Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU E 25

E Mata, e Mafai o ‵Fuli a Tino Fai Mea Ma‵sei?

E Mata, e Mafai o ‵Fuli a Tino Fai Mea Ma‵sei?

E MATA, se mea gali māfai e fai ne tino katoa a mea ‵lei?— Kae e seai se tino e fai faeloa ne ia a mea ‵lei. E iloa ne koe me kaia e fai ei ne tatou katoa i nisi taimi a mea ma‵sei, faitalia foki me e ma‵nako eiloa tatou o fai te mea ‵lei?— Ona ko tatou katoa ne fa‵nau mai mo te agasala. Kae e fai ne nisi tino a mea ma‵sei kolā e ma‵sei atu. E takalia‵lia latou ki nisi tino kae e fakalogo‵mae atu foki mo te iloa tonu. Se a tau faka‵tau, e mafai o ‵fuli latou kae fakamasani ki te fai mea ‵lei?—

Onoono atu la ki te tamataene talavou telā e tausi ne ia a gatu ‵loa o tino kolā e peipei ne latou a Setefano ki fatu. A tena igoa faka-Epelu ko Saulo, kae ko tena igoa faka-Loma ko Paulo. Ko oko eiloa tena fiafia me i a Setefano, telā se soko o te Faiakoga Sili, ko tamate. Ke onoono aka tatou ki te pogai ne fai ei ne Saulo a mea ma‵sei.

Ne kau atu a Saulo ki se potukau fakalotu Iutaia e igoa ki Falesaio. E maua ne Falesaio a te Muna a te Atua, kae e ‵saga malosi atu latou ki akoakoga a nisi o olotou takitaki lotu. Tenei eiloa te pogai e fai ei ne Saulo a mea ma‵sei.

I te taimi ne puke fakapagota ei a Setefano i Ielusalema, ne nofo atu foki i konā a Saulo. Ne avatu a Setefano ki te fono fakamasino, telā ne fai eiloa a nisi Falesaio mo fai ne famasino i ei. E tiga eiloa ne fai atu a mea ma‵sei e uiga ki a Setefano, ne seki mataku a ia. Ne faipati ‵tonu atu a ia kae ne tuku atu foki ne ia se molimau ‵lei ki famasino e uiga ki a Ieova te Atua mo Iesu.

Kae ne seki fia‵fia a famasino konā ki mea ne lagona ne latou. Ko oti ne iloa ne latou a mea e uke e uiga ki a Iesu. A te ‵tonuga loa, i se taimi toetoe fua mai mua atu i ei, ne aofaga ne latou ke tamate a Iesu! Kae mai tua ifo, ne avatu ne Ieova a Iesu ki te lagi. Nei la, i lō te ‵fuli o olotou auala, ne ‵teke atu a famasino ki soko o Iesu.

Ne puke ne latou a Setefano kae toso atu ki tua mo te fa‵kai. Ne ‵pago ne latou kae peipei ki fatu. E pelā mo te mea e mafai o lavea ne koe i te ata tenei, ne onoono atu eiloa a Saulo. Ne mafaufau a ia me se mea ‵lei ke tamate a Setefano.

Kaia ne mafaufau ei a Saulo me se mea ‵lei ke tamate a Setefano?

E iloa ne koe a te pogai ne mafaufau ei penā a Saulo?— Ia, ne fai eiloa a ia mo fai se Falesaio i tena olaga kātoa, kae ne talitonu a ia me e ‵tonu eiloa a akoakoga a te kau Falesaio. Ne kilo atu a ia ki tāgata konā e pelā me ne fakaakoakoga ‵lei, telā ne tautali atu eiloa a ia i a latou.—Galuega 7:54-60.

Mai tua o te tamatega o Setefano, ne a mea ne fai ne Saulo?— Ne taumafai foki a ia ke fakaseai atu a te ‵toega o soko o Iesu! Ne fanatu ‵tonu a ia ki olotou fale kae toso mai ki tua a tāgata mo fāfine. Oti aka loa, ne ‵pei atu ne ia latou ki loto i te falepuipui. Ne ‵tau o olo atu kea‵tea a soko e tokouke mai Ielusalema, kae ne seki fakagata ne latou te lotou talai atu e uiga ki a Iesu.—Galuega 8:1-4.

Ne fai ne te mea tenei a Saulo ke na takalialia atu eiloa ki soko o Iesu. Tela la, ne fano a ia ki te Faitaulaga Sili ko Kaiafa ke maua te taliaga ke puke fakapagota a Kelisiano i te fa‵kai o Tamaseko. Ne manako a Saulo ke puke mai latou e pelā me ne pagota ki Ielusalema ke fakasala latou. Kae i tena auala ki Tamaseko, ne tupu se mea fakaofoofogia.

Ko oi e faipati ki a Saulo, kae se a te mea ne uga atu ne Ia tou tagata ke fano o fai?

Ne maina mai se mainaga mai i te lagi, kae fai mai te leo penei: “Saulo, Saulo, kaia e fakasaua ei ne koe au?” Ko Iesu eiloa tenā e faipati mai i te lagi! Ko oko eiloa i te maina o te mainaga telā ne fai ei a Saulo ke ‵kivi, kae ne takitaki atu ne tino a ia ki Tamaseko.

I aso e tolu mai tua ifo, ne fakasae atu a Iesu i se fakaasiga ki se tokotasi o ana soko i Tamaseko e igoa ki a Anania. Ne fai atu a Iesu ki a Anania ke fanatu o āsi ki a Saulo, ke faka‵lei tena ‵kivi, kae ke faipati atu foki ki a ia. I te taimi ne faipati atu ei a Anania ki a ia, ne talia ne Saulo te munatonu e uiga ki a Iesu. Ne toe ‵pula ana mata. Ne ‵fuli tena olaga kātoa, kae ne fai mo fai se tavini fakamaoni a te Atua.—Galuega 9:1-22.

E lavea ne koe a te pogai ne fai sāle ei ne Saulo a mea ma‵sei?— Ona ko te mea ko oti ne akoako atu a mea ‵se ki a ia. Ne tautali atu a ia i tāgata kolā ne seki fakamaoni ki te Atua. Kae ne kau atu a ia ki se potukau o tino kolā ne fakatāua ne latou a manatu o tino i lō te Muna a te Atua. Kae kaia ne ‵fuli ei ne Saulo tena olaga kae kamata o fai a mea ‵lei, faitalia me ne tumau eiloa a nisi Falesaio i te ‵teke atu ki te Atua?— Ona ko te mea e manako malosi a Saulo ki te mea tonu. Tela la, i te taimi ne fakaasi atu ei ki a ia a te mea tonu, ne toka eiloa a ia ke fakalogo ki ei.

E iloa ne koe me ko oi te igoa ne lauiloa fakamuli i ei a Saulo?— Ao, ne lauiloa fakamuli a ia e pelā me ko te apositolo ko Paulo, se apositolo a Iesu. Kae masaua, ne tusi ne Paulo a tusi e uke atu i te Tusi Tapu i lō so se isi tino aka.

E tokouke a tino e pelā mo Saulo e mafai o ‵fuli. Kae e sē se mea faigofie me e isi se tino telā e taumafai malosi o fai a tino ke fai a mea ma‵sei. E iloa ne koe me ko oi?— Ne faipati a Iesu e uiga ki a ia i te taimi ne fakasae atu ei a ia ki a Saulo i te auala ki Tamaseko. I konā ne faipati atu a Iesu ki a Saulo mai te lagi kae fai atu: ‘Ko uga atu ne au a koe ke faka‵pula ne koe a mata o tino, ke ‵fuli latou mai te pouliga ki te mainaga mo te pulega a Satani ki te Atua.’—Galuega 26:17, 18.

Ao, ko Satani te Tiapolo telā e taumafai o fai a tino katoa ke fai a mea ma‵sei. E mata, e lagona ne koe a te faigata i nisi taimi ke fai a te mea ‵lei?— E fai eiloa penā a tatou katoa. E fakafaigata ne Satani. Kae e isi aka foki se pogai e se faigofie ei ke fai te mea ‵lei. E iloa ne koe te pogai?— Ona ko tatou ne fa‵nau mai mo te agasala.

Ko te agasala telā e masani o fai ei ke faigofie ki a tatou o fai te mea ‵se i lō te mea ‵lei. Tela la, se a te mea e ‵tau o fai ne tatou?— Ao, e ‵tau o taua malosi atu tatou ke fai te mea ‵lei. Kafai e fai ne tatou te mea tenā, e mafai o mautinoa i a tatou me i a Iesu, telā e alofa mai, ka fesoasoani mai.

I te taimi ne fanau ei a Iesu i te lalolagi, ne alofa malosi a ia ki tino kolā ne fai ne latou a mea ma‵sei kae ko oti ne ‵fuli. Ne iloa ne ia a te faigata ki a latou ke ‵fuli. E pelā mo nisi fāfine ne ‵moe fakatauavaga latou mo tāgata e tokouke. E tonu, a te mea tenei se mea masei. E taku ne te Tusi Tapu a fāfine konei ki fāfine talitāgata.

Kaia ne fakamagalo ei ne Iesu a te fafine telā ne fai ne ia a mea ma‵sei?

I te taimi e tasi, ne lagona ne se fafine penā a mea e uiga ki a Iesu, kae ne fanatu ki te koga ne nofo ei a ia i te fale o se Falesaio. Ne ‵ligi atu ne ia a te sausau ki vae o Iesu kae ‵solo ne ia ana loimata mai i vae o Iesu ki tena lauulu. Ne salamō a ia ki ana agasala, telā ne fakamagalo ei ne Iesu tou fafine. Kae ne mafaufau a te Falesaio me ne seki ‵tau o fakamagalogina a ia.—Luka 7:36-50.

E iloa ne koe a pati a Iesu ne fai atu ki nisi Falesaio?— Ne fai atu a ia ki a latou: “Ka ‵mua o ulu atu a . . . fāfine talitāgata ki te Malo o te Atua i lō koutou.” (Mataio 21:31) Ne fai atu ne Iesu a pati konei me ne tali‵tonu a fāfine talitāgata ki a ia, kae ne ‵fuli olotou olaga ma‵sei. Kae ne tumau eiloa a te kau Falesaio i te faiga o mea ma‵sei ki soko o Iesu.

Tela la, kafai e fakaasi mai i te Tusi Tapu me e ma‵sei a mea e fai ne tatou, e ‵tau o loto fia‵fia tatou ke ‵fuli. Kae kafai ko iloa ne tatou a mea e manako a Ieova ke fai ne tatou, e ‵tau o loto fia‵fia tatou ke fai a mea konā. Ka fiafia ei a Ieova ki a tatou kae tuku mai te ola se-gata-mai ki a tatou.

Ke fesoasoani mai ke ‵kalo keatea tatou mai i te faiga o mea ma‵sei, ke fai‵tau fakatasi tatou ki te Salamo 119:9-11 (118:9-11, “Dy”); Faataoto 3:5-7; mo te 12:15.