Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 36

Ko Hai ‘E Fokotu‘u Haké? Ko Fē Te Nau Mo‘ui Aí?

Ko Hai ‘E Fokotu‘u Haké? Ko Fē Te Nau Mo‘ui Aí?

‘I HE ongo vahe ‘e ua fakamuimuí, ko e toko fiha na‘á ta lau ai na‘e fokotu‘u haké?— Na‘e toko nima. Ko e toko fiha ai ko e fānaú?— Ko e toko tolu. Pea ko hono faá ko ha ki‘i talavou. Ko e hā ‘okú ke fakakaukau ‘oku fakahā mai ‘e he me‘á ni?—

Sai, ‘oku fakahā mai ai ko e ‘Otuá ‘oku ‘ofa ‘i he kau talavoú. Ka te ne fokotu‘u hake foki mo ha tokolahi kehe. ‘E fokotu‘u hake pē ‘e he ‘Otuá ‘a e fa‘ahinga na‘a nau fai ‘a e me‘a ‘oku leleí?— Ko ‘eta fakakaukaú nai ia. Ka neongo ia, ko e kakai tokolahi na‘e te‘eki ‘aupito te nau ako ‘a e mo‘oni ‘o fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá pea mo hono ‘Aló. Ko ia, na‘a nau fai ‘a e me‘a na‘e koví koe‘uhí he na‘e ako‘i kia kinautolu ‘a e ngaahi me‘a na‘e hala. ‘Okú ke fakakaukau ‘e fokotu‘u hake ‘e Sihova ‘a e kakai peheé?—

‘Oku pehē ‘e he Tohitapú: “ ‘E faifai pea hoko ha toetu‘u ‘a e angatonu mo e angahala fakatou‘osi.” (Ngāue 24:15) Ko e hā ‘e fokotu‘u hake ai ‘a e fa‘ahinga na‘e ‘ikai te nau anga-tonu, pe na‘e ‘ikai te nau fai ‘a e me‘a na‘e tonú?— Koe‘uhí he na‘e te‘eki ‘aupito ‘i ai hanau faingamālie ke ako ‘o fekau‘aki mo Sihova pea mo e me‘a ‘okú ne fiema‘u ‘a e kakaí ke nau faí.

Ko e hā ‘e fokotu‘u hake ai ‘e he ‘Otuá ‘a e ni‘ihi na‘e ‘ikai te nau fai ‘a e me‘a na‘e tonú?

Ko fē ‘a e taimi ‘okú ke fakakaukau ‘e fokotu‘u hake ai ‘a e kakaí?— Fakakaukau ki he taimi na‘e mate ai ‘a Lāsalosi pea palōmesi ai ‘a Sīsū ki hono tuofefine ko Mā‘atá: “ ‘E toetu‘u ho tuonga‘ane.” Na‘e tali ‘e Mā‘ata: “ ‘Oku ou ‘ilo te ne toetu‘u ‘i he Toetu‘u ‘i he ‘aho fakamui.” (Sione 11:23, 24) Ko e hā na‘e ‘uhinga ki ai ‘a Mā‘ata ‘i he‘ene pehē ‘e toetu‘u ‘a Lāsalosi ‘i he “ ‘aho fakamui”?—

Ko fē ‘a e Palataisi ‘oku talanoa ‘a Sīsū ki he tangatá ‘o fekau‘aki mo iá??

Sai, na‘e ‘osi fanongo ‘a Mā‘ata ‘o fekau‘aki mo e palōmesi ‘a Sīsū: ‘Ko e kakai kotoa pe ‘oku ‘i he ngaahi fa‘itoká te nau ‘alu atu mei ai.’ (Sione 5:28, 29) Ko ia, ko e “ ‘aho fakamui” ko e taimi ia ‘e toe fakafoki mai ai ke mo‘ui ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku ‘i he manatu ‘a e ‘Otuá. Ko e ‘aho fakamui ko ení ‘oku ‘ikai ko ha ‘aho houa ‘e 24 ia. ‘E ta‘u ‘e taha afe ‘a hono lōloá. ‘I he ‘aho ko ení, ‘oku pehē ai ‘e he Tohitapú, ‘ ‘E fakamaau ‘e he ‘Otuá ‘a e kakai ‘o e māmaní.’ Ko e fa‘ahinga ‘okú ne fakamāu‘í ‘e kau ai ‘a e fa‘ahinga na‘e fokotu‘u haké.—Ngāue 17:31; 2 Pita 3:8.

Fakakaukau atu ki he fakafiefia mo‘oni ko e ‘aho ko ení! Lolotonga ‘a e ‘aho ta‘u ‘e taha afe ko eni hono lōloá, ko e laui miliona lahi ‘o e kakai kuo nau maté ‘e toe fakafoki mai ki he mo‘uí. ‘Oku ui ‘e Sīsū ‘a e feitu‘u ‘oku fakafoki mai kinautolu ke mo‘ui aí ko e Palataisi. Ta sio angé ki he feitu‘u ‘e ‘i ai ‘a e Palataisí pea ‘e fēfē ia.

‘I he houa nai ‘e tolu ki mu‘a pea pekia ‘a Sīsū ‘i ha ‘akau fakamamahí, ‘okú ne talanoa ‘o fekau‘aki mo e Palataisí ki ha tangata ‘oku tautau ‘i ha ‘akau ‘o hoko atu kiate ia. ‘Oku tautea mate ‘a e tangatá koe‘uhi ko e ngaahi hia na‘á ne faí. Ka ‘i he mamata ‘a e tangata faihiá ni kia Sīsū mo fanongo ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘o fekau‘aki mo Iá, ‘oku kamata ke ne tui kia Sīsū. Ko ia, ‘oku pehē ‘e he tangata faihiá: ‘Manatu‘i au, ‘o ka ke ka hoko ki ho pule‘angá.’ ‘Oku tali ‘e Sīsū: ‘Ko e mo‘oni ‘oku ou tala atu he ‘ahó ni, Te ke ‘i Palataisi mo au.’—Luke 23:42, 43.

‘I he‘eta lau ‘o fekau‘aki mo e Palataisí, ko e hā ‘oku totonu ke ta sioloto atu ki aí??

Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘a Sīsū ‘i he‘ene lea‘aki ‘a e me‘a ko ení? Ko fē ‘a e Palataisí?— Fakakaukau angé ki aí. Na‘e ‘i fē ‘a e Palataisí ‘i he kamata‘angá?— Manatu‘i, na‘e foaki ‘e he ‘Otuá ki he ‘uluaki tangata ko ‘Ātamá, mo hono uaifí ha palataisi ke na nofo ai ‘i heni tonu ‘i he māmani ko ení. Na‘e ui ia ko e ngoue ko ‘Ītení. Na‘e ‘i ai ‘a e fanga manu ‘i he ngoue ko iá, ka na‘e ‘ikai te nau fakalavea‘i ha taha. Pea na‘e ‘i ai mo e ‘ulu‘akau na‘e lahi ai ‘a e fua‘i‘akau ifó, pea pehē foki ki ha fu‘u vaitafe lahi. Ko ha feitu‘u lelei ‘aupito ia ke nofo ai!—Senesi 2:8-10.

Ko ia, ‘i he‘eta lau ‘o fekau‘aki mo e ‘i Palataisi ‘a e tangata faihia ko iá, ‘oku totonu ke ta sioloto atu ki hono ngaohi ‘a e fo‘i māmani ko ení ko ha feitu‘u faka‘ofo‘ofa ke nofo ai. ‘E ‘i heni tonu ‘a Sīsū ‘i he māmaní fakataha mo e tangata na‘e faihia ki mu‘á ‘i he Palataisí?— ‘Ikai. ‘Okú ke ‘ilo ‘a e ‘uhinga ‘e ‘ikai te ne ‘i heni aí?—

Koe‘uhí ‘e ‘i hēvani ‘a Sīsū ‘o pule hifo ko e Tu‘i ki he Palataisi ‘i he māmaní. Ko ia, ‘e fakataha ‘a Sīsū mo e tangata ko iá ‘i he ‘uhinga, ‘e fokotu‘u hake ia ‘e Sīsū mei he maté pea tokanga‘i ‘a ‘ene ngaahi fiema‘ú. Ka ko e hā ‘e faka‘atā ai ‘e Sīsū ha tokotaha na‘e faihia ki mu‘a ke mo‘ui ‘i he Palataisí?— Ta sio angé pe ‘e lava ke ta ‘ilo ‘a e talí.

Ki mu‘a ke lea ‘a e tangata faihiá kia Sīsuú, na‘á ne ‘ilo ‘a e ngaahi taumu‘a ‘a e ‘Otuá?— ‘Ikai, na‘e ‘ikai te ne ‘ilo ia. Na‘á ne fai ‘a e ngaahi me‘a na‘e koví koe‘uhí na‘e ‘ikai te ne ‘ilo ‘a e mo‘oni ‘o fekau‘aki mo e ‘Otuá. ‘I he Palataisí ‘e ako‘i ai ia ‘o fekau‘aki mo e ngaahi taumu‘a ‘a e ‘Otuá. Te ne toki ma‘u leva ai ‘a e faingamālie ke fakamo‘oni‘i ‘okú ne ‘ofa mo‘oni ‘i he ‘Otuá ‘aki hono fai ‘a Hono finangaló.

‘E mo‘ui ‘a e tokotaha kotoa pē ‘e fokotu‘u haké ‘i he Palataisi ‘i he māmaní?— ‘Ikai, ‘e ‘ikai ke pehē. ‘Okú ke ‘ilo ‘a hono ‘uhingá?— Koe‘uhí ‘e fokotu‘u hake ‘a e ni‘ihi ke mo‘ui fakataha mo Sīsū ‘i hēvani. Te nau pule hifo fakataha mo ia ko e ngaahi tu‘i ki he māmani Palataisí. Ta sio angé ki he anga ‘o ‘eta ‘ilo‘i ení.

Ko e pō ki mu‘a pea pekia ‘a Sīsuú, ‘okú ne tala ki he‘ene kau ‘apositoló: ‘ ‘I he fale ‘o ‘eku Tamai ‘i hēvaní, ‘oku lahi ‘a e ngaahi feitu‘u ke nofo ai, pea ko ‘eku ‘alu eni ke teuteu ha potu mo‘omoutolu.’ Hili iá, ‘oku palōmesi ange ‘e Sīsū: “ ‘Oku ou toe ha‘u pe, pea te u ma‘u kimoutolu kiate au; koe‘uhi ko e potu ‘oku ou ‘i ai, ke mou ‘i ai foki.”—Sione 14:2, 3.

‘Oku ‘alu ki fē ‘a Sīsū ‘i he hili hono fokotu‘u haké?— ‘Io, ki hēvani ke fakataha ai mo ‘ene Tamaí. (Sione 17:4, 5) Ko ia, ‘oku palōmesi ai ‘a Sīsū ki he‘ene kau ‘apositoló pea mo e kau muimui kehé te ne fokotu‘u hake kinautolu ke lava ke nau fakataha mo ia ‘i hēvani. Ko e hā te nau fai ai mo Sīsuú?— ‘Oku pehē ‘e he Tohitapú ko ‘ene kau ākonga ‘a ia ‘oku nau kau ‘i he “ ‘uluaki toetu‘u” te nau mo‘ui ‘i hēvani pea pule hifo ki he māmaní ‘ko e ngaahi tu‘i fakataha mo ia ‘i he ta‘u ‘e taha afe.’—Fakahā 5:10; 20:6; 2 Timote 2:11, 12.

Ko e toko fiha te nau kau ‘i he “ ‘uluaki toetu‘u” pea pule mo Sīsū ko e ngaahi tu‘í?— Na‘e tala ange ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá: “Na‘i fanga sipi toko si‘i, ‘oua ‘e manavahe; he kuo finangalo ‘e ho‘omou Tamai ke ‘atu kiate kimoutolu ‘a e pule‘anga.” (Faka‘ītali ‘amautolu; Luke 12:32) Ko e “fanga sipi toko si‘i” ko eni, ‘a ia ‘oku fokotu‘u hake ke kau mo Sīsū ‘i hono Pule‘anga fakahēvaní, ko ha fika pau ia. ‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohitapú ko ha “toko taha kilu ma toko fa mano ma toko fa afe” ‘oku fokotu‘u hake mei he māmaní.—Fakahā 14:1, 3.

Ko fē ‘e mo‘ui ai ‘a e fa‘ahinga ‘e fokotu‘u haké, pea ko e hā te nau faí?

Ko e toko fiha te nau mo‘ui ‘i he Palataisi ‘i he māmaní?— ‘Oku ‘ikai ke tala mai ia ‘e he Tohitapú. Ka na‘e tala ‘e he ‘Otuá kia ‘Ātama mo ‘Ivi lolotonga ‘ena ‘i he ngoue ko ‘Ītení ke na ma‘u fānau pea fakafonu ‘a e māmaní. Ko e mo‘oni, na‘e ‘ikai te na fai ia. Ka ‘e fakapapau‘i ‘e he ‘Otuá ko ‘ene taumu‘a ke fakafonu ‘a e māmaní ‘i he kakai leleí ‘e fakahoko ia.—Senesi 1:28; Aisea 45:18; 55:11.

Fakakaukau ki he lelei mo‘oni ke mo‘ui ‘i he Palataisí! Ko e fo‘i māmaní kotoa ‘e hoko ‘o hangē ha pa‘aké. ‘E fonu ia ‘i he fanga manupuná mo e fanga manú pea faka‘ofo‘ofa ‘i he ‘ulu‘akau mo e matala‘i‘akau ‘o e fa‘ahinga kotoa pē. ‘E ‘ikai ha taha ‘e mamahi koe‘uhí ko ‘ene puké, pea ‘e ‘ikai ha taha ‘e pau ke mate. ‘E hoko ‘a e tokotaha kotoa pē ko e ngaahi kaume‘a. Kapau ‘okú ta loto ke ta mo‘ui ta‘engata ‘i he Palataisí, ko e taimi leva eni ke teuteu ai ki aí.

Toe lau ‘o fekau‘aki mo e taumu‘a ‘a e ‘Otuá ki he māmaní, ‘i he Palovepi 2:21, 22; Koheleti 1:4; Aisea 2:4; 11:6-9; 35:5, 6; mo e 65:21-24.