Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 14

Te Pogai e ‵Tau ei mo Tatou o Fakamagalo Atu

Te Pogai e ‵Tau ei mo Tatou o Fakamagalo Atu

KAI fai aka eiloa ne se tino se mea ‵se ki a koe?— E mata, ne fakalogo‵mae atu io me ne fai atu ne ia se pati sē atafai ki a koe?— E mata, e ‵tau o penā foki au faifaiga ki a ia?—

Kafai e fakalogo‵mae ne se tino a latou, ka fakalogo‵mae atu foki a tino e tokouke ki te tino tenā. Kae ne akoako mai a Iesu me e ‵tau o fakamagalo ne tatou a tino kolā e ‵se mai ki a tatou. (Mataio 6:12) Kae e a māfai e se atafai mai se tino ki a tatou i taimi e uke? E ‵tau o fakamagalo fakafia ne tatou a ia?—

Tenā eiloa te mea ne manako a Petelu ke iloa ne ia. Tela la, i te aso e tasi ne fesili atu a ia ki a Iesu: ‘E a, e ‵tau o fakamagalo fakafitu ne au a ia?’ E se lava fua i te fakafitu taimi. Ne fai mai a Iesu: ‘E ‵tau o fakamagalo fakafitu sefulu fitu taimi’ māfai e agasala se tino ki a koe i taimi e uke.

Se a te mea ne fia iloa ne Petelu e uiga ki te fakamagalo atu?

E uke ‵ki eiloa a taimi e ‵tau ei o fai penā! Ka se masaua eiloa ne tatou a te uke o mea ‵se io me ko mea ma‵sei kolā ne fai ne se tino ki a tatou, ne? Kae tenā eiloa te mea ne fai mai ne Iesu: E se ‵tau o taumafai tatou ke masaua a te aofaki o mea ‵se e fai mai ne nisi tino ki a tatou. Kafai e akai mai latou ke fakamagalo aka latou, e ‵tau o fakamagalo ne tatou a latou.

Ne manako a Iesu ke fakaasi atu ki ana soko a te tāua malosi o te fakamagalo atu. Tela la, mai tua o te taliatuga o te fesili a Petelu, ne fai atu ne ia se tala ki ana soko. E fia iloa ne koe?—

I te taimi e tasi, e isi se tupu telā ko oko eiloa i te ‵lei. Ko ia eiloa ko atafai. E tuku fakakaitalafu sāle atu ne ia a tupe ki ana pologa māfai ne ma‵nako latou ki ei. Kae i te aso e tasi, ne manako a te tupu ke toe ‵togi atu ne ana pologa a tupe kolā ne kaitalafu ne latou mai i a ia. Ia, ne aumai ki loto a te pologa e tasi telā ne kaitalafu ne ia mai te tupu e 10,000 tālā. Ko se faka‵tau eiloa i te uke o tupe konā!

Ne a mea ne ‵tupu i te taimi ne fakamolemole atu te pologa ki te tupu ke toe tuku atu se avanoaga tai leva ke ‵togi atu ei tena kaitalafu?

Kae ko oti ne fakaaoga ne te pologa a tupe katoa a te tupu kae ne seki mafai ne ia o toe ‵togi atu. Tela la, ne fakatonu atu te tupu ke fakatau atu tou tagata ki tua. Ne fai atu foki te tupu ke fakatau atu te avaga a te pologa mo ana tama‵liki mo ana mea katoa. Ko tupe kolā e maua mai i ei, e ‵tau o ‵togi atu ki te tupu. Se a tau faka‵tau ki lagonaga o te pologa?—

Ne totuli ifo a ia i mua o te tupu kae fakamolemole atu: ‘Fakamolemole, toe tuku mai aka se taimi tai leva, kae ka toe ‵togi atu ne au au mea katoa.’ Moi fai koe ko te tupu, ne a au mea ka fai ki te pologa?— Ne fanaka te loto alofa o te tupu ki te pologa. Tela la, ne fakamagalo ei ne te tupu a tou tagata. Ne fai atu a ia ki te pologa ke se toe ‵togi atu so se tupe, ke oko foki loa ki se vaega o te 10,000 tālā. Ne ‵tau eiloa o fiafia malosi a te pologa tenā!

Kae ne a ana mea ne fai mai tua ifo i ei? Ne fanatu a ia kae ne maua ne ia a te suā pologa, telā ne kaitalafu ne ia se selau tenali mai i a ia. Ne puke ne ia kae ‵kumi tena ua, kae fai atu: ‘‵Togi mai nei a te selau tālā ne kaitalafu ne koe i a au!’ E a, e mafai o fakaataata ne koe se tino telā e fai ne ia se mea penā, maise eiloa mai tua o te fakamagaloga ne te tupu o tena matugā kaitalafu lasi?—

Ne pefea a faifaiga a te pologa ki tena taina pologa telā ne seki mafai o ‵togi atu tena kaitalafu?

Ia, ne mativa eiloa a te pologa telā ne kaitalafu ne ia a te selau tenali. Ne seki mafai ne ia o ‵togi fakavave atu a te tupe tenā. Tela la, ne fakasiga ifo a ia i mua o tena taina pologa kae fakamolemole atu: ‘Fakamolemole, toe tuku mai aka se taimi tai leva, kae ka toe ‵togi atu ne au taku kaitalafu.’ E mata, ne ‵tau o toe tuku atu ne te tagata se taimi tai leva ki tena taina pologa?— Ne a mea ka fai ne koe?

E seki fakaasi ne te tagata tenei a te atafai, e pelā mo te mea ne fai ne te tupu. Ne manako fakavave eiloa a ia ki ana tupe. Ona ko tena taina pologa e se mafai o ‵togi ne ia tena kaitalafu, ne ‵pei atu ne ia ki loto i te falepuipui. Ne lavea ne nisi taina pologa a te mea tenei ne tupu, kae ne seki fia‵fia latou ki ei. Ne a‵lofa latou ki te pologa i te falepuipui. Telā ne olo ei latou o fakailoa atu ki te tupu.

Ne seki fiafia foki te tupu ki te mea tenā. Ne kaitaua malosi a ia ki te pologa sē loto fakamagalo. Telā ne kalaga atu tou tagata ki a ia kae fai atu: ‘A koe se pologa masei, e a, e seki fakamagalo ne au tau kaitalafu? E a, e seki ‵tau o fakamagalo foki ne koe tou taina pologa?’

Ne a mea ne fai ne te tupu ki te pologa sē loto fakamagalo?

Ne ‵tau eiloa o tauloto ne te pologa sē loto fakamagalo tenā se akoakoga tāua mai i te tupu ‵lei. Kae e seki fai eiloa a ia penā. Tela la, ko fai nei ne te tupu ke ‵pei atu a te pologa tenā ki loto i te falepuipui ke oko ki te taimi e ‵togi kātoa atu ei tena kaitalafu e 10,000 tālā. Kae ko te ‵tonuga loa, e se mafai ne ia o ‵togi atu a tupe a te tupu i te taimi e nofo atu ei a ia i te falepuipui. Tela la, ka nofo atu eiloa a ia i ei ke oko ki te taimi e mate ei a ia.

I te taimi ko fakaotioti ei te tala a Iesu, ne fai atu a ia ki ana soko: “E penā foki eiloa a mea ka fai ne toku Tamana i te lagi ki a koutou māfai e se fakamagalo ne koutou otou taina mo otou loto kātoa.”—Mataio 18:21-35.

E lavea ne koe, me e ‵nofo kaitalafu a tatou katoa i se auala lasi ki te Atua. A te ‵tonuga loa, ne māfua mai eiloa i te Atua ‵tou ola! Tela la, kafai e fakatusa ki mea e ‵nofo kaitalafu ei tatou ki te Atua, e mu‵tana fua a mea e ‵nofo kaitalafu mai ei a nisi tino ki a tatou. A olotou kaitalafu e fai pelā mo te selau tenali telā ne kaitalafu ne te pologa e tokotasi mai i te suā pologa. Kae ko ‵tou kaitalafu ki te Atua ona ko mea ‵se e fai ne tatou e fai pelā mo te 10,000 tālā kolā ne kaitalafu ne te pologa mai i te tupu.

E atafai malosi mai te Atua. E tiga eiloa e fai ne tatou a mea ‵se, e fakamagalo ne ia tatou. E se fai ne ia tatou ke ‵togi atu mai i te ave keateaga o ‵tou ola ki te se-gata-mai. Kae tenei te akoakoga tāua ke masaua: E fakamagalo fua ne te Atua a tatou māfai e fakamagalo ne tatou a tino kolā e ‵se mai ki a tatou. E ‵tau o mafaufau faka‵lei ki te mea tenā, ne?—

Ne a au mea ka fai māfai ko fakamolemole atu se tino ke fakamagalo aka a ia?

Tela la, kafai e fai ne se tino se mea masei ki a koe kae ka oti ko fakatoese atu, ne a au mea ka fai? E mata, ka fakamagalo ne koe a ia?— Kae e a māfai ko fai ‵soko ne ia i taimi e uke? E mata, ka fakamagalo faeloa ne koe?—

Kafai ko tatou kolā e fakamolemole atu ke fakamagalo mai, e ma‵nako eiloa tatou ke fakamagalo tatou ne te suā tino, ne?— Tela la, e ‵tau foki o fai tatou penā ki a ia. E se ‵tau fua o fai atu me ko fakamagalo ne tatou a ia kae e ‵tau foki o fakamagalo ne tatou a ia mai i ‵tou loto. Kafai e fai ne tatou a te mea tenā, e fakaasi atu ei me e ma‵nako tonu eiloa tatou ke fai mo soko o te Faiakoga Sili.

Ke malamalama i te tāua o te loto fakamagalo, ke fai‵tau foki tatou ki te Faataoto 19:11; Mataio 6:14, 15; mo te Luka 17:3, 4.