Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ETUKULWA 29

Mbela oivilo yomalihafifo aishe oya hokiwa kuKalunga?

Mbela oivilo yomalihafifo aishe oya hokiwa kuKalunga?

Omolwashike Kalunga a li a hokwa oshivilo eshi?

OU HOLE okuya koivilo yomalihafifo? —  Poivilo otapa dulu okukala omalihafifo mahapu. Mbela oto diladila kutya Omuhongi Munene okwa hala tu kale hatu i koivilo yomalihafifo? — Pomhito imwe naye okwa ile koshivilohombolo, nokwa li a ya pamwe novahongwa vaye vamwe. Jehova ‘oKalunga omunelao,’ onghee hano, oha kala a hafa ngeenge hatu lihafifa poivilo yomalihafifo oyo tai wapalele. — 1 Timoteus 1:11, OB-1954; Johannes 2:1-11.

Pepandja eti-29 lembo eli opa popiwa kombinga yanghee Jehova a li a tukula pokati Efuta Litilyana opo Ovaisrael ve li taulule. Mbela oto dimbuluka kutya owa lesha kombinga yoshiningwanima osho? —  Konima eshi oshiwana sha tauluka efuta, osha li sha imba nokundanisha nokupandula Jehova. Oshinima osho osha li ngaashi oshivilo. Ovanhu ova li va hafa neenghono, notu na oushili kutya Kalunga naye okwa li a hafa. — Exodus 15:1, 20, 21.

Omido 40 lwaapo konima yoshiningwanima osho, Ovaisrael ova li va ya koshivilo shimwe vali shinene. Pomhito oyo, ovanhu ovo va li ve va shiva koshivilo kava li hava longele Jehova. Ovanhu ovo ova li nokuli hava ilikana oikalunga i lili noku lili nova li hava nangala novanhu inava hombolafana navo. Mbela oto diladila kutya osha li sha yuka okuya koshivilo sha tya ngaho? — Jehova ka li e shi hokwa nokwa li a handukila Ovaisrael. — Numeri 25:1-9; 1 Ovakorinto 10:8.

Ombibeli otai tu lombwele yo kombinga yoivilo ivali yomadalo. Mbela oshivilo shimwe osha li shi na sha nokudana edalo lOmuhongi Munene? — Hasho nandenande! Oivilo yomadalo aishe oya li yovalumenhu ovo va li ihava longele Jehova. Oshivilo shedalo shimwe osha li shohamba Herodes Antipas, oo a li omupangeli woshitukulwa shaGalilea eshi Jesus a li kombada yedu.

Ohamba Herodes oya li ya longa oilonga ii ihapu. Oya li ya kufa po omukulukadi wamumwaina, nedina lomukulukadi oo oHerodias. Omupiya waKalunga, Johannes Omuninginifi okwa li a lombwela Herodes kutya oshinima osho a ninga osha puka. Herodes ka li a hokwa osho Johannes a li e mu lombwela, nomolwaasho okwa li a tulifa Johannes modolongo. — Lukas 3:19, 20.

Efiku limwe fimbo Johannes e li modolongo, Herodes okwa li ta dana edalo laye. Okwa li a ninga oshivilo shinene, ndele ta shivi ovanenenhu vahapu. Ovanhu aveshe ovo va li poshivilo shedalo laye ova li va lya nokunwa nokulihafifa. Opo nee okamonakadona kaHerodias oka li ke uya mokati kovanhu ndele take va ndanishile po. Ovanhu aveshe ova li va hafela okundanisha kwako, nohamba Herodes oya li ya hala oku ka pa oshali ye likalekelwa. Herodes okwa li a lombwela okakadona oko a ti: “Keshe eshi to shi indile nge, ohandi shi ku pe, nande etata loshilongo shange.”

Okakadona oko mbela oka li taka ka pula ohamba i ka pe shike? Mbela oka li taka ka pula ka pewe oimaliwa? Oka li mbela taka ka pula ka pewe oikutu iwa ile ombala yako vene? Okakadona oko kaka li ke shii kutya naka pule ka pewe shike. Onghee oka li ka ya kuina Herodias, ndele take mu pula taka ti: “Ohandi indile shike?”

Molwaashi Herodias okwa li e tonde Johannes Omuninginifi neenghono, okwa li a lombwela okamonakadona ka pule omutwe waJohannes. Okakadona oka li ka shuna kohamba ndele take i lombwele taka ti: ‘Ame onda hala u pe nge paife eshi omutwe waJohannes [Omuninginifi, NW] moshiyasha.’

Ohamba Herodes kaya li ya hala okudipaa Johannes molwaashi oya li i shii kutya Johannes omunhu muwa. Ndele nande ongaho, Herodes okwa li a udanekela sha okakadona oko, nokwa li a tila kutya ovanhu ovo ve li poshivilo otava ka tya ngahelipi ngeenge okwa lundulula eudaneko laye. Onghee hano, Herodes okwa li a tuma omupiya waye a ka tete ko omutwe waJohannes. Diva omupiya oo okwa li a aluka a humbata omutwe waJohannes moshiyasha, ndele te u pe okakadona oko, nokakadona oka li ke u yandja kuina. — Markus 6:17-29.

Oshivilo shedalo shikwao vali osho sha popiwa mOmbibeli nasho kasha li sha hokiwa kuJehova. Oshivilo osho osha li shohamba imwe yaEgipti. Ohamba oyo nayo oya li ya tetifa ko omutwe waumwe moshivilo osho, nokonima yaasho oya li ye mu endjelelifa momuti a like po keedila. (Genesis 40:19-22) Mbela oto diladila kutya Kalunga okwa li a hokwa oivilo oyo ivali? —  Ngeno opo wa li pefimbo opo ngeno owa kala wa hala okukala poivilo ya tya ngaho?  — 

Oshike sha li sha ningwa po poshivilo shedalo laHerodes?

Otu shi shii kutya oinima aishe oyo ya shangwa mOmbibeli oya shangwa mo nelalakano. Ombibeli oya popya ashike kombinga yoivilo ivali yomadalo, nopoivilo aishe oyo opa li pa ningwa oinima ii. Mbela oto diladila kutya Kalunga ote tu lombwele shike shi na sha noivilo yomadalo? Mbela Kalunga okwa hala ngoo tu dane oivilo yomadalo?  — 

Oshoshili kutya kunena ngeenge ovanhu tava dana oivilo ya tya ngaho ihava tetifa ko omitwe davamwe. Ndele osha yela kutya omadano oivilo yomadalo okwa totwa po kovanhu ovo va li ihava longele Kalunga kashili. O-The Catholic Encyclopedia oya popya kombinga yokudana oivilo yomadalo oo a tumbulwa mOmbibeli ya ti: “Ovalunde ovo ashike . . . va li hava hafele neenghono omafiku omadalo avo.” Mbela otwa hala okukala twa fa ovalunde?  — 

Ongahelipi kombinga yOmuhongi Munene, mbela naye okwa li ha dana efiku ledalo laye? —  Hasho nandenande, nOmbibeli inai popya sha kombinga yoshivilo shedalo laJesus. Ovashikuli vaJesus vonale navo kava li hava dana efiku ledalo laJesus. Mbela ou shi shii kutya omolwashike ovanhu konima yefimbo va ka hoolola okudana edalo laJesus mo 25 Desemba?  — 

Ovanhu ova hoolola efiku olo molwaashi ngaashi O-The World Book Encyclopedia ya ti: “Ovanhu vomuRoma ova li have li dana nale li li Oshivilo shaSaturn, tava dana edalo letango.” Onghee hano, ovanhu ova hoolola okudana edalo laJesus mefiku omo ovapaani hava dana efiku lefudo.

Mbela ou shi shii kutya omolwashike itaku dulu okutiwa kutya Jesus okwa dalwa muDesemba? —  Omolwaashi Ombibeli otai ti kutya eshi Jesus a dalwa, ovafita voimuna ova li moixwa oufiku. (Lukas 2:8-12) Ovafita kava li tava dulu okukala moixwa muDesemba, molwaashi omwedi oo okwa li haku kala outalala nodula koshitukulwa oko kwa dalelwa Jesus.

Omolwashike Jesus ina dalwa mo 25 Desemba?

Ovanhu vahapu ove shi shii kutya efiku lOkrismesa kali fi efiku ledalo laJesus. Ove shi shii yo kutya mefiku omo omwa li hamu danwa oshivilo kovapaani osho inashi hokiwa kuKalunga. Ndele nande ongaho, ovanhu vahapu ohava dana ashike Okrismesa. Ova lalakanena unene okudana oshivilo ponhele yokulihonga kutya Kalunga okwa tala ko ngahelipi oshivilo sha tya ngaho. Ndele fye otwa hala okuhafifa Jehova, hasho mbela?  — 

Onghee hano, ngeenge hatu ningi oshivilo shonhumba, otwa hala okushilipaleka kutya osha hokiwa kuJehova ile hasho. Ohatu dulu okuninga oshivilo keshe efimbo momukokomoko womudo, ndele katu na okuteelela omafiku onhumba e likalekelwa. Ohatu dulu okulya oikulya yonhumba ye likalekelwa nokuhafela okudana omaudano onhumba. Mbela owa hala okuninga ngaho? —  Oto dulu okukundafana novadali voye ndele tave ku kwafele u unganeke okavilo. Osho otashi ka kala shihafifa, hasho mbela? — Ndele fimbo ino unganeka okavilo, shilipaleka kutya okavilo ka tya ngaho oka hokiwa kuKalunga.

Ongahelipi hatu dulu okushilipaleka kutya oivilo oyo hatu ningi oya hokiwa kuKalunga?

Omishangwa edi tadi landula apa otadi ulike kutya osha fimana alushe okulonga osho Kalunga ta hokwa: Omayeletumbulo 12:2; Johannes 8:29; Ovaroma 12:2 nosho yo 1 Johannes 3:22.