Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 38

Nda ni so a lingbi e ye Jésus

Nda ni so a lingbi e ye Jésus

TARA ti bâ so mo yeke na yâ ti mbeni ngö so ayeke gue ti linda ngu. Mo ye si mbeni zo aga azi mo na yâ ni?— Ka tongana mbeni zo akui ndali ti mo ti sala tongaso?— Bâ ye so Jésus Christ asala ândö la. Tongana ti so e manda na chapitre 37 awe, lo mû fini ti lo tongana kota ngele so alingbi ti zi e.

A yeke na ngoi so e yeke gue ti linda ngu ti kui si Jésus azi e dä pëpe. Ka lo zi e na yâ ye wa? Mo dabe ti mo na ni?— Na yâ siokpari na kui so e kue e wara na lege ti Adam. Atâa so ambeni zo asala aye ti sioni mingi, Jésus akui nga ndali ti ala. Tongana a yeke mo fade, mo yeke ndulu ti kui ti zi mara ti azo tongaso?—

Bible atene: “A yeke ngangu mingi ti wara zo so aye ti kui teti zo ti mbilimbili; me peut-être mbeni zo ayeda ti kui teti zo ti nzoni.” Ye oko, Bible afa so Jésus “akui teti azo so ake Nzapa.” A ndu nga azo so ayeke sala kusala ti Nzapa pëpe! Bible akiri atene: “Tongana e de awasiokpari [so angbâ ti sala ye ti sioni], Christ akui teti e.”​—aRomain 5:6-8.

Mo hinga mbeni bazengele so asala ândö aye ti sioni mingi?— Bazengele ni so atene: ‘Christ Jésus aga na sese so ti zi awasiokpari; na popo ti ala so mbi yeke tâ kota wasiokpari ni.’ A yeke bazengele Paul si atene tënë so. Lo tene so lani lo yeke ‘wabuba’ na lo sala lakue ‘sioni’.—1 Timothée 1:15; Tite 3:3.

Bâ tâ kota ndoye so Nzapa ayeke na ni ti tokua Molenge ti lo ti kui ndali ti mara ti azo tongaso! Zi Bible ti mo na diko ye so a tene na Jean chapitre 3, versê 16. A tene: “Nzapa andoye sese so [wala azo so aduti na ndo ni] tongaso, Lo mû Molenge ti Lo ngengele oko, si zo so amä na bê na Lo alingbi kui pëpe, me lo yeke na fini ti lakue lakue.”

Jésus afa so lo yeke na mara ti ndoye so Babâ ti lo ayeke na ni na mbage ti e. Mo dabe mo peut-être so na chapitre 30 ti buku so, e diko ambeni pasi so Jésus abâ lani na bï so a gbu na lo. A gue na lo na da ti Kota Prêtre Caïphe, na kâ a fâ ngbanga na li ti lo. A ga na atémoin ti wataka ti bi tënë ti mvene na li ti Jésus. Azo agu lo na maboko ti ala. Na oko ngoi ni, Pierre abele so lo hinga Jésus. Fadeso zia e bâ tele ti e so e yeke tâ gi kâ, na e yeke bâ ambeni ye so asi.

Ndo ahan awe. Na bï ni so kue, Jésus alango pëpe. Me teti so ngbanga so a fâ na bï ni so ayeke fade na lege ni pëpe, hio aprêtre ni ahiri azo ti Sanhédrin, wala kota da ti fango ngbanga ti aJuif, na ala kiri afâ ngbanga na li ti Jésus. Ala kiri atene so lo sala ye so ake Nzapa.

Aprêtre ni ahunda na azo ti gbe Jésus na kamba, ala tokua lo na Pilate, zo ti Rome so ayeke gouverneur. Ala tene na lo: ‘Jésus ake ngorogbia ti Rome. A lingbi a fâ lo.’ Me Pilate abâ polele so tënë ti aprêtre ni ayeke gi mvene. Tongaso lo tene na ala: ‘Mbi wara ye ti sioni na tele ti koli so pëpe. Mbi yeke zi lo.’ Me aprêtre ni na ambeni zo nde adekongo: ‘E ke, fâ lo!’

Na pekoni, Pilate akiri atara ti tene na azo ni so lo yeke zi Jésus. Me aprêtre ni apusu azo ti dekongo: ‘Tongana mo zi lo, mo nga kue mo ke ngorogbia ti Rome! Fâ lo!’ Wusuwusu alondo. Mo hinga ye so Pilate asala?—

Lo yeda na tënë ti ala ni. Ni la, kozoni kue, lo sala si a pika Jésus na zaza. Na pekoni lo zia lo na tïtî aturugu ti tene ala fâ lo. Aturugu ni azia mbeni kpoto ti kî na li ti Jésus na ala kuku na gbele lo ti he lo na ngia. Na pekoni, ala mû mbeni kota keke na lo ti yô ni. Ala gue na lo na gigi ti Jérusalem na ndo so a hiri ni Ndo ti Bio ti li. Kâ, ala pika amaboko na agere ti Jésus na pointe na ndo ti keke ni. Ala zia keke ni aluti na nduzu, na Jésus ayeke na ndo ni. Mênë ayeke yuru na tele ti lo mingi na lo yeke bâ pasi ngangu.

Jésus akui hio pëpe. Lo yeke gi na ndo ti keke ni. Aprêtre ni ayeke he lo na ngia. Azo ti lege atene: ‘Tongana mo yeke Molenge ti Nzapa, londo na ndo ti keke ti pasi ni, mo ga na sese e bâ!’ Me Jésus ahinga ye so Babâ ti lo atokua lo ti sala. Lo hinga so a lingbi lo mû fini ti lo ti zo ti mbilimbili-kue si e lingbi wara lege ti duti na fini ti lakue lakue. Na nda ni, ndulu na ngbonga ota ti peko ti midi, Jésus adekongo na Babâ ti lo na lo kui.​—Matthieu 26:36–27:50; Marc 15:1; Luc 22:39–23:46; Jean 18:1–19:30.

Jésus ayeke tâ lani nde mingi na Adam! Adam afa lani so lo ye Nzapa pëpe. Lo ke yanga ti Nzapa. Lo fa nga so lo ye tënë ti e pëpe. Ndali ti so lo sala siokpari, e kue a dü e na yâ siokpari. Me Jésus afa so lo ye Nzapa nga lo ye e. Lo mä lakue yanga ti Nzapa. Lo mû nga fini ti lo si lo lingbi zi sioni so Adam asala na e.

Mo yeke bâ na nene ni pendere ye so Jésus asala?— Tongana mo sambela Nzapa, mo yeke tene merci na lo ndali ti so lo mû Molenge ti lo na e?— Bazengele Paul abâ lani na nene ni ye so Christ asala teti lo. Lo tene so Molenge ti Nzapa ‘aye tënë ti ni, na Lo mû Lo mveni na kui teti ni.’ (aGalate 2:20). Jésus akui ndali ti mbi na mo. Lo kä fini ti lo ti zo ti mbilimbili na kuâ si e lingbi wara fini ti lakue lakue. A yeke tâ mbeni kota ye so a lingbi a pusu e ti ye Jésus.

Na aChrétien ti Corinthe, bazengele Paul atene: “Ndoye ti Christ apusu e na kusala.” A lingbi ndoye ti Christ apusu e na mara ti kusala wa? Mo tene ti mo nyen?— Bâ, Paul akiri tënë, lo tene: ‘Christ akui ndali ti azo kue si ala duti na fini ndali ti Lo. A lingbi ala duti na fini ti nzere gi na lê ti ala mveni pëpe.’​—2 aCorinthien 5:14, 15, New Life Version.

Mo lingbi ti fa ambeni lege so na yâ ni e lingbi ti fa so e yeke duti na fini ti nzere na lê ti Jésus?— Mbeni lege ni ayeke ti fa na azo ye so e manda na ndo ti lo. Wala bâ tënë so: Mo yeke peut-être gi mo oko. Babâ na mama ti mo wala mbeni zo nde ayeke bâ pëpe ye so mo yeke sala. Fade mo yeke bâ mbeni ye na télévizion wala mo yeke sala mbeni ye nde so mo hinga ayeke nzere na Jésus pëpe?— Girisa pëpe, Jésus ayeke fadeso na fini, na lo yeke bâ ye kue so e yeke sala!

Mbeni ye nde so a lingbi a pusu e ti ye Jésus ayeke so e ye ti sala ye tongana Jéhovah. Jésus atene: “Babâ andoye Mbi.” Mo hinga ngbanga ti nyen Jéhovah aye Jésus na ngbanga ti nyen a lingbi e ye nga lo?— Ngbanga ti so Jésus ayeda lani ti kui, si a sala ye so bê ti Nzapa aye (Jean 10:17). Tongaso, zia e sala ye so Bible afa na e: ‘I sala ye tongana Nzapa, tongana amolenge so lo ye i mingi; i tambela na yâ ndoye legeoko tongana Christ andoye i na lo mû tele ti lo mveni teti i.’​—aEphésien 5:1, 2.

Ti kono bê ti mungo merci teti Jésus nga teti ye so lo sala ndali ti e, diko Jean 3:35; 15:9, 10; na 1 Jean 5:11, 12.