Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 47

Lege ti hinga so Harmaguédon aga ndulu

Lege ti hinga so Harmaguédon aga ndulu

FÄ AYEKE nyen? Mo hinga ni?— Na chapitre 46 e diko ye na ndo fä so Nzapa amû ti fa so lo yeke kiri ti buba sese na lege ti ngu mbeni pëpe. Abazengele ti Jésus ahunda nga lani mbeni fä na Jésus ti hinga lawa si lo yeke kiri, nga lawa si hunzingo ti sese so aga ndulu.​—Matthieu 24:3.

Teti so Jésus ayeke duti ande na yayu kâ, zo alingbi ti bâ lo pëpe. Ni la, a lingbi lo mû mbeni fä ti tene na lege ni azo ahinga so lo komanse ti komande awe. Tongaso, Jésus asala tënë ti aye so a lingbi adisciple ti lo abâ ni na ndo ti sese ge. Tongana aye ni so asi, a ye ande ti tene so lo kiri awe na so lo komanse ti komande na yayu tongana Gbia.

Ti fa na adisciple ti lo nene ni ti zi lê ti ala ngangu, Jésus atene na ala: ‘Bâ keke ti figue, na keke kue, tongana ala komanse ti sala fleur, i bâ ye so na i hinga na bê ti i ngoi ti lâ ayeke ndulu [wala ngoi ti kongo lê ti kobe].’ Tongana ngoi ti kongo lê ti kobe aga ndulu, a yeke ngangu na mo pëpe ti fa ni na mbeni zo. Na tongana mo bâ singo ti aye so Jésus asala tënë ni ândö, mo lingbi ti fa so Harmaguédon aga ndulu.​—Luc 21:29, 30.

Na lembeti so nga na ti so ayeke ga, e yeke bâ ande afoto ti aye so Jésus atene ayeke duti mbage ti fä so afa atene Royaume ti Nzapa aga ndulu. Tongana aye so kue asi, Royaume ti Nzapa, so Christ ayeke Gbia ni, ayeke neka ande angorogbia kue, tongana ti so e diko na chapitre 46.

Tongaso, bâ nzoni afoto so ayeke na alembeti so aga kozoni na ti so e yeke dä, teti fade e yeke sala tënë na ndo ni. Na Matthieu 24:6-14 nga na Luc 21:9-11, mo lingbi ti diko ye na ndo aye so mo yeke bâ na ndo ti afoto so. Bâ nga akete numéro so ayeke na ndo ti foto oko oko. Mo yeke wara a-oko numéro so na tongo nda ti paragraphe oko oko so asala tënë na ndo foto ni. Zia e bâ fadeso wala mingi ti ambage ti fä so Jésus amû aga tâ tënë laso awe.

(1) Jésus atene: “Fade i mä bira ayeke, na i mä tënë ti bira; . . . fade mara alondo ti ke mbeni mara, na royaume alondo ti ke mbeni royaume.” Mo mä tënë ti abira awe?— Kozo Bira so Amû Sese Kue asungba na ngu 1914 na ahunzi na ngu 1918. Na pekoni, Use Bira so Amû Sese Kue asungba na ngu 1939 na ahunzi na ngu 1945. Me kozoni na so, ade mara ti abira tongaso amû sese kue lâ oko pëpe! Me fadeso a yeke bâ abira na ndo kue. A bâ a tene so lâ oko oko na télévizion, na radio nga na yâ ti ambeti-sango, e yeke mä wala e yeke diko ye na ndo ti abira.

(2) Jésus atene nga: ‘Fade kota nzara aya na ndo nde nde.’ Tongana ti so mo hinga peut-être awe, a yeke pëpe azo kue si ayeke te kobe alingbi na nzara ti yâ ti ala. Lâ oko oko, azo saki mingi ayeke kui ngbanga ti so ala wara kobe so alingbi na nzara ti ala pëpe.

(3) Jésus akiri atene: “Kobela ti futi kodoro aya na ndo nde nde.” Mo hinga ye so a hiri ni kobela ti futi kodoro?— A yeke mbeni kobela so ayeke fâ azo mingi. Mbeni kota kobela ti futi kodoro ayeke lani Grippe Espagnole. Na yâ ti ngu oko tongaso, lo fâ azo ndulu na kutu 20. Laso, kota wungo ti azo ahon so ayeke kui peut-être kuâ ti SIDA. Ngu oko oko, akobela tongana cancer, kobela ti bê na ambeni kobela nde ayeke fâ nga azo saki mingi mingi.

(4) Jésus afa mbeni mbage nde ti fä ni, lo tene: “Sese ayengi na ndo nde nde.” Mo hinga ye so ayeke si tongana sese ayengi?— Sese ayeke dö na gbe ti gere ti mo. Ada ayeke kungbi, na mingi ni, azo ayeke kui. Ngbele ye na ngu 1914, ngu oko oko, sese ayeke yengi mingi. Mo mä tënë ti yengingo ti sese awe?—

(5) Jésus atene so mbeni mbage nde ti fä ni ayeke so ‘sioni ayeke wu mingi mingi’. A yeke ndani la si nzi nga na salango ngangu ahon ndo ni. Azo na ndo kue ayeke na mbito so mbeni zo alingbi ti kungbi yanga-da ti ala na ti nzi ala. Ândö, salango sioni awu mingi mingi na ndo sese kue tongana ti laso pëpe.

(6) Jésus afa mbeni mbage ti fä so ayeke tâ kota ye mingi tongana lo tene: ‘Fade a fa nzo tënë so ti royaume na sese so kue teti tënë ti témoin na amara kue; na pekoni nda ni aga.’ (Matthieu 24:14). Tongana mo mä na bê na ‘nzo tënë so’, a yeke nzoni mo sala tënë ni na azo. Na lege so, mo lingbi ti mû mbage ti mo na gango tâ tënë ti mbage ti fä so.

Ambeni zo alingbi ti tene so ngbele ye giriri la si aye so Jésus asala tënë ni so ayeke si. Me ti tene ala kue asi na gbâ ti akodoro na ngoi oko, mara ti aye tongaso ade asi kozoni lâ oko pëpe. Ni la, mo hinga ye so fä ni aye ti tene?— A ye ti tene so tongana e bâ aye so kue asi, sioni sese so aga ndulu ti zia place na fini sese ti Nzapa.

Tongana Jésus amû lani fä so, lo sala nga tënë ti mbeni ngoi nde ti ngu. Lo tene: “I sambela si kpengo ti i asi na ngoi ti dê pëpe.” (Matthieu 24:20). Lo ye ti tene nyen la?—

Na tapande, tongana mbeni zo akpe mbeni ye ti ngangu na ngoi ti dê, ngoi so a yeke ngangu mingi ti gue na mbeni ndo, nyen la alingbi ti si?— Tongana lo sigigi na yâ ye ti ngangu ni, a yeke na peko ti mbeni salango kota ngangu. A yeke duti ande ye ti mawa mingi ti tene mbeni zo akui na ngoi ti dê gi ngbanga ti so lo duti na aye mingi ti sala, si lo hon hio pëpe. A yeke tongaso ape?—

Mo mä yâ ti kota tënë so Jésus ayeke tene lani so a lingbi zo aku pëpe ngoi ti dê si lo kpe so?— Lo yeke tene lani so tongana e hinga e tene Harmaguédon aga ndulu, a yeke nzoni e ku pëpe ti fa so e ye Nzapa na salango kusala ti lo. Tongana e ku, a lingbi ti duti sioni ndali ti e. E yeke duti ande nde pëpe na azo ti ngoi ti kota Moa so amä lani Noé, me so alï na yâ arche ni pëpe.

Na pekoni, e yeke sala ande tënë na ndo dutingo ti aye tongana kota bira ti Harmaguédon ahunzi. E yeke manda ande ye so Nzapa abata ndali ti e kue so e ye lo, na so e yeke sala kusala ti lo laso.

Bâ aversê so afa so Harmaguédon aga ndulu: 2 Timothée 3:1-5 na 2 Pierre 3:3, 4.