Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 41

Fānau ‘Oku Nau ‘Ai ke Fiefia ‘a e ‘Otuá

Fānau ‘Oku Nau ‘Ai ke Fiefia ‘a e ‘Otuá

KO HAI ‘a e tama ‘i he māmaní ‘okú ke fakakaukau na‘á ne ‘ai ‘a Sihova ko e tokotaha fiefia tahá?— Ko hono ‘Aló, ‘a Sīsū. Ta talanoa angé ‘o fekau‘aki mo e ngaahi me‘a na‘e fai ‘e Sīsū ke ‘ai ai ke fiefia ‘a ‘ene Tamai fakahēvaní.

Na‘e nofo ‘a e fāmili ‘o Sīsuú ‘i ha feitu‘u na‘e fe‘unga nai mo ha fononga ‘aho ‘e tolu ki ai mei Selusalema, ‘a ia na‘e tu‘u ai ‘a e temipale faka‘ofo‘ofa ‘o Sihová. Na‘e ui ‘e Sīsū ‘a e temipalé “ko e fale ‘o ‘eku Tamaí.” Ko ia mo hono fāmilí na‘a nau ‘alu ki ai ‘i he ta‘u kotoa pē ke ma‘u ‘a e Laka-Atú.

‘I he ta‘u ‘e taha, ‘i he taimi na‘e ta‘u 12 ai ‘a Sīsuú, na‘e kamata ai ‘a e foki ‘a hono fāmilí ‘i he hili ‘a e Laka-Atú. Na‘e toki a‘u ki he‘enau mālōlō hifo ‘i he po‘ulí na‘a nau fakatokanga‘i ai ‘oku ‘ikai ke ‘iloa ‘a Sīsū ‘i he lotolotonga ‘o honau kāingá mo e ngaahi kaume‘á. Ko ia, ‘i he taimi pē ko iá na‘e foki ai ‘a Mele mo Siosefa ki Selusalema ke kumi ‘a Sīsū. ‘Okú ke pehē na‘á ne ‘i fē?—

Na‘á na ‘ilo ‘a Sīsū ‘i he temipalé. Na‘á ne fanongo ki he kau faiakó, pea na‘á ne ‘eke kia kinautolu ha ngaahi fehu‘i. Pea ‘i he taimi na‘a nau ‘eke ai kiate ia ha me‘á, na‘á ne tali ia. Na‘a nau ‘ohovale ‘i he ngaahi tali lelei na‘á ne faí. ‘Oku lava ke ke sio ki he ‘uhinga na‘e fiefia ai ‘a e ‘Otuá ‘i hono ‘Aló?—

Ko e mo‘oni, ‘i he taimi na‘e iku ai ‘o ‘ilo ‘e Mele mo Siosefa ‘a Sīsuú, na‘á na ongo‘i fiemālie lahi ange. Ka na‘e ‘ikai ke hoha‘a ‘a Sīsū ia. Na‘á ne ‘ilo ko e temipalé ko ha feitu‘u lelei ia ke ‘i ai. Ko ia, na‘á ne ‘eke: “ ‘Ikai na‘á mo ‘ilo kuo pau ke u ‘i he fale ‘o ‘eku Tamaí?” Na‘á ne ‘ilo ko e temipalé ko e fale ia ‘o e ‘Otuá, pea na‘á ne fiefia ke ‘i ai.

Hili iá, na‘e foki ‘a Mele mo Siosefa fakataha mo e ta‘u 12 ko Sīsuú ki honau ‘apí ki Nasaleti. ‘Okú ke fakakaukau na‘e fēfē ‘a e tō‘onga ‘a Sīsū ki he‘ene ongo mātu‘á?— Sai, ‘oku pehē ‘e he Tohitapú na‘á ne “anganofo ai pē kiate kinaua.” Ko e hā ho‘o fakakaukau ki he ‘uhinga ‘o e me‘a ko iá?— ‘Oku ‘uhingá na‘á ne talangofua kiate kinaua. ‘Io, na‘á ne fai ‘a e me‘a na‘e kole ange ‘e he‘ene ongo mātu‘á ke ne faí, neongo kapau ko e ngāue eni ‘o hangē ko hono ‘omai ‘a e vaí mei he vaikelí.—Luke 2:41-52NW.

Na‘e anga-fēfē hono ‘ai ‘e he ki‘i tama ko Sīsuú ke fiefia ‘a e ‘Otuá?

Ko ia, fakakaukau ki he me‘a ko ení: Neongo ko Sīsuú na‘e haohaoa, na‘á ne talangofua ki he‘ene ongo mātu‘a ta‘ehaohaoá. Na‘e ‘ai ‘e he me‘á ni ‘a e ‘Otuá ke fiefia?— ‘Io na‘e pehē, he ‘oku tala ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ki he fānaú: ‘Mou talangofua ki ho‘omou matu‘á.’ (Efeso 6:1) Te ke ‘ai foki ke fiefia ‘a e ‘Otuá kapau te ke talangofua ki ho‘o ongo mātu‘á, ‘o hangē ko Sīsuú.

Ko e toe founga ‘e taha ‘e lava ke ke ‘ai ai ke fiefia ‘a e ‘Otuá ko e talanoa ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo ia. Sai, ‘e pehē nai ‘e he kakai ‘e ni‘ihi ‘oku ‘ikai ko e me‘a eni ‘oku totonu ke fai ‘e he fānaú. Ka, ‘i he taimi na‘e feinga ai ‘a e kakaí ke ta‘ofi ‘a e tamaiki tangatá mei hono fai ení, na‘e pehē ‘e Sīsū: ‘Kuo te‘eki koā ke mou lau ‘i he ngaahi Konga Tohitapú, ‘o pehe, Ko e ngutu ‘o e fānau īkí ‘e ‘omai mei ai ‘e he ‘Otuá ha fakamalo?’ (Mātiu 21:16) Ko ia, ‘oku tau malava kotoa ke talanoa ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo Sihova pea fekau‘aki mo e ‘Otua lelei ko iá, kapau ‘oku tau fiema‘u mo‘oni ke fai pehē. Pea kapau te tau fai pehē, te tau ‘ai ai ‘a e ‘Otuá ke fiefia.

Ko fē ‘okú ta ako mei ai ‘a e ngaahi me‘a ‘o fekau‘aki mo e ‘Otuá ‘e lava ke ta talanoa ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo iá?— Mei he‘eta ako Tohitapu ‘i ‘apí. Ka ‘okú ta ako ‘a e me‘a lahi ange ‘i he feitu‘u ‘oku fakatahataha ai ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ke akó. Ka ‘e lava fēfē ke ta ‘ilo‘i ‘a ‘ene kakaí?—

Sai, ko e hā ‘a e me‘a ‘oku fai ‘e he kakaí ‘i he‘enau ngaahi fakatahá? ‘Oku nau ako‘i mo‘oni ‘a e me‘a ‘oku ‘i he Tohitapú? ‘Oku nau lau ia mo talanoa ki ai? Ko e founga ia ‘okú ta fanongo ai ki he ‘Otuá, ‘ikai ko ia?— Pea ‘i he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ‘okú ta ‘amanaki atu ai ke fanongo ki he me‘a ‘oku folofola‘aki ‘e he ‘Otuá, ‘ikai ko ia?— Kae fēfē kapau ‘e pehē ‘e he kakaí ‘oku ‘ikai totonu ke ke mo‘ui ‘o fakatatau ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohitapú? Te ke pehē ko e kakai kinautolu ‘a e ‘Otuá?—

Ko e toe me‘a eni ‘e taha ke fakakaukau ki ai. ‘Oku pehē ‘e he Tohitapú ko e kakai ‘a e ‘Otuá te nau hoko ko ha “kakai ke kau ki hono huafa.” (Ngāue 15:14) Koe‘uhi ko e huafa ‘o e ‘Otuá ko Sihova, ‘e lava ke ta ‘eke ki he kakaí pe ko Sihova ‘a honau ‘Otuá. Kapau te nau pehē ‘ikai, te ta ‘ilo leva ai ‘oku ‘ikai ko ‘ene kakai kinautolu. Ko e kakai ‘a e ‘Otuá te nau talanoa foki ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Pea te nau fakahaa‘i ‘enau ‘ofa ki he ‘Otuá ‘aki ‘enau tauhi ‘ene ngaahi fekaú.—1 Sione 5:3.

Kapau ‘okú ke ‘ilo ha kakai ‘oku nau fai kotoa ‘a e ngaahi me‘a ko iá, pea ‘oku totonu leva ke ke fakataha mo kinautolu ‘i he fai ‘o e lotú. ‘Oku totonu ke ke fanongo tokanga ‘i he ngaahi fakataha ko ení pea fai ha tali ‘i he taimi ‘oku ‘eke ai ‘a e ngaahi fehu‘í. Ko e me‘a ia na‘e fai ‘e Sīsū ‘i he taimi na‘á ne ‘i he fale ai ‘o e ‘Otuá. Pea kapau te ke fai ‘a e ngaahi me‘a ko iá, te ke ‘ai ai ke fiefia ‘a e ‘Otuá, ‘o hangē pē ko Sīsuú.

‘E lava ke ke fakakaukau ki ha toe fānau kehe ‘oku lave ki ai ‘a e Tohitapú na‘a nau ‘ai ‘a e ‘Otuá ke fiefia?— Ko Tīmote ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga ‘iloa ia. Ko ‘ene tamaí na‘e ‘ikai ko ha tokotaha na‘e tui kia Sihova. Ka ko ‘ene fa‘eé, ‘a ‘Iunisi na‘e tui kia Sihova, pea pehē ki he‘ene kui fefine ko Loisí. Na‘e fanongo ‘a Tīmote kia kinaua pea ako ‘o fekau‘aki mo Sihova.

Neongo na‘e ‘ikai ko ha tokotaha tui ‘a ‘ene tamaí, ko e hā na‘e fiema‘u ‘e Tīmote ke ne faí?

‘I he taimi na‘e lahi ai ‘a Tīmoté, na‘e ‘a‘ahi atu ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki he kolo na‘á ne nofo aí. Na‘á ne fakatokanga‘i ‘a e fiema‘u lahi ‘e Tīmote ke tauhi ‘a Sihová. Ko ia, na‘á ne fakaafe‘i ‘a Tīmote ke na ō fakataha ke tauhi ai ‘a e ‘Otuá ‘i ha founga ‘oku toe lahi angé. ‘I he feitu‘u kotoa pē na‘á na fononga ai, na‘á na talanoa ki he kakaí ‘o fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá pea fekau‘aki mo Sīsū.—Ngāue 16:1-5; 2 Timote 1:5; 3:14, 15.

Ka ko e tamaiki tangatá pē ‘oku ‘i ai ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i he Tohitapú na‘a nau ‘ai ‘a e ‘Otuá ke fiefiá?— ‘Ikai ‘aupito. Fakakaukau ki ha ki‘i ta‘ahine ‘Isileli na‘á ne fai pehē. ‘I he taimi na‘á ne mo‘ui aí, na‘e hoko ‘a e pule‘anga ‘o Sīliá pea mo e pule‘anga ‘Isilelí ko e ongo fili. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e tau‘i ‘e he kau Sīliá ‘a ‘Isileli pea ‘ave pōpula ai ‘a e ki‘i ta‘ahine ko iá. Na‘e ‘ave ia ki he fale ‘o e ‘eiki taú, ‘a ia ko Neamani hono hingoá. Na‘á ne hoko ai ko e sevāniti ‘a e uaifi ‘o Neamaní.

Sai, na‘e ma‘u ‘e Neamani ha mahaki ‘oku ui ko e kilia. Na‘e ‘ikai lava ha taha ‘o e kau toketaá ke tokoni kiate ia. Ka na‘e tui ‘a e ki‘i ta‘ahine mei ‘Isilelí ‘e lava ke tokoni ha taha ‘o e kau sevāniti makehe ‘a e ‘Otuá, ‘a ia ko ha palōfita, kia Neamani. Ko e mo‘oni, ko Neamani mo hono uaifí na‘e ‘ikai te na lotu kia Sihova. ‘E tala ange nai ‘e he ki‘i ta‘ahiné kia kinaua ‘a e me‘a na‘á ne ‘iló? Ko e hā na‘á ke mei faí?—

Na‘e anga-fēfē hono ‘ai ‘e he ki‘i ta‘ahine ‘Isileli ko ení ke fiefia ‘a e ‘Otuá?

Sai, na‘e pehē ‘e he ki‘i ta‘ahiné: ‘Kapau pē ‘e ‘alu ‘a Neamani ki he palōfita ‘a Sihova ‘i ‘Isilelí, ‘i he me‘a ko iá, ‘e fakamo‘ui ai ‘a Neamani mei hono kiliá.’ Na‘e fanongo ‘a Neamani ki he ki‘i ta‘ahiné, pea na‘á ne ‘alu ki he palōfita ‘a Sihová. ‘I he‘ene fai ‘a e me‘a na‘e tala ange ‘e he palōfitá ke ne faí, na‘á ne mo‘ui. Na‘e ‘ai ‘e he me‘á ni ‘a Neamani ke ne hoko ko ha tokotaha lotu ki he ‘Otua mo‘oní.—2 Tu‘i 5:1-15.

Te ke sai‘ia ke tokoni‘i ha taha ke ako ‘o fekau‘aki mo Sihova pea fekau‘aki mo e me‘a ‘e lava ke ne faí, hangē ko ia na‘e fai ‘e he ki‘i ta‘ahiné?— Ko hai ‘e lava ke ke tokoni‘í?— Ko e mo‘oni, ‘i he ‘uluaki taimí ‘e ‘ikai nai te nau fakakaukau ‘oku nau fiema‘u ha tokoni. Ka ‘e lava ke ke talanoa kia kinautolu ‘o fekau‘aki mo e ngaahi me‘a lelei ‘oku fai ‘e Sihová. Pea te nau fanongo nai. ‘Oku lava ke ke fakapapau‘i ‘e ‘ai ‘e he me‘á ni ‘a e ‘Otuá ke fiefia.

‘E lava ke ma‘u ha fakalototo‘a lahi ange ki he kau talavoú ke nau fiefia ‘i hono tauhi ‘a e ‘Otuá ‘i he Sāme 122:1; 148:12, 13; Koheleti 12:2 (12:1, PM); 1 Timote 4:12; mo e Hepelu 10:23-25.