Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

DUL ME 25

Jo ma Gitimo Jami Maraco Mono Giromo Lokke?

Jo ma Gitimo Jami Maraco Mono Giromo Lokke?

ONONGO mono pe bedo ber ka dano ducu gitimo jami mabeco?— Ento pe tye ngat mo ma timo jami mabeco kare ducu. Tika ingeyo pingo i kine mukene wan ducu watimo jami maraco, kadi bed ni wamito timo jami mabeco?— Pien wan ducu kinywalowa ki bal. Ento jo mogo gitimo jami maraco mapol adada. Gidag jo mukene dok giwanogi akaka. Itamo ni giromo lokke ci gipwonnye gidoko jo mabeco?—

Nen kong laco ma tye i cal-li, ma tye ka gwoko bongi pa jo ma gitye ka celo Citefano ki got-ti. Luibru gilwonge ni Caulo, ento Luroma gilwonge ni Paulo. Cwinye yom ni kitye ka neko Citefano ma tye lapwonnye pa Lapwony Madit-ti. Kong wanenu pingo Caulo otimo jami maraco kit man.

Caulo onongo tye lamemba me dul dini pa Lujudaya ma kilwongogi ni Luparicayo. Luparicayo onongo gitye ki Lok pa Lubanga, ento giketo cwinygi tutwalle i pwony pa lutela dinigi mogo. Man oweko Caulo obedo ka timo jami maraco.

I kare ma kimako Citefano i Jerucalem, Caulo onongo tye kunnu. Gitero Citefano i kot, ka ma lungolkoppe mogo onongo gitye Luparicayo. Kadi bed kiwaco jami maraco i kom Citefano, en pe obedo lwor. En oloko ki tekcwiny dok omiyo caden maber i kom Jehovah ki Yecu bot lungolkop-pi.

Ento lungolkop magi onongo pe gimaro gin ma guwinyo. Gin onongo dong gingeyo lok mapol madok i kom Yecu. Guweko kineko Yecu i kare manok mukato angec ma peya gin man otimme! Ento lacen, Jehovah oweko Yecu odok i polo. Ma ka loko kitgi, lungolkop magi gubedo ka lweny i kom lupwonnye pa Yecu.

Lungolkop magi gumako Citefano ci gutere i nge gang. Gugoye malit adada wa i ngom ka gucele ki got. Dok Caulo onongo tye kunnu kit ma itye ka nenone i cal-li. En otamo ni pore me neko Citefano.

Pingo Caulo otamo ni pore me neko Citefano?

Ingeyo pingo Caulo otamo kumeno?— Caulo onongo obedo Laparicayo wa i kare meno, dok en onongo ye ni pwony pa Luparicayo duc tye atir. En onongo neno Luparicayo calo jo ma gitye lanen maber, pi meno en olubo kitgi.Tic pa Lukwena 7:54-60.

Ngo ma Caulo otimo i kare ma kineko Citefano?— En otemo tyeko lupwonnye pa Yecu mukene-ni woko! En onongo cito wa i gangigi ci ywayo co ki mon tektek. I ngeye, tweyogi i buc. Lupwonnye mapol guringo woko ki i Jerucalem, ento pe guweko tito kwena i kom Yecu.Tic pa Lukwena 8:1-4.

Man omedo adage pa Caulo ameda i kom lupwonnye pa Yecu. Pi meno en ocito bot Lalamdog Madit Kayapa wek enong twero me mako Lukricitayo ma gitye i Damaciko. Caulo onongo mito ni ekelgi i Jerucalem macalo lumabuc wek kiminigi pwod. Ento i kare ma en tye ka cito i Damaciko, gin mo me aura adada otimme.

Nga ma tye ka lok bot Caulo-ni, dok En ocwalo Caulo ni otim gin ango?

Dero oryeny ki i polo, ci dwan mo owacci: ‘Caulo, Caulo, pingo itye ka una?’ Yecu aye onongo tye ka lok ki i polo! Derone oryeny ma oneko wang Caulo woko, dok jo ma guwoto kwede aye gupeye ki cinge gutere i Damaciko.

I nge nino adek, Yecu onen i wang lek bot lapwonnye mo ma nyinge Anania i Damaciko. Yecu owacci Anania olim Caulo, oyab wange, dok bene olok kwede. Caulo ojolo lok me ada madok i kom Yecu i kare ma Anania oloko kwede. I ngeye ocako neno piny. Kit me kwone ducu olokke, ci en odoko latic ma lagen pa Lubanga.—Tic pa Lukwena 9:1-22.

Dong iniang pingo Caulo onongo timo jami maraco?— Pien ni kipwonye ki jami ma pe tye kakare. En obedo ka lubo kor jo ma pe gin lugen bot Lubanga. Dok en onongo tye i dul pa jo mo ma gitero tam pa dano calo gin ma pire tek loyo Lok pa Lubanga. Ento pingo Caulo oloko kwone ci ocako timo jami mabeco, kadi bed ni Luparicayo mukene-ni onongo pud gimedde ki lweny i kom Lubanga?— Pien Caulo onongo pe dag lok me ada. Pi meno, i kare ma kinyuto bote gin matir, en onongo tye atera me lubone.

Tika ingeyo kit ma kicako lwongo kwede ki Caulo?— Kicako lwonge ni lakwena Paulo, lakwena pa Yecu. Wi myero opo ni Paulo ocoyo bukke mapol me Baibul makato ngat mo keken.

Tye dano mapol ma gitye calo Caulo ma giromo lokke. Ento man pe yot pien tye ngat mo ma tye ka tic matek adada ma weko dano gitimo jami maraco. Tika ingeyo ngat meno?— Yecu oloko i kome i kare ma Yecu onen bot Caulo i yo ma cito Damaciko. Ki i yo, Yecu oloko ki Caulo ki i polo kun wacci: ‘Abiori me yabo wang dano wek gua woko ki i colpiny, gubed i ceng, gua woko ki i te twer pa Catan, gulokke bot Lubanga.’Tic pa Lukwena 26:17, 18.

Catan Larac-ci aye tye ka temme wek dano ducu gutim jami maraco. Tika inongo tek tutwal i kine mukene me timo gin matir?— Wan ducu wanongo tek. Catan weko timo gin matir doko tek. Ento tye tyen lok mukene mumiyo kare ducu timo gin matir tek. Tika i ngeyo tyen lok meno?— Pien kinywalowa ki bal.

En bal meno aye weko timo gin marac bedo yot botwa loyo timo gin matir. Pi meno, ngo ma mitte ni wan myero watim?— Omyero wayelle me timo gin matir. Ka watimo meno, waromo bedo ki gen ni Yecu ma marowa-ni bikonyowa.

I kare ma Yecu tye i ngom kany, en onyutu ni emaro jo ma gutimo jami maraco ento guloko kwogi. En oniang kit ma onongo tek kwede botgi me loko kwogi. Me laporre, onongo tye mon mogo ma gudonyo i tim me buto ki co mapol. Man kono ada obedo tim marac. Baibul lwongo mon magi ni malaya.

Pingo Yecu oweko bal pa dako man ma otimo jami maraco-ni?

I kare ma dako mo ma malaya owinyo ni Yecu tye i ot pa Laparicayo mo, en obino bote. En oonyo mo i tyen Yecu ci odunyo pig wange ma oton i tyen Yecu-ni ki yer wiye. En ongut i kom balle mumiyo Yecu oweko balle. Ento Luparicayo gutamo ni onongo pe myero kiwek balle.Luka 7:36-50.

Ingeyo ngo ma Yecu owaco bot Luparicayo mogo?— En owaccigi ni: ‘Mon ma malaya bikwongo donyo i ker pa Lubanga wiati botwu.’ (Matayo 21:31) Yecu owaco lok man pien malaya magi guketo niye i kome, dok guloko kwogi marac-ci. Ento Luparicayo gumedde ameda ki timo jami maraco i kom lupwonnye pa Yecu.

Pi meno ka Baibul nyutu ni gin ma watye ka timone rac, omyero wabed atera me lokke. Dok ka wapwonyo gin ma Jehovah mito ni watim, ci omyero wabed ki miti me timone. I ngeye, cwiny Jehovah bibedo yom i komwa dok biminiwa kwo ma pe tum.

Me konyowa wek pe watim gin marac, kong wakwan kacel Jabuli 119:9-11; Carolok 3:5-7; ki 12:15.