki ta‘efakamolemolé ha lēsoni mei he tu‘i leleí. Ka na‘e ‘ikai ke pehē. Ko ia, na‘e ‘ai leva ‘e he tu‘í ‘a e tamaio‘eiki ko iá ke lī ki he pilīsoné kae ‘oua kuó ne lava ‘o totongi fakafoki ‘a e ngaahi fo‘i pa‘anga ‘e 60 milioná. Pea ko e mo‘oni, ‘i he pilīsoné ‘e ‘ikai ‘aupito lava ke ne ma‘u ai ‘a e pa‘anga ke totongi fakafoki ki he tu‘í. Ko ia, te ne nofo pē ai kae ‘oua kuó ne mate.

‘I he faka‘osi ‘e Sīsū ‘a ‘ene talanoá, na‘á ne pehē ki hono kau muimuí: “ ‘E pehe foki mo e fai ‘a ‘eku Tamai fakalangi kiate kimoutolu, ‘o kapau ‘e ‘ikai te mou fakamolemole taki taha hono tokoua, ‘o fai ‘aki homou loto.”—Mātiu 18:21-35.

‘Okú ke sio ai, ko kitautolu kotoa ‘oku tau mo‘ua lahi ‘aupito ki he ‘Otuá. Ko hono mo‘oní, ko ‘eta mo‘uí tonu ‘oku ha‘u mei he ‘Otuá! Ko ia, ‘i hono fakahoa mo e me‘a ‘okú ta mo‘ua‘aki ki he ‘Otuá, ‘oku si‘i ‘a e me‘a ‘oku mo‘ua mai ‘aki ‘e he kakai kehé kia kitauá. Ko e me‘a ‘oku nau mo‘ua mai ‘akí ‘oku hangē ia ko e fo‘i pa‘anga ‘e teau na‘e mo‘ua‘aki ‘e he tamaio‘eikí ki he tamaio‘eiki ‘e tahá. Ka ko e me‘a ‘okú ta mo‘ua‘aki ki he ‘Otuá koe‘uhi ko e ngaahi fehālaaki ‘okú ta faí ‘oku hangē ia ko e ngaahi fo‘i pa‘anga ‘e 60 miliona na‘e mo‘ua‘aki ‘e he tamaio‘eikí ki he tu‘í.

Ko e ‘Otuá ‘oku anga-lelei ‘aupito. Neongo kuó ta fai ‘a e ngaahi fehālaaki, ‘okú ne fakamolemole‘i kitaua. ‘Oku ‘ikai te ne ‘ai kitaua ke ta totongi ia ‘aki hono to‘o meiate kitaua ‘eta mo‘uí ‘o ta‘engata. Ka ko e lēsoni eni ‘oku fiema‘u ke ta manatu‘í: ‘Oku fakamolemole‘i kitaua ‘e he ‘Otuá ‘o kapau pē ‘okú ta fakamolemole‘i ‘a e kakai ‘oku faihala mai kia kitauá. Ko ha me‘a mahu‘inga ia ke ta fakakaukau ki ai, ‘ikai ko ia?—

Ko e hā te ke faí kapau ‘e kole atu ‘e ha taha kia koe ke ke fakamolemole‘i ia?

Ko ia, kapau ‘e fai atu ‘e ha taha ha me‘a ta‘e‘ofa kia koe ka ‘okú ne kole fakamolemole leva, ko e hā te ke faí? Te ke fakamolemole‘i ia?— Fēfē kapau ‘oku tu‘o lahi ‘ene hokó? Te ke kei fakamolemole‘i ia?—

Kapau ko kitaua ‘okú ta kole ke fakamolemole‘í, te ta fiema‘u ‘a e tokotaha kehé ke ne fakamolemole‘i kitaua, ‘ikai ko ia?— Ko ia, ‘oku totonu ke ta fai ‘a e me‘a tatau kiate ia. ‘Oku ‘ikai ngata pē ‘i he totonu ke ta pehē ‘okú ta fakamolemole‘i iá ka ‘oku totonu ke ta fakamolemole‘i mo‘oni ia mei hota lotó. ‘I he‘eta fai iá, ‘okú ta fakahā ai ‘okú ta fiema‘u mo‘oni ke ta hoko ko e ongo muimui ‘o e Faiako Lahí.

Ke mahino‘i ‘a e mahu‘inga ‘o e hoko ‘o fakamolemolé, ta toe lau ‘a e Palovepi 19:11; Mātiu 6:14, 15; mo e Luke 17:3, 4.