Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ oria eware nọ e riẹe eva

Amono Họ Inievo-Emezae Gbe Emetẹ Mai?

Amono Họ Inievo-Emezae Gbe Emetẹ Mai?

Uzou Avọ 43

Amono Họ Inievo-Emezae Gbe Emetẹ Mai?

OKEJỌ o jariẹ nọ Owuhrẹ Ologbo na ọ nọ onọ jọ nọ u gbunu gaga. Onọ na họ: “Onohọ oni mẹ jegbe amono họ imoni mẹ?” (Matiu 12:48) Kọ whọ rẹ sae za onọ yena?— Ẹsejọhọ whọ riẹ nọ odẹ oni Jesu họ Meri. Rekọ whọ riẹ odẹ inievo-emezae riẹ?— Kọ o wo inievo-emetẹ re?—

Ebaibol na e ta nọ inievo-emezae Jesu họ ‘Jemis, Josẹf, Saimọn gbe Judas.’ Yọ Jesu o wo inievo-emetẹ nọ e jọ akpọ evaọ okenọ ọ jẹ ta usiuwoma. Nọ Jesu ọ jọ ọmọ ọkpako na, enana kpobi e jọ emaha kẹe.—Matiu 13:55, 56; Luk 1:34, 35.

Kọ inievo Jesu a jọ ilele riẹ re?— Ebaibol na e ta nọ eva oke ọsosuọ a ‘rọwo riẹ hẹ.’ (Jọn 7:5) Rekọ uwhremu na, Jemis avọ Judas (ọnọ a re se Jud re na) a zihe ruọ ilele riẹ, yọ a tube kere ebe Ebaibol dede. Kọ whọ riẹ ebe nọ a kere?— E, obe ọ Jemis avọ Jud.

Dede nọ a se edẹ inievo-emetẹ Jesu evaọ Ebaibol na ha, ma riẹ nọ o tẹ kawo o wo inievo-emetẹ ivẹ. Rekọ, o sae jọ nọ a bu vi ere. Kọ inievo-emetẹ riẹ nana a zihe ruọ ilele riẹ?— Ebaibol na e ta te obei hi, fikiere ma riẹ hẹ. Rekọ, whọ riẹ oware nọ Jesu ọ rọ nọ onọ na, “Onohọ oni mẹ jegbe amono họ imoni mẹ?”— Joma ruẹ.

Jesu o je wuhrẹ ilele riẹ, ohwo jọ o te bru ẹme dhe ei unu, anọ: “Oni ra gbe imoni ra a dikihẹ obọ otafe a be guọlọ owhẹ ta ẹme kẹ.” Jesu ọ tẹ rehọ uvẹ oyena wuhrẹ oware ulogbo jọ ẹkwoma onọ igbunu oyena nọ ọ nọ: “Onohọ oni mẹ jegbe amono họ imoni mẹ?” Ọ tẹ riẹ obọ rri ilele riẹ jẹ kẹ uyo onọ na, inọ: “Ri oni mẹ gbe imoni mẹ!”

Jesu ọ tẹ fa otọ ẹme riẹ na, inọ: ‘Ohwo nọ o ru oreva Ọsẹ mẹ nọ ọ rrọ obọ odhiwu ọye họ oniọvo ọmọzae mẹ, gbe oniọvo ọmọtẹ mẹ, gbe oni mẹ.’ (Matiu 12:47-50) Onana u dhesẹ epanọ Jesu ọ kẹle ilele riẹ te. Ọ rọ oyena wuhrẹ omai nnọ ilele riẹ e wọhọ inievo-eva riẹ gbe oni obọ riẹ.

Oke yena yọ inievo-eva Jesu—Jemis, Josẹf, Saimọn, gbe Judas—a rọwo nnọ Jesu yọ Ọmọ Ọghẹnẹ hẹ. O wọhọ nọ a rọwo oware nọ Gebriẹl ẹnjẹle na ọ ta kẹ oni rai na ha. (Luk 1:30-33) Fikiere o sae jọ nọ a je dhesẹ eva egaga kẹ Jesu. Ohwo nọ ọ rrọ ere yọ emamọ oniọvo ho. Kọ whọ riẹ ohwo jọ nọ ọ rẹ ga eva kẹ inievo riẹ?—

Ebaibol na e ta kpahe Esọ gbe Jekọp gbe epanọ Esọ ọ rọ dha eva te epanọ ọ rọ ta nọ: “Me [re] ti kpe Jekọp oniọvo mẹ.” Ozọ u mu Rebeka oni rai te epanọ o ro vi Jekọp no ẹwho re Esọ ọ siẹe ba ekpe. (Emuhọ 27:41-46) Rekọ, ikpe buobu e vrẹ no, Esọ o te nwene, ọ tẹ gbalọ Jekọp jẹ viọlọ iẹe unu.—Emuhọ 33:4.

Uwhremu na, Jekọp o te ti wo emezae 12. Rekọ emọ ekpako ọ Jekọp a you Josẹf ho, oniọvo ọmaha rai. A jẹ re iẹe ihri fikinọ ọye ọ mae were ọsẹ rai. Fikiere a tẹ zẹe kẹ ahwo nọ a rẹ dẹ irigbo nọ i je kpohọ Ijipti. A tẹ ta kẹ ọsẹ rai inọ arao ojihẹ jọ o kpe Josẹf no. (Emuhọ 37:23-36) Kọ oware nọ a ru na u gbe yoma?—

Uwhremu na oware nọ inievo Josẹf i ru na o da rae. Josẹf ọ tẹ rọ vrẹ rae. Kọ whọ gbẹ ruẹ epanọ Josẹf ọ rọ raro kele Jesu?— Ikọ Jesu e dhẹ se iẹe ba eva okenọ ọ jọ ẹbẹbẹ, yọ Pita ọ tubẹ vro dede inọ ọ riẹ Jesu hu. Ghele na, wọhọ Josẹf, Jesu ọ rọ vrẹ rae kpobi.

Inievo ivẹ efa jọ re họ, Keni avọ Ebẹle. Ma rẹ sae jọ oma rai wuhrẹ oware jọ re. Ọghẹnẹ ọ jọ udu Keni ruẹ nọ o ghine you oniọvo riẹ hẹ. Fikiere Ọghẹnẹ ọ tẹ ta kẹ Keni nnọ o nwene uruemu riẹ. O hae jọ nọ Keni o ghine you Ọghẹnẹ, ọ hai yo ẹme riẹ na. Rekọ o you Ọghẹnẹ hẹ. Ẹdẹjọ Keni ọ tẹ ta kẹ Ebẹle nnọ: “Jo oma nya kpo obọ ẹwọ.” Ebẹle o te lele Keni nya. Nọ aimava ọvo a jọ obọ ẹwọ na, Keni ọ tẹ rọ ukpokpo fa oniọvo riẹ kpe.—Emuhọ 4:2-8.

Ebaibol na e ta kẹ omai nnọ oware ulogbo jọ o riẹ nọ ma rẹ jọ onana wuhrẹ. Kọ whọ riẹ oware yena?— ‘Onana họ ovuẹ nọ wha yo no emuhọ ze: Whai ohwo o re you ohwo, ma rẹ jọ wọhọ Keni hi, ọnọ o no obọ oyoma na ze.’ Fikiere inievo i re you ohwohwo. A rẹ jọ wọhọ Keni hi.—1 Jọn 3:11, 12.

Fikieme o jẹ thọ re a jọ wọhọ Keni?— Fikinọ Ebaibol na e ta nnọ ‘o no obọ oyoma na ze,’ Setan Ẹdhọ na. Nọ o rọnọ Keni o ru wọhọ Ẹdhọ na, o nwane wọhọ ẹsenọ Ẹdhọ ọ jọ ọsẹ riẹ.

Kọ whọ gbẹ ruẹ epanọ o rrọ oja te re who you inievo ra?— Who gbe you rai hi, kọ emọ ono whọ be rọ aro kele na?— Emọ Ẹdhọ. Kọ whọ gwọlọ rọ aro kele emọ Ẹdhọ?— Kọ ẹvẹ whọ sai ro dhesẹ nnọ whọ gwọlọ jọ ọmọ Ọghẹnẹ?— Koyehọ who re ghine you inievo ra.

Rekọ eme họ uyoyou?— Uyoyou họ iroro ididi evaọ eva mai nọ o rẹ wọ omai gwọlọ ru oware uwoma kẹ amọfa. Ma re dhesẹ nnọ ma you amọfa evaọ okenọ ma te bi roro eware iwoma kpahe ae gbe okenọ ma te bi ru eware iwoma kẹ ae. Kọ amono họ inievo mai nọ ma re you?— Kareghẹhọ, Jesu o wuhrẹ nọ ae họ enọ i ru uviuwou ulogbo orọ Ileleikristi na via.

Ẹvẹ u wo uzou te re ma you inievo Ileleikristi enana?— Ebaibol na e ta nọ: ‘Ọnọ o you oniọvo riẹ hẹ, ọnọ ọ rẹ ruẹ, ọ sai you Ọghẹnẹ hẹ, ọnọ ọ re ruẹ hẹ.’ (1 Jọn 4:20) Fikiere ma rẹ sai you umutho ahwo jọ ọvo evaọ uviuwou Ileleikristi na ha. Ma re you rai kpobi. Jesu ọ ta nọ: “Fiki onana ahwo kpobi a jẹ riẹ nọ whai ilele mẹ re whai ohwo o te you ohwo.” (Jọn 13:35) Kọ who you inievo na kpobi?— Kareghẹhọ, who gbe you rai hi, yọ who you Ọghẹnẹ hẹ.

Ẹvẹ ma sai ro dhesẹ nọ ma ghine you inievo mai?— Whaọ, ma te you rai, ma rẹ rue rai dhẹ hẹ fikinọ ma gwọlọ lele ai ta ẹme he. Ma rẹ whẹtiẹ ai kpobi họ oma. Ma re ru ewoma kẹ ai ẹsikpobi jẹ ghale eware kugbe ai. Yọ a tẹ rrọ uye, ma re fi obọ họ kẹ ae keme uviuwou ulogbo ovo ma ghinẹ rrọ.

Ma te ghine you inievo mai kpobi, eme u dhesẹ?— U dhesẹ nọ mai yọ ilele Jesu, Owuhrẹ Ologbo na. Kọ o gbẹ rọnọ ere ma gwọlọ jọ?—

A ta ẹme kpahe uyoyou nọ ma re dhesẹ kẹ inievo mai eva Ahwo Galesha 6:10 gbe 1 Jọn 4:8, 21. Kọ who gbe rovie Ebaibol ra re who se eria enana?

[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 223]

Amono Jesu o dhesẹ nọ a rrọ inievo riẹ?

[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 224]

Eme ma re wuhrẹ no oware nọ Keni o ru Ebẹle ze?

[Uwoho nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 226]

Ẹvẹ whọ sai ro dhesẹ nọ who you oniọvo ra?