Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ETUKULWA 25

Ovo hava longo owii otava dulu okulunduluka

Ovo hava longo owii otava dulu okulunduluka

MBELA ngeno itashi ka kala shiwa ngeno keshe umwe okwa li ha longo ouwa? —  Ndele ovanhu aveshe haalushe hava longo ouwa. Mbela ou shi shii kutya omolwashike atusheni omafimbo amwe hatu longo oilonga ii, nokuli nongeenge twa hala okulonga osho shiwa? —  Omolwaashi atusheni otwa fyuulula oulunde. Ndele ovanhu vamwe ohava longo oilonga ihapu ii neenghono. Ove tonde ovanhu vakwao nohave va ningile owii owina. Mbela oto diladila kutya ovanhu va tya ngaho otava dulu okulunduluka ndele tave lihongo okukala tava longo ouwa? — 

Tala komulumenhu omunyasha oo ta pashukile oikutu mefano omo yovanhu ovo tava denge Stefanus nomamanya. Edina lomulumenhu oo lOshiheberi oSaulus, ndele edina laye lOshiroma oPaulus. Saulus okwa li a hafa eshi Stefanus, omuhongwa wOmuhongi Munene ta dipawa. Natu ka taleni kutya omolwashike Saulus a li ha longo oilonga ii ya tya ngaho.

Saulus okwa li oshilyo shongudu yelongelokalunga lOshijuda hai ifanwa Ovafarisai. Ovafarisai ova li ve na Eendjovo daKalunga, ndele ova li hava yandje unene elitulemo komahongo amwe ovawiliki vomalongelokalunga avo. Osho osho sha li sha ningifa Saulus a kale ta longo oilonga ii.

Eshi Stefanus a li a kwatwa po muJerusalem, Saulus naye opo a li. Stefanus okwa li a twalwa komhangu, oko kwa li ovapanguli vamwe Ovafarisai. Nonande Stefanus okwa li a popilwa mowii, ka li a tila, molwaashi pefimbo opo okwa li a yandja oundombwedi muwa kovapanguli ovo u na sha naJehova Kalunga nosho yo Jesus.

Ndele ovapanguli ovo kava li va panda eendjovo odo va li va uda. Ova li ve shii nale shihapu kombinga yaJesus, nova hangwa ashike opo va dipaifa Jesus efimbo opo la piti. Ashike pefimbo opo Jehova okwa hangwa a nyumuna nale Jesus noku mu twala meulu. Ovapanguli ovo ova li tava hepeke ovahongwa vaJesus ponhele yokulundulula oikala yavo.

Ovapanguli ovo ova li va twala Stefanus kondje yoshilando, ndele tave mu ndwangula po noku mu denga nomamanya. Saulus opo a li ta tale eshi Stefanus ta dipawa, ngaashi u shi wete mefano omo, nokwa li ta diladila kutya osha yuka okudipaa Stefanus.

Omolwashike Saulus a li ta diladila kutya osha yuka okudipaa Stefanus?

Mbela ou shi shii kutya omolwashike Saulus a li ta diladila kutya osha yuka okudipaa Stefanus? —  Saulus okwa li Omufarisai, nokwa li a itavela kutya omahongo Ovafarisai oku li mondjila, nomolwaasho okwa li he va hopaenene. — Oilonga 7:54-60.

Mbela Saulus okwa li a ninga po shike konima eshi Stefanus a dipawa? — Okwa li a kendabala okuhanauna po ovahongwa vaJesus aveshe. Okwa li ha i momaumbo avo ndele ta kokolola mo ovalumenhu novakainhu noku va tulifa modolongo. Ovahongwa vahapu ova li va fiya po Jerusalem, ndele nande ongaho kava li va efa po okuudifa kombinga yaJesus. — Oilonga 8:1-4.

Osho osha li sha ningifa Saulus a kale e tonde ovahongwa vaJesus neenghono. Onghee hano, okwa li a ya komupristeri omukulunhu Kajafas ndele ta pewa epitikilo loku ka kwata po Ovakriste ovo va li muDamaskus. Saulus okwa li a hala oku ke va tulifa modolongo kuJerusalem opo va ka handukilwe. Ndele fimbo a li mondjila ta i kuDamaskus, opa li pa ningwa oshinima shikumwifa.

Olyelye ta popi naSaulus, nokwa li a tuma Saulus a ka ninge shike?

Opa li pa holoka ouyelele wa dja meulu, nopa li pa udika ondaka tai ti: “Saul, Saul, oshike to taata nge?” Jesus oye a li ta popi ngaho okudja meulu. Ouyelele oo owa li wa twa neenghono nowa li wa twikifa Saulus, novanhu ovo a li pamwe navo ova li ve mu twala kuDamaskus ve mu kwete komhango.

Konima yomafiku atatu okudja eshi Saulus a li a twikifwa, Jesus okwa li a holokela omuhongwa waye umwe wedina Ananias memoniko oo a li ha kala muDamaskus. Jesus okwa li a lombwela Ananias a ka talele po Saulus, opo e ke mu twikulule noku popye naye. Eshi Ananias a li a popya naSaulus, Saulus okwa li a tambula ko oshili i na sha naJesus, nokwa li yo a twikuluka. Okudja opo, onghedi yaye yokukalamwenyo aishe oya li ya lunduluka ndele ta ningi omupiya waKalunga omudiinini. — Oilonga 9:1-22.

Mbela paife owa mona kutya omolwashike Saulus a li ha longo oilonga ii? —  Omolwaashi okwa li a hongwa oinima ya puka nokwa li ha hopaenene ovanhu ovo va li vehe fi ovadiinini kuKalunga. Okwa li yo e li mongudu yovanhu ovo va li va pitifa komesho omadiladilo ovanhu ponhele yEendjovo daKalunga. Ndele mbela omolwashike Saulus a li a lundulula onghalamwenyo yaye ndele ta hovele okulonga oilonga iwa, nonande Ovafarisai vakwao ova li va twikila okupataneka ovapiya vaKalunga? —  Omolwaashi Saulus ka li lela e tonde oshili, nomolwaashi eshi a li a hongwa osho shi li mondjila, okwa li e shi tambula ko.

Mbela ou shi shii kutya Saulus okwa ka ninga lyelye konima yefimbo? — Okwa ka shiivika nawa e li omuyapostoli Paulus, omuyapostoli waJesus. Dimbuluka yo kutya Paulus okwa shanga omambo mahapu Ombibeli e dule ovashangi aveshe.

Ope na ovanhu vahapu ovo tava dulu okulunduluka ngaashi Saulus. Ndele kashipu molwaashi ope na omunhu umwe oo ta kendabala noudiinini okuningifa ovanhu va longe owii. Mbela ou shi shii kutya omunhu oo oye lyelye? —  Jesus okwa li a popya kombinga yaye eshi a li a holokela Saulus fimbo a li ta i kuDamaskus. Jesus okwa li a popya naSaulus okudja meulu a ti: ‘Ohandi ku tumu u ka pashukife omesho avo, va dje mo momulaulu, ve uye mouyelele, va efe epangelo laSatana, nove uye kuKalunga.’ — Oilonga 26:17, 18.

Satana Ondiaboli oye shili ta kendabala okuningifa ovanhu aveshe va longe owii. Mbela oho mono shidjuu omafimbo amwe okulonga osho sha yuka? —  Atusheni osho hatu kala ngaho omafimbo amwe. Satana oye he shi ningi shidjuu kufye okulonga ouwa. Ndele ope na natango etomheno limwe molwaashi ihashi kala alushe shipu okulonga osho sha yuka. Mbela etomheno olo ou li shii? —  Omolwaashi otwa fyuulula oulunde.

Oulunde oo hau tu ningifa luhapu tu longe oilonga ii ponhele yokulonga osho sha yuka. Mbela otwa pumbwa okuninga po shike? —  Otu na okukondja neenghono opo tu longe osho sha yuka. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka kala noushili kutya Jesus ote ke tu kwafela molwaashi oku tu hole.

Eshi Jesus a li kombada yedu, okwa li e hole ovanhu ovo va li hava longo owii ndele tava lunduluka va kale hava longo ouwa. Okwa li e shi shii kutya ihashi kala shipu kuvo okuninga omalunduluko. Pashihopaenenwa, opa li ovakainhu vamwe ovo va li hava nangala novalumenhu vahapu. Oshinima sha tya ngaho osha puka filufilu, nOmbibeli otai ti kutya ovakainhu va tya ngaho ove li eembwada.

Omolwashike Jesus a li a dimina po omukainhu ou a li ha longo owii?

Pomhito imwe, omukainhu umwe ombwada okwa li a uda kombinga yaJesus, ndele ta i keumbo lOmufarisai umwe oko kwa li Jesus. Omukainhu oo okwa li a pushula ko omahodi aye keemhadi daJesus neexwiki daye ndele te mu vaeke nomaadi. Omukainhu oo okwa li e livela ombedi omolwomanyono aye, nomolwaasho Jesus okwa li e mu dimina po. Ndele Ovafarisai kava li ve wete omukainhu oo a wana okudiminwa po. — Lukas 7:36-50.

Mbela ou shi shii kutya Jesus okwa li a lombwela Ovafarisai vamwe a ti ngahelipi? —  Okwa li e va lombwela a ti: ‘Eembwada otadi mu tetekele okuya mouhamba waKalunga.’ (Mateus 21:31) Jesus okwa li e va lombwela ngaho molwaashi eembwada oda li de mu itavela noda li da efa po eenghedi dado dii, ndele Ovafarisai kava li va efa po okuningila ovahongwa vaJesus owii.

Onghee hano, ngeenge Ombibeli otai tu lombwele kutya ohatu longo owii moshinima shonhumba, otu na okukala twa hala okuninga omalunduluko. Nongeenge otwe lihongo kutya Jehova okwa hala tu ninge shike, otu na okukala twa halelela okuninga ngaashi ta ti. Opo nee Jehova ota ka kala e tu hokwa note ke tu pa omwenyo waalushe.

Opo tu mone osho tashi dulu oku tu kwafela tuha longe owii, natu leshe pamwe Epsalme 119:9-11; Omayeletumbulo 3:5-7; 12:15.