Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 31

Feitu‘u ke Ma‘u Ai ‘a e Fakafiemālié

Feitu‘u ke Ma‘u Ai ‘a e Fakafiemālié

‘OKÚ KE ongo‘i loto-mamahi mo ta‘elata ‘i ha taimi?— ‘Okú ke fifili nai ‘i ha taimi pe ‘oku ‘ofa ha taha ‘ia koe?— ‘Oku pehē ‘a e fānau ‘e ni‘ihi. Ka ‘oku palōmesi mai ‘a e ‘Otuá: ‘ ‘E ‘ikai ngalo koe ‘iate au.’ (Aisea 49:15) ‘Ikai ko ha me‘a lelei ia ke fakakaukau ki ai?— ‘Io, ‘oku ‘ofa mo‘oni ‘a Sihova ko e ‘Otuá ‘ia kitaua!

Ko e hā ho‘o fakakaukau ki he ongo‘i ‘a e ki‘i sipi mole ko ení?

Na‘e pehē ‘e ha tokotaha-tohi Tohitapu ‘e taha: “Neongo ‘e li‘aki au ‘e he‘eku tamai mo ‘eku fa‘e, ‘e fakahoko au ‘e Sihova kiate ia pe.” (Sāme 27:10) Ko hono ‘ilo‘i ‘a e me‘a ko iá ‘e lava ke hoko ia ko ha fakafiemālie mo‘oni kia kitaua, ‘ikai ko ia?— ‘Io, ‘oku tala mai kia kitaua ‘e Sihova: ‘ ‘Oua ‘e manavahē, he ‘oku ou ‘iate koe ‘e au. . . . Te u mātu‘aki tokoni‘i koe.’Aisea 41:10.

Neongo ia, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku faka‘atā ai ‘e Sihova ‘a Sētane ke ne fakatupu ha palopalema kia kitaua. ‘Oku a‘u ‘o faka‘atā ‘e Sihova ‘a Sētane ke ne ‘ahi‘ahi‘i ‘a ‘Ene kau sevānití. ‘I he taimi ‘e taha na‘e ‘ai ai ‘e he Tēvoló ‘a Sīsū ke ne faingata‘a‘ia lahi ‘o kalanga ai ‘a Sīsū kia Sihova: ‘ ‘E hoku ‘Otua, ‘e hoku ‘Otua, ko e hā kuó ke li‘aki ai aú?’ (Mātiu 27:46) Neongo na‘e faingata‘a‘ia ‘a Sīsū, na‘á ne kei ‘ilo‘i pē na‘e ‘ofa ‘a Sihova ‘iate ia. (Sione 10:17) Ka na‘e toe ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘oku tuku ‘e he ‘Otuá kia Sētane ke ne ‘ahi‘ahi‘i ‘a ‘Ene kau sevānití pea faka‘atā ‘a Sētane ke ne ‘ai kinautolu ke nau faingata‘a‘ia. ‘I ha vahe kehe ‘e taha, ‘e fakamatala ai ki he ‘uhinga ‘oku faka‘atā ai ‘e he ‘Otuá ‘a Sētane ke ne fai ‘a e me‘a ko ení.

‘I he taimi ‘oku tau kei si‘i aí, ‘oku tau hehema ke ilifia ‘i he taimi ‘e ni‘ihi. Ko e fakatātaá, kuó ke mole nai ‘i ha taimi?— Na‘á ke manavahē?— Ko e fānau tokolahi te nau manavahē. Na‘e fai ‘e he Faiako Lahí ‘i he taimi ‘e taha ha talanoa ‘o fekau‘aki mo ha hoko ‘o mole. Ka na‘e ‘ikai ko ha ki‘i tama na‘e molé. Ko ha sipi.

‘I he ngaahi founga ‘e ni‘ihi ‘okú ke hangē ai ha sipí. ‘Oku anga-fēfē ia? Sai, ko e fanga sipí ‘oku ‘ikai te nau lalahi pe mālohi. Pea ‘oku nau fiema‘u ha taha ke ne tokanga‘i kinautolu pea mo malu‘i kinautolu. Ko e tangata ‘okú ne tokanga‘i ‘a e fanga sipí ‘oku ui ia ko ha tauhi-sipi.

‘I he‘ene talanoá na‘e fakamatala ai ‘a Sīsū ‘o fekau‘aki mo ha tauhi-sipi ‘a ia na‘e ‘i ai ‘ene fanga sipi ‘e toko teau. Ka na‘e mole ha taha ‘o e fanga sipí. Na‘e fiema‘u nai ‘e he sipí ke sio pe ko e hā ‘a e me‘a na‘e ‘i he tafa‘aki mo‘unga ‘e tahá. Ka na‘e ‘ikai ke fuoloa, kuo mama‘o ‘aupito ‘a e sipi ko iá mei he fanga sipi kehé. ‘E lava ke ke fakakaukauloto atu ki he ongo‘i ‘a e sipi ko iá ‘i he taimi na‘á ne sio holo ai ‘o vakai ‘okú ne tokotahá?—

Ko e hā ‘e fai ‘e he tauhi-sipí ‘i he‘ene ‘ilo‘i na‘e mole ‘a e sipi ‘e tahá? Te ne pehē nai ko e kovi ‘ata‘atā pē eni ia ‘a e sipí, ko ia ‘e ‘ikai ai ke tokanga ia ki ai? Pe te ne tuku ‘a e fanga sipi ‘e toko 99 ‘i ha feitu‘u ‘oku malú pea ‘alu ‘o kumi ki he sipi pē ko ia ‘e tahá? ‘E taau ‘a e sipi ‘e tahá mo e feinga lahi ko iá?— Kapau na‘a ko koe ‘a e sipi mole ko iá, te ke loto ke kumi koe ‘e he tauhi-sipí?—

Ko hai ‘oku hangē ko e tauhi-sipi kuó ne fakahaofi ‘a ‘ene sipí?

Na‘e ‘ofa lahi ‘aupito ‘a e tauhi-sipí ‘i he‘ene fanga sipí kotoa, na‘a mo e taha na‘e molé. Ko ia, na‘á ne ‘alu ‘o kumi ‘a e sipi na‘e molé. Fakakaukau atu ki he fiefia ‘a e sipi mole ko iá ‘i he‘ene sio ki he ‘alu atu ‘a e tauhi-sipí! Pea na‘e pehē ‘e Sīsū na‘e fiefia ‘a e tauhi-sipí ‘i he‘ene ma‘u ‘a ‘ene sipí. Na‘e lahi ange ‘ene fiefia aí ‘i he‘ene fiefia ‘i he fanga sipi ‘e toko 99 na‘e ‘ikai molé. Sai, ko hai ‘oku hangē ko e tauhi-sipi ko ia ‘i he talanoa ‘a Sīsuú? Ko hai ‘okú ne tokanga mai kia kitaua ‘o hangē ko e tokanga na‘e fai ‘e he tauhi-sipí ki he‘ene sipí?— Na‘e pehē ‘e Sīsū ko ‘ene Tamai ‘i he langí. Pea ko ‘ene Tamaí ko Sihova.

Ko Sihova ko e ‘Otuá ko e Tauhi Lahi ia ‘o hono kakaí. ‘Okú ne ‘ofa ‘i he fa‘ahinga kotoa ‘oku nau tauhi iá, ‘o kau ai ‘a e fānau iiki hangē ko koé. ‘Oku ‘ikai te ne loto ke lavea pe ‘auha ha taha ‘ia kitaua. Ko e mo‘oni, ‘oku fakafiemālie ke ‘ilo‘i ‘oku tokanga lahi pehē mai ‘a e ‘Otuá kia kitaua!—Mātiu 18:12-14.

‘Oku mo‘oni ‘a Sihova kia koe ‘o hangē ko ho‘o tamaí pe ko ha toe tokotaha kehe?

‘Okú ke tui mo‘oni kia Sihova ko e ‘Otuá?— Ko ha tokotaha mo‘oni ia kia koe?— Ko e mo‘oni ‘oku ‘ikai lava ke ta sio kia Sihova. ‘Oku hoko ení koe‘uhí ko ha Laumālie ia. ‘Okú ne ma‘u ha sino ‘oku ta‘ehāmai ki hota matá. Ka ko ha tokotaha mo‘oni ia, pea ‘oku malava ke ne sio mai kia kitaua. ‘Okú ne ‘ilo‘i ‘a e taimi ‘okú ta fiema‘u ai ha tokoní. Pea ‘oku malava ke ta talanoa kiate ia ‘i he lotu, hangē pē ko ‘eta talanoa ki ha tokotaha kehe ‘i he māmaní. ‘Oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke ta fai ‘a e me‘a ko ení.

Ko ia, kapau ‘e ‘i ai ha taimi ‘okú ke ongo‘i loto-mamahi ai pe ta‘elata, ko e hā ‘oku totonu ke ke faí?— Talanoa kia Sihova. ‘Unu‘unu ofi kiate ia, pea te ne fakafiemālie‘i mo tokoni‘i koe. Manatu‘i ‘oku ‘ofa ‘a Sihova ‘ia koe, na‘a mo e taimi ‘okú ke ongo‘i ai ‘o hangē ‘okú ke tokotahá. Ta sio angé ki he‘eta Tohitapú. ‘I he Sāme 23, ‘oku tala mai ai kia kitaua, ‘o kamata ‘i he veesi 1: “Ko hoku tauhi ‘a Sihova; ‘e ‘ikai te u masiva. ‘Oku ne fakatokoto au he ngaahi toafa lau mukomuka; ‘oku ne taki au ki he ngaahi vai fakanonga.”

Fakatokanga‘i ‘a e me‘a ‘oku tānaki mai ‘e he tokotaha tohí, ‘i he veesi 4: “ ‘Io, neongo ‘ete ‘alu pe ‘i he tele‘a ‘oku malu‘aki ai ‘a Mate, ‘e ‘ikai te u manavahe ki ha kovi; he ko koe ‘oku ma feohi: ko si‘o tokotoko mo ‘akau, ‘oku na fakafiemalie‘i au.” Ko e anga ia ‘o e ongo‘i ‘a e kakaí kapau ko honau ‘Otuá ‘a Sihova. ‘Oku nau ma‘u ‘a e fakafiemālie ‘i he taimi ‘oku nau faingata‘a‘ia aí. ‘Oku pehē ‘a e anga ‘o ho‘o ongo‘í?—

Hangē ko hono tokanga‘i ‘e ha tauhi-sipi ‘ofa ‘a ‘ene tākangá, ‘oku pehē ‘a e tokanga‘i lelei ‘e Sihova ‘a ‘ene kakaí. ‘Okú ne fakahā kia kinautolu ‘a e hala totonu ke nau fou aí, pea ‘oku nau muimui fiefia ‘iate ia. Na‘a mo e taimi ‘oku takatakai‘i ai kinautolu ‘e he faingata‘á, ‘oku ‘ikai fiema‘u ke nau ilifia. ‘Oku ngāue‘aki ‘e ha tauhi-sipi ‘a ‘ene tokotokó pe va‘akaú ke malu‘i ‘a e fanga sipí mei he fanga monumanu te ne kai nai kinautolú. ‘Oku fakamatala ‘a e Tohitapú ‘o kau ki he anga ‘o hono malu‘i ‘e he tauhi-sipi kei si‘i ko Tēvitá ‘a ‘ene fanga sipí mei ha laione mo ha pea. (1 Samiuela 17:34-36) Pea ‘oku ‘ilo‘i ‘e he kakai ‘a e ‘Otuá ‘e malu‘i foki kinautolu ‘e Sihova. ‘Oku malava ke nau ongo‘i malu he ‘oku kau ‘a e ‘Otuá mo kinautolu.

Hangē ko ha tauhi-sipi ‘okú ne malu‘i ‘a ‘ene fanga sipí, ko hai ‘e lava ke ne tokoni‘i kitaua ‘i he‘eta faingata‘a‘iá?

‘Oku ‘ofa mo‘oni ‘a Sihova ‘i he‘ene fanga sipí, pea ‘okú ne tokanga ‘ofa kia kinautolu. ‘Oku pehē ‘e he Tohitapú: ‘Te ne tataki ‘ene fanga sipí ‘o hangē ha tauhi-sipí. Te ne tānaki fakataha ‘a e ‘uhikí ‘aki hono nimá.’—Aisea 40:11.

‘Ikai ‘oku ‘ai koe ke ke ongo‘i fiefia ‘i he ‘ilo‘i ‘oku pehē ‘a Sihová?— ‘Okú ke loto ke hoko ko ha taha ‘o ‘ene fanga sipí?— Ko e fanga sipí ‘oku nau fanongo ki he le‘o ‘a honau tauhí. ‘Oku nau nofo ofi kiate ia. ‘Okú ke fanongo kia Sihova?— ‘Okú ke nofo ofi kiate ia?— Tā ‘oku ‘ikai ‘aupito leva fiema‘u ke ke ilifia. ‘E kau ‘a Sihova mo koe.

‘Oku tokanga anga-‘ofa ‘a Sihova ki he fa‘ahinga ‘oku tauhi kiate iá. Ta lau fakataha ‘a e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohitapú ‘o fekau‘aki mo e me‘á ni ‘i he Sāme 37:25; 55:22; mo e Luke 12:29-31.