Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 30

Tokoni ke Iku‘i Ai ‘Eta Ilifiá

Tokoni ke Iku‘i Ai ‘Eta Ilifiá

‘OKU faingofua kia koe ke tauhi ‘a Sihova?— Na‘e ‘ikai ke pehē ‘e he Faiako Lahí ‘e faingofua ke fai ia. Ko e pō ki mu‘a pea tāmate‘i ‘a Sīsuú, na‘á ne tala ki he‘ene kau ‘apositoló: ‘Kapau ‘oku fehi‘a ‘a māmani kiate kimoutolu, ‘oku mou ‘ilo na‘e tomu‘a fehi‘a ia kiate au ‘iate kimoutolu.’—Sione 15:18PM.

Na‘e pōlepole ‘a Pita ‘e ‘ikai ‘aupito te ne li‘aki ‘a Sīsū, ka na‘e pehē ‘e Sīsū ‘e tu‘o tolu hono faka‘ikai‘i ‘e Pita ‘okú ne ‘ilo‘i ia ‘i he pō pē ko iá. Pea ko e me‘a tofu pē eni na‘e fai ‘e Pitá! (Mātiu 26:31-35, 69-75) Na‘e malava fēfē ke hoko ha me‘a pehē?— Na‘e hoko iá koe‘uhí na‘e ilifia ‘a Pita, pea pehē ki he kau ‘apositolo kehé.

‘Okú ke ‘ilo ‘a e ‘uhinga na‘e hoko ai ‘o ilifia ‘a e kau ‘apositoló?— Na‘e ‘ikai te nau fai ha me‘a mātu‘aki mahu‘inga. Ko e ‘ilo ‘o fekau‘aki mo e me‘a ko ení ‘e lava ke ne tokoni‘i kitaua ke ta tauhi ‘a Sihova ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘e lea‘aki nai pe fai ‘e ha taha kia kitaua. Neongo ia, ke kamata‘akí, ‘oku fiema‘u ke ta fakamanatu ‘a e me‘a na‘e hoko ‘i he pō faka‘osi na‘e fakataha ai ‘a Sīsū mo ‘ene kau ‘apositoló.

‘Uluakí, ‘oku nau fakamanatu fakataha ‘a e Laka-Atú. Ko ha kai makehe eni na‘e fai ‘i he ta‘u kotoa pē ke fakamanatu ai ki he kakai ‘a e ‘Otuá ‘a honau fakahaofi mei he nofo pōpula ‘i ‘Isipité. Hili iá, ‘oku fokotu‘u ai ‘e Sīsū ha toe kai makehe ‘e taha mo kinautolu. Te ta talanoa ki ai ‘i ha vahe ‘amui ange mo fakamatala‘i ‘a e founga ‘o e tokoni ‘a e kai ko iá kia kitaua ke ta manatu‘i ai ‘a Sīsuú. ‘I he hili ‘a e kai ko iá pea mo ha ngaahi lea fakalototo‘a ki he‘ene kau ‘apositoló, ‘oku ‘ave kinautolu ‘e Sīsū ki he ngoue Ketisemaní. Ko ha feitu‘u eni na‘a nau sai‘ia ai ‘a ia na‘a nau fa‘a ‘a‘ahi ki ai.

‘Oku ‘alu tokotaha atu ‘a Sīsū ‘i he ngoué ke fai ‘ene lotu. ‘Okú ne tala foki kia Pita, Sēmisi mo Sione ke nau lotu. Ka ‘oku nau tō ‘o mohe. Ko e tu‘o tolu ē ‘a e ‘alu tokotaha ‘a Sīsū ke lotu, mo e tu‘o tolu ai pē ‘ene foki mai ‘o ‘ilo ‘a Pita mo e toko ua kehé ‘oku nau mohe! (Mātiu 26:36-47) ‘Okú ke ‘ilo ‘a e ‘uhinga na‘e totonu ke nau ‘ā‘ā ai ke fai ha lotú?— Ta talanoa angé ‘o fekau‘aki mo e me‘á ni.

Ko e hā na‘e totonu ai kia Pita, Sēmisi mo Sione ke nau ‘ā‘aá?

Na‘e ‘i he Laka-Atú ‘a Siutasi ‘Isikaliote fakataha mo Sīsū pea mo e kau ‘apositolo kehé ki mu‘a ange ‘i he efiafi ko iá. Hangē ko ia te ke manatu‘í nai, na‘e hoko ‘a Siutasi ko ha tokotaha kaiha‘a. ‘Okú ne hoko eni ko ha tokotaha lavaki. ‘Okú ne ‘ilo ‘a e feitu‘u ‘i he ngoue Ketisemaní ‘a ia na‘e fa‘a fakataha ki ai ‘a Sīsū mo ‘ene kau ‘apositoló. Ko ia, ‘oku ‘omai ai ‘e Siutasi ki ai ha kau sōtia ke puke ‘a Sīsū. ‘I he‘enau a‘u atú, ‘oku ‘eke ange ‘e Sīsū: “Ko hai ‘oku mou kumi ki ai?”

‘Oku tali ‘e he kau sōtiá: “Ko Sisū.” ‘Oku ‘ikai ke ilifia ‘a Sīsū, ko ia ‘okú ne tali: “Ko au ‘eni.” ‘Oku ‘ohovale ‘aupito ‘a e kau sōtiá ‘i he loto-to‘a ‘a Sīsuú ‘o nau holomui ai ‘o tō ki he kelekelé. ‘Oku pehē atu leva ‘e Sīsū: ‘Kapau ko au ‘oku mou kumi ki aí, tukuange ‘eku kau ‘apositoló ke nau ‘alu.’—Sione 18:1-9.

‘I he puke ‘e he kau sōtiá ‘a Sīsū ‘o ha‘í, ‘oku hoko ‘o ilifia ‘a e kau ‘apositoló pea nau hola. Ka ‘oku fiema‘u ‘e Pita mo Sione ke na ‘ilo ‘a e me‘a ‘oku hokó, ko ia ‘okú na muimui atu mei he mama‘ó. Faifai atu pē, ‘oku ‘omi ‘a Sīsū ki he ‘api ‘o Kaiafasi, ko e taula‘eiki lahí. Koe‘uhi ko Sioné ‘oku ‘ilo ‘e he taula‘eiki lahí, ‘oku faka‘atā ai ‘e he tokotaha le‘o matapaá ‘a ia pea mo Pita ke na hū ki loto.

Kuo ‘osi fakatahataha mai ‘a e kau taula‘eikí ki he ‘api ‘o Kaiafasí ke fai ha fakamaau. ‘Oku nau fiema‘u ke tāmate‘i ‘a Sīsū. Ko ia, ‘oku nau ‘omai ha kau fakamo‘oni ‘a ia ‘oku nau tala ha ngaahi loi ‘o fekau‘aki mo ia. ‘Oku tuki ‘e he kakaí ‘a Sīsū mo paa‘i ia. Lolotonga ‘a e hoko kotoa ‘a e ngaahi me‘a ko ení, ‘oku ofi atu ai ‘a Pita.

‘Oku fakatokanga‘i atu ‘a Pita ‘e ha ta‘ahine sevāniti, ‘a ia ko e le‘o matapā ia na‘á ne faka‘atā ‘a Pita mo Sione ki lotó. “Ko koe foki na‘a ke ‘ia Sisu!” ko ‘ene leá ia. Ka na‘e faka‘ikai‘i ‘e Pita ha‘ane teitei ‘ilo‘i ‘a Sīsū. Taimi si‘i pē mei ai ‘oku toe fakatokanga‘i atu ‘e ha ta‘ahine ‘a Pita ‘o ne pehē ki he fa‘ahinga ‘oku tu‘u he tafa‘akí: “Ko e siana ni foki na‘e ‘ia Sisu.” ‘Oku toe faka‘ikai‘i ‘e Pita ha‘ane ‘ilo‘i ia. Ki mui ai, ‘oku sio atu ha pupunga kakai kia Pita ‘o nau pehē kiate ia: ‘Ko e mo‘oni ko e tokotaha koe ‘o kinautolu.’ ‘I hono tu‘o tolú ‘oku faka‘ikai‘i ia ‘e Pita, ‘o ne pehē: ‘ ‘Oku ‘ikai te u ‘ilo ‘a e tangatá!’ ‘Oku a‘u ‘o fuakava ‘a Pita ‘okú ne tala ‘a e mo‘oní, pea ‘oku tafoki ‘a Sīsū ‘o sio kiate ia.—Mātiu 26:57-75; Luke 22:54-62; Sione 18:15-27.

Ko e hā na‘e ilifia lahi ai ‘a Pita ‘o ne loi ‘o fekau‘aki mo hono ‘ilo‘i ‘a Sīsuú?

‘Okú ke ‘ilo ‘a e ‘uhinga na‘e loi ai ‘a Pitá?— ‘Io, koe‘uhí he na‘á ne ilifia. Ka ko e hā na‘á ne ilifia aí? Ko e hā na‘e ‘ikai te ne fai ke hoko ai ‘o loto-to‘á? Ki‘i fakakaukau ki ai. Ko e hā na‘e fai ‘e Sīsū ke hoko ai ‘o loto-to‘á?— Na‘á ne lotu ki he ‘Otuá, pea na‘e tokoni‘i ia ‘e he ‘Otuá ke ne loto-to‘a. Pea manatu‘i, na‘e tu‘o tolu ‘a e tala ange ‘e Sīsū kia Pita ke lotu pea ke ‘ā pea mo fa‘a le‘o. Ka ko e hā ‘a e me‘a na‘e hokó?—

‘I he taimi taki taha, na‘e tō ai pē ‘a Pita ‘o mohe. Na‘e ‘ikai te ne lotu, pea na‘e ‘ikai te ne fa‘a le‘o. Ko ia, na‘á ne ‘ohovale ‘i hono puke ‘a Sīsuú. Ki mui ‘i he fakamāú, ‘i he‘enau tā ‘a Sīsū mo fa‘ufa‘u ke tāmate‘i iá, na‘e manavahē ‘a Pita. Kae kehe, ‘i ha ngaahi houa si‘i pē ki mu‘a ai, ko e hā na‘e tala ange ‘e Sīsū ki he‘ene kau ‘apositoló ke nau ‘amanekiná?— Na‘e tala ange ‘e Sīsū kia kinautolu, hangē pē ko e fehi‘a ‘a e māmaní aí, ‘e fehi‘a foki ‘a e māmaní ‘ia kinautolu.

‘E lava fēfē nai ke ke ‘i ha tu‘unga ‘o hangē ko ia na‘e ‘i ai ‘a Pitá?

Sai, ta fakakaukau angé ki ha me‘a ‘e malava ke hoko kia kitaua ‘oku hangē ko e me‘a na‘e hoko kia Pitá. Pehē eni ‘okú ke ‘i ha loki ako ‘i he taimi ‘oku kamata ai ke lea‘aki ‘e he ni‘ihi kehé ha ngaahi me‘a ‘oku kovi ‘o fekau‘aki mo e kakai ‘oku ‘ikai te nau faka‘apa‘apa ki he fuká pe ‘oku ‘ikai te nau fakamanatu ‘a e Kilisimasí. Fēfē leva kapau ‘oku hanga atu ha taha kia koe ‘o ne ‘eke: “Ko e mo‘oni ‘oku ‘ikai te ke faka‘apa‘apa ki he fuká?” Pe ‘oku pehē ‘e ha ni‘ihi: “ ‘Oku mau fanongo ‘oku a‘u ‘o ‘ikai te ke fakamanatu ‘a e Kilisimasí!” Te ke ilifia ke tala ‘a e mo‘oní?— ‘E fakatauele‘i nai koe ke ke loi, ‘o hangē ko Pitá?—

‘I he ‘osi angé, na‘e loto-mamahi ‘aupito ‘a Pita ‘i he‘ene faka‘ikai‘i ‘a ‘ene ‘ilo‘i ‘a Sīsuú. ‘I he‘ene ‘ilo‘i ‘a e me‘a na‘á ne faí, na‘á ne hū ai ki tu‘a ‘o tangi. ‘Io, na‘á ne toe foki kia Sīsū. (Luke 22:32) Fakakaukau angé ki aí. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitaua ke ‘oua te ta hoko ‘o ilifia lahi ‘o ta lea‘aki ai ha me‘a ‘o hangē ko Pitá?— Manatu‘i, na‘e ‘ikai ke lotu pea mo fa‘a le‘o ‘a Pita. Ko ia, ‘okú ke pehē ko e hā ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ke ta fai ke ta hoko ai ko ha muimui ‘o e Faiako Lahí?—

‘Oku fiema‘u mo‘oni ke ta lotu kia Sihova ki ha tokoni. ‘I he taimi na‘e lotu ai ‘a Sīsuú, ‘okú ke ‘ilo ‘a e me‘a na‘e fai ‘e he ‘Otuá ma‘aná?— Na‘á ne fekau hifo ha ‘āngelo ke ne fakaivimālohi‘i ia. (Luke 22:43) ‘E lava ke tokoni‘i kitaua ‘e he kau ‘āngelo ‘a e ‘Otuá?— ‘Oku pehē ‘e he Tohitapú: ‘ ‘Oku nofo ‘a e ‘āngelo ‘a Sihová ‘o takatakai ‘a kinautolu ‘oku manavahē kiate iá, ‘o ne fakamo‘ui ‘a kinautolu.’ (Sāme 34:7PM) Ka ke ma‘u ‘a e tokoni ‘a e ‘Otuá, ‘oku fiema‘u ke ta fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he lotú pē. ‘Okú ke ‘ilo ‘a e toe me‘a kehe ‘oku fiema‘u ke ta faí?— Na‘e tala ange ‘e Sīsū ki he‘ene kau muimuí ke nau ‘ā pea fa‘a le‘o. ‘Okú ke pehē ‘e lava fēfē ke ta fai ia?—

‘Oku fiema‘u ke ta fanongo tokanga ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘i he‘etau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea ke tokanga ki he me‘a ‘okú ta lau mei he Tohitapú. Ka ‘oku toe fiema‘u ke ta lotu ma‘u pē kia Sihova pea ke kole kiate ia ke ne tokoni‘i kitaua ke tauhi ia. Kapau te ta fai ia, te ta ma‘u ai ‘a e tokoni ke iku‘i ‘eta ilifiá. Te ta fiefia leva ai ‘i he‘eta ma‘u ha faingamālie ke talanoa ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo e Faiako Lahí pea mo ‘ene Tamaí.

Ko e ngaahi konga Tohitapu ko ení ‘e lava ke tokoni kia kitaua ke ‘oua ‘aupito ‘e faka‘atā ‘a e ilifia ki he kakai kehé ke ne ta‘ofi ‘eta fai ‘a e me‘a ‘oku tonú: Palovepi 29:25; Selemaia 26:12-15, 20-24; mo e Sione 12:42, 43.