Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

KAPITULO 47

¿Kʼuxi ta jnaʼtik ti nopol xa li Armagedone?

¿Kʼuxi ta jnaʼtik ti nopol xa li Armagedone?

LI VOʼOTE anaʼoj kʼusi jaʼ li jun senyaile, ¿mi mu jechuk?... Li ta kapitulo 46 la jkʼeltik ti Jeovae laj yakʼ jun senyail ti muʼyuk xa ta xchaʼlajes ta jun nojelal ta voʼ li balumile. Veno, li jtakboletik eke la sjakʼbeik jun senyail sventa tsnaʼik bakʼin sutem xaʼox tal li Jesuse xchiʼuk bakʼin nopol xaʼox li slajeb balumile, jaʼ xkaltik, li kʼusitik ta jkʼakʼaliltike (Mateo 24:3).

Ta skoj ti yuʼun mu xvinaj ta kʼelel xchiʼuk te oy ta vinajel li Jesuse, skʼan jun senyail ti xvinaj ta kʼelel sventa ta jnaʼtik ti likem xa ta ajvalilale. Jech oxal chaʼa, li Jesuse laj yalbe li yajtsʼaklomtak kʼusitik xuʼ tsmalaik ti chlaj kʼotanuk ta pasel liʼ ta Balumile. Kʼalal mi laj yilike, jaʼ tskʼan xal ti sutem xa tal li Jesuse xchiʼuk ti lik xa ajvalilajuk ta vinajele.

Sventa chaʼibeik smelolal ti tsots skʼoplal vikʼiluk satik li yajchankʼoptak li Jesuse, xi laj yalanbee: «Qʼuelavilic li higoe xchiʼuc scotol li yantic teʼetique. Cʼalal ta xqʼuexine, xanaʼic ti poʼot xa yorail [«kʼepelaltike», NM]», xi. Oy kʼusitik chakʼ ta ilel ti nopol xa li yorail kʼepelaltike. Jaʼ noʼox jech xtok, kʼalal chavil li kʼusitik laj yal Jesús ti chkʼotanan ta pasele, xa naʼ ti nopol xa li Armagedone (Lucas 21:29, 30).

¿Kʼusi chanubtasvan-o Jesús kʼalal laj yalbe skʼoplal li igoe?

Li ta pajina liʼe xchiʼuk li ta yane, ta xichʼ akʼel ta ilel junantik kʼusitik ti jaʼ jlom senyail ti nopol xa li Ajvalilal yuʼun Diose. Kʼalal skotol chkʼotanan ta pasel taje, li Ajvalil yuʼun Dios ti jaʼ Sventainoj li Cristoe ta slajes skotol li yantik ajvaliletike, jech kʼuchaʼal laj jkʼeltik li ta kapitulo 46.

Kʼelo lek li lokʼoletik ti te oy ta pajina 245 xchiʼuk 246, vaʼun ta jloʼiltatik. Ta Mateo 24:6-14 xchiʼuk Lucas 21:9-11 xuʼ xa kʼel ta sventa li kʼusitik chavil li ta lokʼoletik taje. Kʼelo noxtok li numero ti oy ta jujun lokʼole: li numero taje jaʼ noxtok li numero ti chvinaj ta slikebal parafo ti bu chichʼ albel skʼoplal li lokʼol taje. Tana un jkʼeltik mi yakal chkʼot ta pasel ta jkʼakʼaliltik li epal senyailtak ti laj yal li Jesuse.

1) Li Jesuse xi laj yale: «Chavaʼyic ti oy mucʼta cʼop liʼi, xchiʼuc [...] chavaʼyic ti oy cʼop ta nome, [...] ta to xlic scontrain sbaic yantic banamil, ta to xlic scontrain sbaic mucʼtic ajvaliletic», xi. ¿Mi oy avabinojbe sloʼilal kʼopetik li ta aʼyejetike?... Li baʼyel kʼop ta spʼejel balumile laj yichʼ pasel ta sjabilal 1914 kʼalal to ta 1918, vaʼun tal li xchibal kʼop ta spʼejel balumile, laj yichʼ pasel ta 1939 kʼalal to ta 1945. ¡Muʼyuk toʼox bu spasojik kʼop ta spʼejel balumil jaʼ to li ta skʼakʼalil taje! Li avie oy kʼopetik ta skotol balumil. Taje skotol kʼakʼal ta xichʼ albel skʼoplal ta television, ta radio o ta periodikoetik.

2) Xi to laj yal li Jesuse: «Ta to xtal tsots viʼnal [...] ta buticuc banamilal», xi. Oyikʼal van anaʼoj xa ti muʼyuk lek sveʼelik skotol li krixchanoetike. Skotol kʼakʼal ep ta mil krixchanoetik ta xchamik ta skoj ti chʼabal sveʼelike.

3) Xi to laj yal li Jesuse: Oy chameletik ta butikuk balumilal, xi. Li tsatsal chameletike ta smil epal krixchanoetik. Jun tsatsal chamel ti jaʼ sbi gripe españolae la smil jtob ta miyon krixchanoetik ta jun noʼox jabil. Ta jkʼakʼaliltike, oyikʼal van jaʼ mas to ep ta xcham ta sida li krixchanoetike. Jech xtok, te oy ek li kansere, li chameletik ta oʼontonale xchiʼuk yantik chameletik ti ep ta mil krixchanoetik tsmil skotol jabile.

4) Li Jesuse laj yalbe yan senyail kʼalal xi laj yale: «Ta xjelov niqueletic ta buticuc banamilal», xi. ¿Mi xa naʼ kʼusi jaʼ li jun nikele?... Jaʼ kʼalal chnik li balumile, bakʼintike xuʼ tslomes naetik xchiʼuk chcham li krixchanoetik ti te oyik ta yut nae. Leʼ xa ta 1914 kʼalal to ta jkʼakʼaliltike, skotol jabil echʼem ep nikeletik. ¿Mi oy avaʼiojbe sloʼilal li nikeletike?...

5) Li Jesuse laj yal ti yan senyaile jaʼ ti echʼem ta x-epaj li choplejale. Jaʼ yuʼun toj ep elekʼ xchiʼuk majbail. Ta butikuk noʼox li krixchanoetike ta xiʼik mi oy buchʼu ch-och elkʼajuk ta snaik. Muʼyuk bu echʼem-o jech ta skotol balumil ti toj ep buchʼutik mu xchʼunik mantal xchiʼuk oy ep majbaile.

6) Li Jesuse laj yalbe to yan senyail toj tsots skʼoplal ti kʼalal xi laj yale: «Ti lequil achʼ cʼop scʼoplal ti ventainel yuʼun ti Diose, ta xichʼ puquel ta sbejel banomil yoʼ jech ta snaʼic scotolic ti oy coltaele. Vaʼi un, ta xtal ti slajebal cʼacʼale», xi (Mateo 24:14, Ch). Mi oy xchʼunojel avoʼonton ta stojolal li «lequil achʼ cʼop» taje, skʼan chavalbe yan krixchanoetik ti jechuke. Mi cha pase yakal me xa kolta aba sventa akʼo kʼotuk ta pasel li senyail taje.

Oy buchʼutik ta xalik ti jech onoʼox kʼotemik ta pasel li kʼusitik laj yal li Jesuse. Pe muʼyuk bu kʼotemik ta pasel skotol ta jmoj noʼox yorail xchiʼuk ta ep butikuk balumil. Jech un chaʼa, ¿mi xavaʼibe smelolal kʼusi skʼan xal li senyaile?... Jaʼ skʼan xal ti kʼalal chkiltik ch-echʼ skotol li kʼusitik taje, poʼot xa ta xlaj li chopol balumile xchiʼuk ta xlik li achʼ balumil yuʼun Diose.

Kʼalal laj yakʼbe senyail li Jesuse, laj yalbe skʼoplal jun yorail jabil. Xi laj yale: «Cʼopanic Dios ti mu me jaʼuc ta yorail sictic [...] ti cʼalal chajatovique», xi (Mateo 24:20). ¿Kʼusi van smelolal xa naʼ taje?...

Veno, mi oy buchʼu chjatav ta skoj vokolal ta yorail siktik, kʼalal toj vokol xchiʼuk toj xibal sba li xanbale, ¿kʼusi xuʼ chkʼot ta stojolal?... Toj vokol chjatav, o xuʼ van mu xjatav-o. ¿Mi mu van kʼuxuk ta aʼiel ti ta xcham ta jun tsatsal taiv li krixchano ta skoj ti yuʼun muʼyuk lik stam ta ora sbe ta skoj ti yuʼun batem yoʼonton ta spasel yan kʼusitike?

¿Kʼusi chanubtasvan-o Jesús kʼalal kʼopoj ta sventa li jatavel ta yorail siktike?

¿Mi xavaʼibe smelolal li kʼusi la skʼan laj yal Jesús ti mu me jmalatik yorail siktik sventa chi jatavutike?... Li kʼusi yakal ta xalbutike jaʼ ti yuʼun nopol xa li Armagedone, skʼan akʼo jsuj jbatik sventa chi jtunutik ta stojolal Dios xchiʼuk jaʼ jech kakʼtik ta ilel ti jkʼanojtike. Mi chi jalijutike, oyikʼaluk chbat kʼakʼal kuʼuntik. Mi jaʼ jeche, xi jkoʼolaj me xchiʼuk li krixchanoetik ta yorail Nojelal ta voʼ ti laj yaʼiik li kʼusi laj yal Noee, pe muʼyuk ochik li ta arkae.

Tana un, jloʼiltatik kʼu yelan xa skotol kʼalal mi echʼem xa li mukʼta paskʼop ta Armagedone. Ta jchantik li kʼusitik xchapanoj Dios ta sventa jkotoltik li buchʼutik jkʼanojtik xchiʼuk ti chi jtunutik ta stojolal li avie.

Yan tekstoetik ta Vivlia ti chakʼbutik ta ilel ek ti nopol xa li Armagedone jaʼ 2 Timoteo 3:1-5 xchiʼuk 2 Pedro 3:3, 4.