Go na content

Go na table of contents

KAPITEL 23

Fu san ede sma e kon siki

Fu san ede sma e kon siki

YU SABI wan sma di e siki?— Kande yusrefi e kon siki son leisi. Kande yu e kisi korsu, noso bere-ati. Son sma abi bun hebi siki. Den no kan opo tanapu srefi sondro taki wan sma e yepi den. Furu tron disi e pasa te sma e kon owru srefisrefi.

Ala sma e kon siki son leisi. Yu sabi fu san ede sma e kon siki, e kon owru, èn e dede?— Wan dei, sma tyari wan man kon na Yesus, èn a man disi no ben man waka. Ne Yesus sori den sma drape fu san ede libisma e kon siki èn e dede. Meki mi fruteri yu a tori dati.

Yesus ben e tan na wan oso na ini wan foto krosibei fu a Se fu Galilea. Wan ipi sma kon na en. So furu sma ben kon taki presi no ben de moro na ini na oso gi tra sma. Sma no ben man kon krosibei fu a doro srefi. Toku, moro nanga moro sma ben e kon! Wan grupu sma tyari wan lanman kon di no ben man waka srefisrefi. Fo man ben de fanowdu fu tyari a man disi na tapu wan pikin bedi.

Yu sabi fu san ede den ben wani tyari a siki man disi gi Yesus?— Den ben abi a bribi taki Yesus ben man yepi en. Den ben e bribi taki Yesus ben kan dresi a siki fu a man. Yu sabi fa den tyari a lanman dati go na Yesus, aladi so furu sma ben de na ini na oso?—

We, a prenki di yu e si dyaso e sori fa den du dati. A fosi sani di den du, na taki den tyari a man go na tapu a daki fu na oso. A ben de wan plata daki. Baka dati, den meki wan bigi olo na ini a daki. Te fu kaba, den saka a siki man nanga en bedi go na ini na olo dati, te na ini a kamra. A bribi fu den ben tranga trutru!

Ala den sma na ini na oso ben fruwondru di den si san ben e pasa. A lanman na tapu a pikin bedi saka kon leti na den mindri. Yesus ben mandi di a si san den man du?— Nôno, kwetikweti! A ben breiti fu si taki den ben abi bribi. A taigi a lanman: „Yu kisi pardon fu yu sondu.”

San Yesus ben taigi a lanman fu du?

Sonwan fu den sma ben feni taki a no ben fiti taki Yesus taki a sani dati. Den ben feni taki a no ben man gi sma pardon fu den sondu fu den. Sobun, fu sori den sma taki a ben man gi pardon fu sondu trutru, dan Yesus taigi a man: „Opo tanapu, teki yu bedi, èn go na yu oso.”

Di Yesus taki dati, dan a man kon betre! A no ben lan moro. Now ensrefi ben man opo tanapu èn waka. Den sma di ben si a wondru disi ben fruwondru. Noiti ete na ini den libi den ben si so wan wondru sani leki dati! Den prèise Yehovah fu di a ben gi den a Bigi Leriman disi, di ben man dresi srefi den siki fu sma.​—Markus 2:1-12.

San wi e leri fu a wondru disi?

San a wondru disi e leri wi?— Wi e leri taki Yesus abi a makti fu gi pardon fu sondu èn fu meki sikisma kon betre baka. Ma wi e leri wan tra sani tu, iya, wan tumusi prenspari sani. Wi e leri taki libisma e kon siki fu di den abi sondu.

Fu di wi alamala e kon siki son leisi, dan dati wani taki dati wi alamala na sondari?— Iya, Bijbel e taki dati wi alamala gebore nanga sondu. Yu sabi san a wani taki fu gebore nanga sondu?— A wani taki dati wi no gebore sondro fowtu. Son leisi wi e du sani di no bun, aladi wi no wani dati. Yu sabi fa a du kon taki wi alamala abi sondu?—

Wi gebore na ini sondu fu di a fosi man, Adam, no ben gi yesi na Gado. A ben sondu di a pasa a wet fu Gado. Èn wi alamala kisi sondu fu Adam. Yu sabi fa wi du kisi sondu fu en? Meki mi pruberi fu tyari dati kon na krin na wan fasi di yu kan frustan.

Fa wi alamala du kisi sondu?

Kande yu yepi wan sma wan leisi fu baka brede na ini wan blik. San o pasa nanga a brede te wan pisi fu a blik naki go na inisei? Yu sabi dati?— A srefi marki dati sa de fu si na tapu ala den brede di yu e baka na ini a blik dati, a no so?—

Adam ben de leki a blik dati, èn wi de leki a brede. Adam ben tron wan sondu sma di a pasa a wet fu Gado. A ben de neleki a ben kisi wan takru marki. Sobun, te a ben o kisi pikin, dan fa den ben o de?— Ala den pikin fu en ben o kisi a srefi marki disi, iya, den alamala ben o abi sondu.

Furu pikin no gebore so fasi taki yu kan si wantewante taki den abi sondu. Den no e mankeri wan anu noso wan futu. Ma a sondu di den abi bigi nofo fu meki taki den e kon siki èn e dede te fu kaba.

A no de fu taki, dati son sma e kon siki moro furu leki tra sma. Fu san ede dati de so? Na fu di den gebore nanga moro sondu?— Nôno, nowan sma e gebore nanga moro sondu leki wan tra sma. Wi alamala e gebore leki sondusma. Fu dati ede, efu a no tide noso tamara, ala sma sa kon siki wan dei. Srefi sma di e pruberi fu gi yesi na ala den wet fu Gado èn di no e du bigi ogri kan kon siki.

Sortu gosontu wi sa abi te wi no abi sondu moro?

We, dan fu san ede son sma e kon siki moro furu leki tra sma?— Furu reide de fu san ede dati e pasa. A kan taki den no abi nofo nyanyan. Noso a kan taki den no e nyan a yoisti sortu nyanyan. Kande den e nyan tumusi furu kuku noso sukrusani. Wan tra reide kan de taki den e go sribi lati na neti so taki den no e sribi nofo. Noso a kan taki den e waka na ini na alen sondro fu tapu densrefi bun. A skin fu son sma swaki so te, taki awansi fa den e sorgu densrefi, toku den e siki makriki.

Oiti wan ten sa de te wi no sa kon siki? Oiti wan ten sa de te wi no sa abi sondu moro?— We, san Yesus ben du gi a lanman?— Yesus ben gi a man pardon fu den sondu fu en, èn a meki a kon betre baka. Na so fasi, Yesus ben sori san a o du wan dei gi ala den sma di e meki tranga muiti fu du san bun.

Te wi e sori taki wi no wani du sondu èn taki wi no lobi fu du ogri, dan Yesus sa meki wi kon betre baka. Na ini a ten di e kon, a sa puru a sondu di wi abi now. A sa du disi leki Kownu fu Gado Kownukondre. A no sa puru sondu fu wi wantronso. A sani disi sa teki wan pisi ten. Te fu kaba, te wi no abi sondu moro, dan wi no sa kon siki noiti moro. Wi alamala sa de gosontu dorodoro. Dati sa de wan blesi trutru!

Fu kon sabi moro fara sortu krakti sondu abi tapu ala sma, dan leisi Yob 14:4; Psalm 51:5; Romesma 3:23; 5:12; nanga 6:23.