Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 29

‘Oku Lelei‘ia ‘a e ‘Otuá ‘i he Ngaahi Paati Kotoa Pē?

‘Oku Lelei‘ia ‘a e ‘Otuá ‘i he Ngaahi Paati Kotoa Pē?

Ko e hā na‘e lelei‘ia ai ‘a e ‘Otuá ‘i he paati ko ení?

‘OKÚ KE sai‘ia ke ‘alu ki ha ngaahi paati?— Ko ha ngaahi taimi fakafiefia ia. ‘Okú ke fakakaukau ‘e loto ‘a e Faiako Lahí ke ta ‘alu ki he ngaahi pātí?— Sai, na‘á ne ‘alu ki ha me‘a ‘e malava ke ui ko ha paati ‘i he mali ‘a ha taha na‘e fai, pea na‘e ‘alu mo ia ha ni‘ihi ‘o ‘ene kau ākongá. Ko Sihová ko e ‘ ‘Otua fiefia,’ ko ia, ‘okú ne lelei‘ia ‘i he‘eta fiefia ‘i he ngaahi paati ‘oku leleí.—1 Timote 1:11; Sione 2:1-11.

‘I he peesi 29 ‘o e tohí ni, ‘oku tala mai ai kia kitaua na‘e fakamavaeua ‘e Sihova ‘a e Tahi Kulokulá ke faka‘atā ‘a e kau ‘Isilelí ke nau hū atu ai. ‘Okú ke manatu‘i ‘a hono lau ‘a e talanoa ko iá?— ‘I he hili iá, na‘e hiva mo tau‘olunga ‘a e kakaí mo fakamālō kia Sihova. Na‘e hangē ia ha pātí. Na‘e fiefia ‘aupito ‘a e kakaí, pea ‘oku lava ke ta fakapapau‘i na‘e fiefia foki mo e ‘Otuá.—Ekisoto 15:1, 20, 21.

‘I he meimei ta‘u ‘e 40 ki mui ai, na‘e ‘alu ‘a e kau ‘Isilelí ki ha toe paati lahi ‘e taha. ‘I he taimi ko ení, ko e kakai na‘a nau fakaafe‘i kinautolú na‘e ‘ikai te nau teitei lotu kia Sihova. Ko hono mo‘oní, ko e kakai na‘a nau fakaafe‘i kinautolú na‘e a‘u ‘o nau punou hifo ke lotu ki he ngaahi ‘otua kehé pea fehokotaki fakasino mo e kakai na‘e ‘ikai te nau mali mo iá. ‘Okú ke fakakaukau na‘e lelei ke ‘alu ki ha paati pehē?— Sai, na‘e ‘ikai ke lelei‘ia ‘a Sihova ai, pea na‘á ne tautea ‘a e kau ‘Isilelí.—Nomipa 25:1-9; 1 Kolinito 10:8.

‘Oku toe fakamatala ‘a e Tohitapú ‘o fekau‘aki mo ha ongo paati fai‘aho ‘e ua. Ko e taha ai ke fakamanatu ‘a e ‘aho fā‘ele‘i ‘o e Faiako Lahí?— ‘Ikai. Ko e ongo paati fai‘aho ko ení fakatou‘osi na‘e fai ia ma‘á e ongo tangata na‘e ‘ikai te na tauhi ‘a Sihova. Ko e taha, ko e paati fai‘aho ia ‘o Tu‘i Hēlota ‘Anitipasá. Ko ia na‘e pule ‘i he vahefonua ‘o Kālelí ‘i he taimi na‘e nofo ai ‘a Sīsū ‘i aí.

Na‘e fai ‘e Tu‘i Hēlota ‘a e ngaahi me‘a lahi na‘e kovi. Na‘á ne ‘ave ‘a e uaifi ‘o hono tokouá mo‘ona. Ko hono hingoá ko Helotiasi. Na‘e tala ange ‘e he sevāniti ‘a e ‘Otuá ko Sione Papitaisó kia Hēlota ‘oku hala ke fai ‘a e me‘a ko iá. Na‘e ‘ikai ke sai‘ia ai ‘a Hēlota ia. Ko ia, na‘á ne fakahū ‘a Sione ki he pilīsoné.—Luke 3:19, 20.

Lolotonga ‘a e nofo ‘a Sione ‘i he pilīsoné, na‘e hoko mai ai ‘a e ‘aho ke fakamanatu ‘a e ‘aho fā‘ele‘i ‘o Hēlotá. Na‘e fai ‘e Hēlota ha paati lahi. Na‘á ne fakaafe‘i ha kakai mahu‘inga tokolahi. Na‘a nau kai mo inu mo fiefia kotoa. Na‘e hū mai leva ‘a e ta‘ahine ‘a Helotiasí ‘o hula ma‘anautolu. Na‘e mālie‘ia ‘aupito ‘a e tokotaha kotoa ‘i he‘ene hulá ‘o loto ai ‘a Tu‘i Hēlota ke ‘oange kiate ia ha me‘a‘ofa makehe. Na‘á ne pehē kiate ia: “Neongo pe ko e ha te ke kole, te u ‘atu; io, ‘o a‘u ki he vaeua ‘o hoku pule‘anga.”

Ko e hā te ne kolé? Ko ha pa‘anga? vala faka‘ofo‘ofa? ko ha palasi pē ‘o‘ona? Na‘e ‘ikai ke ‘ilo ‘e he ta‘ahiné ‘a e me‘a ke lea‘akí. Ko ia, na‘á ne ‘alu ki he‘ene fa‘eé, kia Helotiasi, ‘o ne pehē: ‘Ko e hā ha me‘a te u kole?’

Sai, na‘e fehi‘a lahi foki ‘a Helotiasi ‘ia Sione Papitaiso. Ko ia, na‘á ne tala ange ki he‘ene tamá ke kole ‘a hono ‘ulú. Na‘e foki atu ‘a e ta‘ahiné ki he tu‘í ‘o ne pehē: ‘Ko hoku lotó ke ke ‘omi he taimí ni kiate au ‘i ha peleti ‘a e ‘ulu ‘o Sione Papitaisó.’

Na‘e ‘ikai ke loto ‘a Tu‘i Hēlota ke tāmate‘i ‘a Sione koe‘uhí he na‘á ne ‘ilo ko Sioné ko ha tangata lelei. Ka na‘e ‘osi fai ‘e Hēlota ia ha palōmesi, pea na‘á ne ilifia ki he me‘a ‘e fakakaukau ki ai ‘a e fa‘ahinga na‘e ‘i he pātí kapau ‘e liliu ‘ene fakakaukaú. Ko ia, na‘á ne fekau atu ha tangata ki he pilīsoné ke tu‘usi ‘a e ‘ulu ‘o Sioné. Na‘e ‘ikai fuoloa kuo foki mai ‘a e tangatá. Na‘á ne ha‘u mo e ‘ulu ‘o Sioné ‘i ha peleti, pea na‘á ne ‘ave ia ki he ta‘ahiné. Na‘e ‘ave leva ia ‘e he ta‘ahiné ki he‘ene fa‘eé.—Maake 6:17-29.

Ko e paati fai‘aho ‘e taha ‘oku fakamatala ki ai ‘a e Tohitapú na‘e ‘ikai ke sai ange ia. Na‘e fai ia ki ha tu‘i ‘o ‘Isipite. Lolotonga foki ‘a e pātí ni, na‘e ‘ai ai ‘e he tu‘í ke tu‘usi ‘a e ‘ulu ‘o ha taha. ‘I he hili leva iá, na‘á ne tautau ‘a e tangatá ke kai ‘e he fanga manupuná! (Senesi 40:19-22) ‘Okú ke fakakaukau na‘e lelei‘ia ‘a e ‘Otuá ‘i he ongo paati ko iá?— Na‘á ke mei loto ke ‘i he paati ko iá?—

Ko e hā na‘e hoko ‘i he paati fai‘aho ‘o Hēlotá?

‘Okú ta ‘ilo‘i ko e me‘a kotoa pē ‘i he Tohitapú ‘oku ‘i ai hono ‘uhinga. ‘Oku fakamatala ai ki ha ongo paati fai‘aho pē ‘e ua. Pea ‘i he ongo pātí ni fakatou‘osi, na‘e fai ai ‘a e ngaahi me‘a na‘e kovi ko e konga ‘o e fakafiefiá. Ko ia, ko e hā ha‘o lau ki he me‘a ‘oku tala mai ‘e he ‘Otuá kia kitaua ‘o fekau‘aki mo e ngaahi paati fai‘ahó? ‘Oku fiema‘u mai ‘e he ‘Otuá ke ta fakamanatu ‘a e ngaahi ‘aho fā‘ele‘í?—

Ko e mo‘oni ‘i he ngaahi paati peheé he ‘ahó ni, ‘oku ‘ikai ke tu‘usi ai ‘e he kakaí ha ‘ulu ‘o ha taha. Ka ko e fo‘i fakakaukau ‘o hono fakamanatu ‘a e ngaahi ‘aho fā‘ele‘í na‘e kamata ia ‘e he kakai na‘e ‘ikai te nau lotu ki he ‘Otua mo‘oní. ‘Oku pehē ‘e he The Catholic Encyclopedia ‘o fekau‘aki mo e ongo kātoanga fai‘aho ‘oku lave ki ai ‘i he Tohitapú: “Ko e kau angahalá pē . . . ‘oku nau fai ‘a e fakafiefia lahi ‘i he ‘aho na‘e fā‘ele‘i ai kinautolú.” ‘Okú ta loto ke hangē ko kinautolú?—

Fēfē ‘a e Faiako Lahí? Na‘á ne fakamanatu ‘a hono ‘aho fā‘ele‘í?— ‘Ikai, ‘oku ‘ikai ke lea‘aki ‘e he Tohitapú ha me‘a ‘o fekau‘aki mo ha paati fai‘aho ‘o Sīsū. Ko hono mo‘oní, ko e ‘uluaki kau muimui ‘o Sīsuú na‘e ‘ikai te nau fakamanatu ‘a hono ‘aho fā‘ele‘í. ‘Okú ke ‘ilo ‘a e ‘uhinga na‘e fili ai ki mui ‘e he kakaí ke fakamanatu ‘a e ‘aho fā‘ele‘i ‘o Sīsuú ‘i he ‘aho 25 ‘o Tīsemá?—

Na‘e fili ‘a e ‘aho ko iá koe‘uhí, fakatatau ki he lau ‘a e The World Book Encyclopedia, “na‘e ‘osi tauhi ia ‘e he kakai ‘o Lomá ko e Kātoanga ‘o Sātuna, ‘o fakamanatu ai ‘a e ‘aho fā‘ele‘i ‘o e la‘aá.” Ko ia, na‘e fili ‘e he kakaí ke fakamanatu ‘a e ‘aho fā‘ele‘i ‘o Sīsuú ‘i ha ‘aho na‘e ‘osi hoko ko ha ‘aho mālōlō ‘o e kau panganí!

‘Okú ke ‘ilo ‘a e ‘uhinga na‘e ‘ikai lava ai ke fā‘ele‘i ‘a Sīsū ‘i Tīsemá?— Koe‘uhí he ‘oku pehē ‘e he Tohitapú ‘i he taimi na‘e fā‘ele‘i ai ‘a Sīsuú, na‘e kei ‘i he ngoué pē ‘a e kau tauhi-sipí ‘i he po‘ulí. (Luke 2:8-12) Pea na‘e ‘ikai ke nau mei ‘i tu‘a ai ‘i he māhina momoko mo ‘uho‘uha ko Tīsemá.

Ko e hā na‘e ‘ikai malava ai ke fā‘ele‘i ‘a Sīsū ‘i he ‘aho 25 ‘o Tīsemá?

‘Oku ‘ilo‘i ‘e he kakai tokolahi ko e Kilisimasí ‘oku ‘ikai ko e ‘aho fā‘ele‘i ia ‘o Sīsuú. ‘Oku a‘u ‘o nau ‘ilo‘i ko e ‘aho ko iá na‘e fai ai ‘e he kau panganí ha fakafiefia na‘e ‘ikai ke lelei‘ia ai ‘a e ‘Otuá. Ka neongo ia, ‘oku kei fakamanatu pē ‘e he tokolahi ia ‘a e Kilisimasí. ‘Oku nau tokanga lahi ange fekau‘aki mo hono fai ha pātí ‘i he fekumi ki he anga ‘o e fakakaukau mo‘oni ki ai ‘a e ‘Otuá. Ka ‘okú ta loto ke ‘ai ke fiefia ‘a Sihova, ‘ikai ko ia?—

Ko ia, ‘i he‘eta fai ha ngaahi paati, ‘okú ta loto ke fakapapau‘i ko e ngaahi paati lelei ia ‘i he vakai mai ‘a Sihová. ‘E lava ke ta fai ia ‘i ha fa‘ahinga taimi pē ‘i he lolotonga ‘o e ta‘ú. ‘Oku ‘ikai fiema‘u ke ta tali ki ha fo‘i ‘aho makehe. ‘E malava ke ta kai ha me‘akai makehe mo fiefia ‘i he va‘ingá. Te ke fie fai ‘a e me‘a ko iá?— Mahalo pē ‘e lava ke ke talanoa mo ho‘o ongo mātu‘á pea fokotu‘utu‘u ha paati ‘aki ‘ena tokoní. ‘E hoko ko ha me‘a lelei ia, ‘ikai ko ia?— Ka ki mu‘a ke ke fai ‘a e ngaahi fokotu‘utu‘u ki ha pātí, ‘oku fiema‘u ke ke fakapapau‘i ko e me‘a ia ‘e lelei‘ia ai ‘a e ‘Otuá.

‘E lava fēfē ke ta fakapapau‘i ko ‘eta ngaahi pātí ‘oku lelei‘ia ai ‘a e ‘Otuá?

Ko e mahu‘inga ‘o hono fai ma‘u pē ‘a e me‘a ‘oku lelei‘ia ai ‘a e ‘Otuá ‘oku toe fakahaa‘i ia ‘i he Palovepi 12:2; Sione 8:29; Loma 12:2; mo e 1 Sione 3:22.