Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

 TILE 1

Nyamenle Anwo Nɔhalɛ Ngilehile A Le Boni?

Nyamenle Anwo Nɔhalɛ Ngilehile A Le Boni?
  •  Asoo Nyamenle dwenle ɛ nwo amgba?

  • Kɛ Nyamenle si de ɛ? Asoo ɔlɛ duma?

  • Asoo yɛkola yɛbikye Nyamenle?

1, 2. Duzu ati a ɔle kpalɛ kɛ yɛbada yɛabiza edwɛkɛ a?

ASOO wɔyɛ kɛzi ngakula biza edwɛkɛ la nzonlɛ? Bɛ nuhua dɔɔnwo nwu tendɛ ala a ɛnee bɛbɔ ɔ bo kɛ bɛbiza edwɛkɛ. Bɛnea ɛ nyunlu kpoonwu na bɛabiza wɔ edwɛkɛ mɔɔ le kɛ ɛhye mɔ: Duzu ati a amungu ne le buluwu a? Duzu ati a nwɔlɔra ta a? Nwane a hilele nloma ne mɔ ɛzunlɛ a? Bie a ɛbabɔ mɔdenle kɛ ɛye ɔ nloa, noko tɛ mekɛ ne amuala a ɔ nloa ɛyelɛ la aze a. Mualɛ kpalɛ mɔɔ ɛbava wɔamaa bɔbɔ la bamaa bɛabiza wɔ edwɛkɛ bieko mɔɔ le kɛ: Duzu ati a ɔle zɔ ɛ?

2 Tɛ ngakula ngome a biza edwɛkɛ a. Saa yɛlɛnyi a, yɛkɔ zo yɛbiza edwɛkɛ. Yɛyɛ ɛhye amaa yɛade edwɛkɛ bo, yɛanwu esiane mɔɔ ɔwɔ kɛ yɛkoati anzɛɛ yɛanwu kɛ ninyɛne si de la. Noko ɔle kɛ asɛɛ menli dɔɔnwo ɛmbiza ninyɛne mɔɔ hyia kpalɛ la anwo edwɛkɛ. Na bɛmkpondɛ nwolɛ mualɛ bɔbɔ.

3. Duzu ati a menli dɔɔnwo ɛgyakyi mɔdenle mɔɔ bɛbɔ kɛ bɛkɛnyia edwɛkɛ mɔɔ anwo hyia kpole kpalɛ la anwo mualɛ ɛ?

3 Dwenle kpuyia ne mɔɔ wɔ buluku ɛhye anzi, kpuyia ne mɔ mɔɔ wɔ mukenye ne anu anzɛɛ  mɔɔ wɔ tile ɛhye mɔlebɛbo la anwo nea.  Ɛhye mɔ a le edwɛkɛ bie mɔ mɔɔ anwo hyia kpole kpalɛ mɔɔ ɛbahola wɔabiza a. Noko, menli dɔɔnwo ɛgyakyi mɔdenle mɔɔ bɛbɔ kɛ bɛkɛnyia nwolɛ mualɛ la. Duzu ati ɔ? Asoo nwolɛ mualɛ wɔ Baebolo ne anu ɔ? Bie mɔ te nganeɛ kɛ mualɛ mɔɔ Baebolo ne fa maa la yɛ se somaa kɛ bɛkɛde ɔ bo. Bie mɔ suzu kɛ saa bɛbiza edwɛkɛ a bɛ nyunlu kɛgua aze anzɛɛ bɛkɛbɔ anyiemgba. Na bie mɔ noko suzu kɛ ɛzonlenlɛ nu adekilevoma nee kilehilevolɛma a bɛahola aye kpuyia ɛhye mɔ anloa kpalɛ a. Na ɛdawɔ noko ɛ?

4, 5. Edwɛkɛ boni mɔ a anwo hyia kpole kpalɛ mɔɔ yɛbahola yɛabiza wɔ asetɛnla nu a, na duzu ati a ɔwɔ kɛ yɛkpondɛ nwolɛ mualɛ a?

4 Ɔda ali wienyi kɛ ɛ nye die kɛ ɛkɛnyia mualɛ wɔ asetɛnla nu edwɛkɛ ɛhye mɔ mɔɔ anwo hyia kpalɛ la anwo. Ɔnyɛ ɛzulolɛ kɛ ɔdwu mekɛ ne bie a ɛbiza ɛ nwo kɛ: ‘Asetɛnla atiakunlukpɔkɛ a le boni? Asoo ɛbɛlabɔlɛ ne ala a le ɛhye? Kɛ Nyamenle mumua ne si de ɛ?’ Ɔle kpalɛ kɛ ɛkɛbiza edwɛkɛ ɛhye mɔ, na nvasoɛ wɔ zolɛ kɛ ɛnrɛgyakyi kɔkpula kɛ ɛkɛnyia mualɛ mɔɔ di munli na ndelebɛbo wɔ nu a. Gyisɛse Kelaese, kilehilevolɛ mɔɔ ɛlie duma kpalɛ la hanle kɛ: ‘Bɛhɔ zo bɛbiza na bɛ sa kɛha ye; bɛhɔ zo bɛkpondɛ na bɛkɛnwu ye; bɛhɔ zo bɛbɔ nu na bɛkɛbuke bɛ.’Mateyu 7:7.

5 Saa ‘ɛkɔ zo ɛkpondɛ’ edwɛkɛ ne mɔ mɔɔ anwo hyia la anwo mualɛ a, ɛbanwu ye kɛ debie kpalɛ vi nuhua bara. (Mrɛlɛbulɛ 2:1-5) Ɔnvane nwolɛ edwɛkɛ mɔɔ awie mɔ ɛha ɛhile wɔ la, mualɛ ɛkɛ, na ɛbahola wɔanwu bɛ—wɔ Baebolo ne anu. Mualɛ ne mɔ abo ɛdelɛ ɛnyɛ se. Mɔɔ tɛla ɛhye la, bɛmaa ɛnyia anyelazo na eza ɛ nye die. Na bɛbahola bɛaboa wɔ bɛamaa wɔanyia asetɛnla mɔɔ ahunludwolɛ wɔ nu kɛkala. Mɔɔ lumua la, maa yɛzuzu kpuyia bie mɔɔ ɛgyegye menli dɔɔnwo la anwo.

ASOO NYAMENLE ATI YƐ SE YƐƐ ƆNDWENLE YƐ NWO?

6. Duzu a ati a amaneɛnwunlɛ mɔɔ ɛlɛkɔ zo la maa menli dɔɔnwo suzu kɛ Nyamenle ɛndwenle alesama anwo ɛ?

6 Menli dɔɔnwo dwenle kɛ zɔhane kpuyia ne anwo mualɛ le ɛhɛe. Bɛka kɛ, ‘Saa Nyamenle dwenle yɛ nwo a asoo anrɛɛ ewiade ɛyɛ zɛhae?’ Yɛto yɛ nye a mɔɔ yɛnwu ye la a le ewiade  mɔɔ konle, ɛkpɔlɛ nee amaneɛnwunlɛ ɛyi ye tɛkɛɛ a. Yɛ nuhua ko biala anwo to ye, yɛnwu amaneɛ yɛɛ yɛ alɔvolɛ wu. Ɛhye ati menli dɔɔnwo ka kɛ, ‘Saa Nyamenle dwenle yɛ nee ninyɛne mɔɔ gyegye yɛ la anwo a, asoo anrɛɛ ɔbamaa ninyɛne ɛhye mɔ asisi?’

7. (a) Adenle boni azo a ɛzonlenlɛ nu kilehilevolɛma ɛlua ɛmaa menli dɔɔnwo ɛzuzu kɛ Nyamenle ati yɛ se a? (b) Duzu a Baebolo ne kilehile amgba wɔ ngyegyelɛ mɔɔ yɛbahola yɛayia la anwo a?

7 Mɔɔ ɛnle kpalɛ fee la a le kɛ, ɔdwu mekɛ ne bie a ɛzonlenlɛ nu kilehilevolɛma maa menli dwenle kɛ Nyamenle ati yɛ se. Wɔ adenle boni azo? Saa esiane bie si a, ɛnee bɛse ɔle Nyamenle ɛhulolɛdeɛ. Zɛhae kilehilevolɛma ne mɔ dua ɛhye ɛyɛlɛ zo fa ninyɛne ɛtane mɔɔ sisi la anwo ɛzonle to Nyamenle anwo zo. Asoo ɛhye le nɔhalɛ wɔ Nyamenle anwo? Duzu a Baebolo ne kilehile amgba a? Gyemise 1:13 ye ɔ nloa kɛ: “Saa awie kɔ ngyegyelɛ nu a ɔmmaka kɛ, ‘Nyamenle ɛlɛsɔ me anlea.’ Ɔluakɛ ɛtane ɛngola ɛnzɔ Nyamenle ɛnnea yɛɛ Nyamenle mumua ne ɛnzɔ awie biala ɛnnea.” Yemɔti ɛtaneyɛlɛ ne mɔɔ ɛnwu ye wɔ ewiade ye anu la ɛnvi Nyamenle. (Dwobu 34:10-12) Emomu, ɔmaa ninyɛne ɛtane nwo adenle ɔmaa bɛsisi. Noko ngakyile kpole wɔ ɛmanlɛ mɔɔ ɛmaa debie adenle wɔamaa yeazi nee deɛ ne mɔɔ ɛyɛ la anu.

8, 9. (a) Kɛzi ɛbahola wɔava neazo wɔahilehile ngakyile mɔɔ wɔ ɛtaneyɛlɛ nwo adenle mɔɔ bɛmaa nee ye ɛyɛlɛ nu ɛ? (b) Duzu ati a ɔnle kpalɛ kɛ yɛkɛbu ɛmanlɛ mɔɔ Nyamenle ɛmaa alesama adenle kɛ bɛlua adenle ɛtane zo la kɛ nvonleɛ wɔ nwolɛ a?

8 Kɛ neazo la, suzu selɛ nrɛlɛbɛvolɛ mɔɔ lɛ ɛlɔlɛ mɔɔ nee ɔ ra nrenya mɔɔ ɛnyi na ɔ nee ye awovolɛ tɛte la anwo nea. Saa ɔ ra nrenya ne te atua na ɔsi kpɔkɛ kɛ ɔfi sua nu ɛkɛ a, ɔ ze ɛnrɛha kɛ ɔmmakɔ. Saa ɔ ra nrenya ne fa ɔ nwo kɔwula ɛbɛlatane nu na ɔyia ngyegyelɛ a, asoo selɛ ne a vale ngyegyelɛ ne rale ɔ ra nrenya ne anwo zo a? Kyɛkyɛ. (Luku 15:11-13) Zɔhane ala yɛɛ Nyamenle ɛtɛsile alesama adenle wɔ adenle ɛtane mɔɔ bɛkpa kɛ bɛdua zolɛ la anu a, noko ngyegyelɛ ne mɔɔ ɛvi nuhua ɛra la ɛnvi ye. Yemɔti, ɔda ali wienyi kɛ ɔnle kpalɛ kɛ yɛkɛva alesama ngyegyelɛ nwo ɛzonle yɛkɛdo Nyamenle anwo zo.

 9 Ndelebɛbo kpalɛ bie ati a Nyamenle ɛmaa alesama adenle ɛmaa bɛlua adenle ɛtane zo a. Kɛ yɛ Bɔvolɛ nrɛlɛbɛvolɛ nee tumivolɛ la, ɔngyia kɛ ɔkɛhilehile deɛ mɔɔ ɔti ɔyɛ ninyɛne la anu ɔkɛhile yɛ. Noko, ɔlua ɛlɔlɛ ti Nyamenle ɛhilehile ɛhye anu. Yɛbazukoa ɛhye anwo ninyɛne dɔɔnwo wɔ Tile 11 ne. Noko die di kɛ Nyamenle ɛnli ngyegyelɛ mɔɔ yɛyia la anwo ɛzonle. Mɔɔ nee ɛhye ɛnyia la, ɔmaa yɛnyia anyelazo kokye ne mɔɔ le ye sɔbelɛ la!Ayezaya 33:2.

10. Duzu ati a yɛdie yɛdi kɛ Nyamenle baye mɔɔ vi ɛtaneyɛlɛ nu ɛra la kɔsɔɔti avi ɛkɛ ne a?

10 Bieko, Nyamenle le nwuanzanwuanza. (Ayezaya 6:3) Ɛhye kile kɛ ɔ nwo te. Ɛtane biala ɛnle ye nu. Ɛhye ati yɛkola yɛfa yɛ nwo yɛto ɔ nwo zo bɔkɔɔ. Yɛnrɛhola yɛnrɛha ɛhye yɛnrɛvane alesama mɔɔ ɔdwu mekɛ ne bie a bɛ ɛbɛla sɛkye la anwo. Dasanli mɔɔ lɛ tumi mɔɔ ka nɔhalɛ kpalɛ bɔbɔ la dahuu ɛnlɛ tumi mɔɔ ɔfa ɔyɛ ninyɛne mɔɔ ɛtanevolɛma kɛzɛkye ye la boɛ a. Noko Nyamenle lɛ tumi kpole. Ɔkola yɛɛ ɔbaye mɔɔ ɛtaneyɛlɛ ɛva ɛra alesama anwo zo la kɔsɔɔti yeavi ɛkɛ. Saa Nyamenle ka ɔ nwo a, ɔbayɛ ye zɔ wɔ adenle mɔɔ bamaa ɛtaneyɛlɛ ara awieleɛ bɔkɔɔ la azo!Edwɛndolɛ 37:9-11.

KƐZI NYAMENLE TE NGANEƐ WƆ NINYƐNDANE MƆƆ ƐLƐKƆ ZO LA ANWO Ɛ?

11. (a) Kɛzi Nyamenle te nganeɛ wɔ nzisi nwo ɛ? (b) Kɛzi Nyamenle te nganeɛ wɔ wɔ amaneɛnwunlɛ ne anwo ɛ?

11 Kɛkala, kɛzi Nyamenle te nganeɛ wɔ mɔɔ ɛlɛkɔ zo wɔ ewiade ye anu nee wɔ ɛbɛlabɔlɛ nu la anwo ɛ? Baebolo ne kilehile kɛ Nyamenle “kulo pɛlepɛlelilɛ.” (Edwɛndolɛ 37:28) Yemɔti ɔdwenle mɔɔ le kpalɛ nee mɔɔ le ɛtane la anwo kpole. Ɔkyi nzisi kɔsɔɔti. Baebolo ne se mɔɔ ɛtaneyɛlɛ yile ewiade tɛkɛɛ wɔ tete ne la “ɔyɛle” Nyamenle “nyane somaa.” (Mɔlebɛbo 6:5, 6) Nyamenle ɛtɛkakyile. (Malakae 3:6) Ɔtɛkyi kɛ ɔkɛnwu amaneɛnwunlɛ ne mɔɔ ɛlɛkɔ zo wɔ ewiade amuala la. Na Nyamenle anye ɛnlie kɛ ɔkɛnwu kɛ menli ɛlɛnwu amaneɛ. Baebolo ne se: “Ɔdwenle bɛ nwo.”1 Pita 5:7.

Baebolo ne kilehile kɛ Gyihova a le aleɛabo Bɔvolɛ mɔɔ lɛ ɛlɔlɛ a

12, 13. (a) Duzu ati a yɛlɛ subane kpalɛ mɔɔ le kɛ ɛlɔlɛ a, na kɛzi ɛlɔlɛ ka adwenle mɔɔ yɛlɛ ye wɔ ewiade ne anwo la ɛ? (b) Duzu ati a ɛbahola wɔalie wɔali kɛ Nyamenle bayɛ ewiade ye anu ngyegyelɛ ne anwo debie amgba ɛ?

 12 Kɛzi yɛkola yɛdie yɛdi kɛ Nyamenle anye ɛnlie amaneɛnwunlɛ nwo ɛ? Daselɛ bieko mɔɔ wɔ ɛkɛ ne la ɛne. Baebolo ne kilehile kɛ Nyamenle yɛle sonla kɛ ye ɛsaso. (Mɔlebɛbo 1:26) Ɛhye ati yɛlɛ subane kpalɛ ɔluakɛ Nyamenle lɛ subane kpalɛ. Kɛ neazo la, saa ɛnwu kɛ menli mɔɔ ɛnze nwolɛ bie la ɛlɛnwu amaneɛ a, asoo ɔgyegye wɔ? Saa ninyɛndane zɛhae gyegye wɔ a, ɛnee die di kɛ Nyamenle anye ɛnlie zɔhane ninyɛne ne mɔ anwo fee zɛ.

13 Ninyɛne mgbalɛ mɔɔ tɛla biala mɔɔ alesama lɛ la anu ko a le ɛlɔlɛ mɔɔ bɛkola bɛda ye ali la. Yemɔ noko da ye ali kɛ Nyamenle lɛ ɛlɔlɛ. Baebolo ne kilehile kɛ “Nyamenle le ɛhulolɛ.” (1 Dwɔn 4:8) Yɛda ɛlɔlɛ ali ɔluakɛ Nyamenle le ɛlɔlɛ. Asoo ɛlɔlɛ baha wɔ yeamaa wɔava amaneɛnwunlɛ nee nzisi mɔɔ ɛlɛkɔ zo wɔ ewiade ye anu la wɔara awieleɛ? Saa ɛlɛ nwolɛ tumi ɛyɛ zɔ a anrɛɛ ɛbayɛ ye zɔ ɔ? Kpolerazulɛ biala ɛnle nwolɛ kɛ ɛbayɛ ye zɔ amgba! Ɛnee ɛbahola wɔalie wɔali kɛ Nyamenle bava amaneɛnwunlɛ nee nzisi ara awieleɛ. Ɛwɔkɛ ne mɔ mɔɔ wɔ buluku ɛhye mukenye ne anu la ɛnle ɛlalɛ anzɛɛ anyelazo mgbane bie ala. Nyamenle ɛwɔkɛ ne mɔ bara nu bɔkɔɔ! Noko amaa wɔanyia diedi wɔ zɛhae ɛwɔkɛ ne mɔ anu la, ɔwɔ kɛ ɛnwu Nyamenle ne mɔɔ ɛbɔ ɛwɔkɛ ɛhye mɔ la anwo ninyɛne dɔɔnwo.

NYAMENLE KPONDƐ KƐ ƐNWU SONLA HOLƐ KO MƆƆ ƆDE LA

Saa ɛkpondɛ kɛ awie nwu wɔ a, asoo ɛnrɛbɔ wɔ duma ɛnrɛhile ye? Nyamenle ɛla ye duma ali ɛhile yɛ wɔ Baebolo ne anu

14. Kɛ bɛfɛlɛ Nyamenle ɛ, na duzu ati ɔwɔ kɛ yɛfa duma ne yɛdi gyima ɛ?

14 Saa ɛkpondɛ kɛ awie nwu wɔ a, kɛ  ɛbazi wɔayɛ ye ɛ? Asoo ɛnrɛbɔ wɔ duma ɛnrɛhile ye? Asoo Nyamenle lɛ duma ɔ? Ɛzonlenlɛ dɔɔnwo anu amra ka kɛ ye duma a le “Nyamenle” anzɛɛ “Awulae,” noko tɛ ye duma kpalɛ kpalɛ a le ɛhye mɔ. Bɛle amodinli, kɛmɔ “belemgbunli” yɛɛ “maanle kpanyinli” le amodinli la. Baebolo ne kilehile kɛ Nyamenle lɛ amodinli dɔɔnwo. “Nyamenle” nee “Awulae” boka nwolɛ. Noko akee, Baebolo ne eza kilehile kɛ Nyamenle lɛ duma: yemɔ a le Gyihova. Edwɛndolɛ 83:18 ka kɛ: “Ɛdawɔ ɛ ngomekye, mɔɔ wɔ duma a le [Gyihova, NW] la a ɛle Anwuma Anwumanli ne mɔɔ sie azɛlɛ ye a.” Saa zɔhane duma ne ɛnle wɔ Baebolo ne anu a, ɛbahola wɔanlea Mokanwo ne anu wɔ buluku ɛhye mukelɛ 195-7 amaa wɔanwu deɛ mɔɔ ɔti ɔnle nu la. Mɔɔ le nɔhalɛ  la a le kɛ Nyamenle duma ne finde fane dɔɔnwo wɔ tete Baebolo mɔɔ bɛhɛlɛle ye bɛ sa nu la anu. Yemɔti Gyihova kpondɛ kɛ ɛnwu ye duma na ɛfa ɛdi gyima. Ɛhye ati, ɔlua Baebolo ne azo ɔlɛda ɔ nwo ali yeahile wɔ.

15. Duzu a duma Gyihova ne kile a?

15 Nyamenle vale duma mɔɔ ndelebɛbo dɔɔnwo wɔ nu la manle ɔ nwo. Ye duma, Gyihova ne, kile kɛ Nyamenle kola maa ɛwɔkɛ biala mɔɔ ɔkɛbɔ la ba nu na ɔkola ɔdi atiakunlukpɔkɛ biala mɔɔ ɔlɛ la anwo gyima. * Nyamenle duma ne le ngakyile, ɔnlɛ ye ɛsaso. Ɔ ngomekye ala a ɔlɛ zɔhane duma ne a. Gyihova ɛnlɛ ye ɛsaso wɔ ndenle dɔɔnwo azo. Adenle boni azo a ɛhye le zɔ a?

16, 17. Duzu a yɛkola yɛsukoa wɔ Gyihova anwo wɔ amodinli ɛhye mɔ: (a) ‘Tumivolɛ Bedevinli ne’? (b) “Damɛnlangoate belemgbunli”? (c) “Bɔvolɛ” anu a?

 16 Yɛnwunle ye kɛ Edwɛndolɛ 83:18 hanle vanenle Gyihova anwo kɛ: “Ɛ ngomekye . . . a ɛle Anwuma Anwumanli ne.” Mɔɔ nee ɛhye le ko la, Gyihova angomekye a bɛha bɛvane ɔ nwo kɛ ɔle ‘Tumivolɛ Bedevinli’ a. Yekile 15:3 ka kɛ: ‘Gyihova Nyamenle, Tumivolɛ Bedevinli, wɔ nyɛleɛ le mgbole na ɔyɛ nwanwane. Damɛnlangoate Belemgbunli, wɔ ndenle le fɔɔnwo nee nɔhalɛ.’ Amodinli Tumivolɛ Bedevinli ne kilehile yɛ kɛ Gyihova lɛ tumi kpole kpalɛ tɛla awie biala. Tumi biala nee Ye ɛdeɛ ne ɛnzɛ; ɔle bedevinli. Na amodinli “Damɛnlangoate Belemgbunli” ne kakye yɛ kɛ awie biala nee Gyihova ɛnzɛ wɔ adenle bieko azo. Ɔ ngomekye ala a ɔnlɛ ye mɔlebɛbo a. Edwɛndolɛ 90:2 ka kɛ: “Ɔvi tete, mɔɔ kɔdwu mekɛ mɔɔ ɔnlɛ awieleɛ anzɛɛ dahuu, ɛle Nyamenle.” Zɔhane nzuzulɛ ne yɛ nwanwane, ɔnle zɔ ɔ?

17 Bieko, Gyihova angomekye a le Bɔvolɛ ne a. Yekile 4:11 kenga kɛ: ‘Gyihova, yɛ Nyamenle, ɛfɛta anyunlunyia, enililɛ nee tumi, ɔluakɛ ɛdawɔ a ɛbɔle ninyɛne kɔsɔɔti a, na wɔ ɛhulolɛ zo yɛɛ bɛwɔ ɛkɛ a.’ Debie biala mɔɔ ɛdwenle nwolɛ a ɔyɛ boɛ la—ɔvi sunsum nu abɔdeɛ mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu bɛ mɔɔ bɛwɔ anwuma kɔdwu nwɔlɔra mɔɔ nɔɔzo yi anwomanyunlu kɔdwu mbakama mɔɔ so wɔ mbaka ne mɔ azo toonwo kɔdwu fɛlɛ mɔɔ wɔ nyevile nee azule nu la azo—bɛ muala bɛwɔ ɛkɛ ɔluakɛ Gyihova a le Bɔvolɛ ne la ati ɔ!

ASOO ƐBAHOLA WƆABIKYE GYIHOVA?

18. Duzu ati a menli bie mɔ te nganeɛ kɛ bɛnrɛhola bɛnrɛbikye Nyamenle ɛlɛ a, noko duzu a Baebolo ne kilehile a?

18 Saa menli dɔɔnwo kenga Gyihova subane ne mɔ mɔɔ yɛ nwanwane la anwo debie a ɛzulolɛ ka bɛ. Ɛzulolɛ ka bɛ kɛ bɛ nee Nyamenle avinli twe somaa, na bɛnrɛhola bɛnrɛbikye ye ɛlɛ anzɛɛ bɛ nwo ɛngyia Nyamenle mɔɔ kpogya zɛhae la. Noko asoo adwenle zɛhae tenrɛ? Baebolo ne kilehile mɔɔ nee ɛhye le ngakyile bɔkɔɔ la. Ɔka Gyihova anwo edwɛkɛ kɛ: “Nyamenle nee yɛ nuhua biala avinli ande biala.” (Gyima ne 17:27)  Baebolo ne wula yɛ anwosesebɛ bɔbɔ kɛ: “Bɛhwe bɛbikye Nyamenle, na ɔdaye noko ɔkɛbikye bɛ.”Gyemise 4:8.

19. (a) Kɛzi yɛbahola yɛabɔ ɔ bo yɛabikye Nyamenle ɛ, na nvasoɛ boni a vi nuhua bara a? (b) Nyamenle subane boni mɔ a ɛ nye die nwolɛ kpalɛ a?

19 Kɛzi ɛbahola wɔabikye Nyamenle ɛ? Mɔɔ lumua la, toa mɔɔ ɛlɛyɛ ye kɛkala la azo—sukoa Nyamenle anwo debie. Gyisɛse hanle kɛ: ‘Ngoane mɔɔ ɛnlɛ awieleɛ la a le kɛ bɛkɛnwu kɛ wɔmɔ a ɛle nɔhalɛ Nyamenle kokye ne a, na bɛkɛnwu Gyisɛse Kelaese, mɔɔ ɛzoanle ye la.’ (Dwɔn 17:3) Ɛhɛe, Baebolo ne kilehile kɛ Gyihova nee Gyisɛse anwo debiezukoalɛ fa “ngoane mɔɔ ɛnlɛ awieleɛ” la ba! Kɛmɔ yɛlumua yɛnwu ye la, “Nyamenle le ɛhulolɛ.” (1 Dwɔn 4:16) Gyihova eza lɛ subane ngɛnlɛma mɔɔ twe yɛ bikye ye la dɔɔnwo. Kɛ neazo la, Baebolo ne ka kɛ Gyihova le “anwunvɔnezelɛ nee atiakunlukɛnlɛma Nyamenle, ɔnva ɛya mgbane mgbane yɛɛ ɛhulolɛ kpundii nee nɔhalɛlilɛ ɛyi ye tɛkɛɛ.” (Adendulɛ 34:6) Ɔle ‘kpalɛ yɛɛ fakyɛ wɔ ye afoa.’ (Edwɛndolɛ 86:5) Nyamenle lɛ abotane. (2 Pita 3:9) Mekɛ mɔɔ ɛlɛsukoa ninyɛne dɔɔnwo wɔavi Baebolo ne anu la, ɛbanwu kɛzi Gyihova ɛla ye ali kɛ ɔlɛ subane ɛhye mɔ nee gyɛne dɔɔnwo mɔɔ le ngɛnlɛma la.

20-22. (a) Asoo ɛnwunlɛ mɔɔ yɛngola yɛnnwu Nyamenle la ɛmmaa yɛngola yɛmbikye ye ɔ? Kilehile nuhua. (b) Duzu debie a menli bie mɔɔ lɛ ɛ nwo adwenle kpalɛ la babɔ mɔdenle kɛ bɛmaa wɔayɛ a, noko boni a ɔwɔ kɛ ɛyɛ a?

20 Ɔle nɔhalɛ kɛ ɛnrɛhola ɛnrɛnwu Nyamenle ɔluakɛ ɔle sunsum mɔɔ ɛnyelɛ ɛnnwu ye a. (Dwɔn 1:18; 4:24; 1 Temɔte 1:17) Noko akee saa ɛdua Baebolo ne azo ɛsukoa ɔ nwo debie a, ɛbahola wɔanwu ye kpalɛ. Kɛmɔ edwɛndolɛnli ne hanle la, ɛbahola ‘wɔanwu kɛ Gyihova kɛnlɛma si de la.’ (Edwɛndolɛ 27:4; Wulomuma 1:20) Gyihova anwo debie dɔɔnwo mɔɔ ɛbazukoa la bamaa wɔanwu ye kpalɛ na ɛhye bamaa wɔanyia ɔ nwo ɛhulolɛ na wɔade nganeɛ kɛ wɔbikye ye.

Ɛlɔlɛ mɔɔ selɛ kpalɛ lɛ maa ɔ mra la maa yɛnwu ɛlɔlɛ kpole kpalɛ mɔɔ yɛ anwuma Selɛ ne lɛ maa yɛ la

21 Ɛbarade deɛ mɔɔ ɔti Baebolo ne kilehile yɛ kɛ yɛbu Gyihova kɛ yɛ Ze la abo. (Mateyu 6:9) Tɛ kɛ yɛ ngoane vi ye ɛkɛ ne angome na emomu ɔkulo kɛ yɛnyia asetɛnla kpalɛ mɔɔ tɛla biala—kɛmɔ selɛ biala mɔɔ lɛ ɛlɔlɛ la kɛhulo kɛ ɔ mra kɛnyia la.  (Edwɛndolɛ 36:9) Baebolo ne eza kilehile kɛ alesama bahola ayɛ Gyihova agɔnwo. (Gyemise 2:23) Suzu nwolɛ nea—ɛbahola wɔayɛ aleɛabo Bɔvolɛ ne agɔnwo!

22 Mekɛ mɔɔ ɛlɛsukoa ninyɛne dɔɔnwo wɔavi Baebolo ne anu la, ɛbanwu ye kɛ menli bie mɔɔ lɛ ɛ nwo adwenle kpalɛ la babɔ mɔdenle kɛ bɛmaa wɔagyakyi ye ɛzukoalɛ. Ɔbagyegye bɛ kɛ bie a ɔbamaa wɔahakyi ninyɛne mɔɔ ɛdie ɛdi la. Noko mmamaa awie biala si wɔ adenle kɛ ɛkɛnyia agɔnwolɛ kpalɛ mɔɔ tɛla biala la.

23, 24. (a) Duzu ati a ɔwɔ kɛ ɛkɔ zo ɛbiza mɔɔ ɛlɛsukoa la anwo kpuyia a? (b) Edwɛkɛ boni a wɔ tile bieko mɔɔ doa zolɛ la anu a?

23 Nɔhalɛ nu, alumua ne ninyɛne bie wɔ ɛkɛ ne mɔɔ ɛnrɛde ɔ bo a. Ɔbahyia kɛ ɛkɛbɛlɛ ɛ nwo aze na ɛkɛbiza nwolɛ moalɛ, noko mmase nwolɛ nyiane na ɛgyakyi. Gyisɛse hanle kɛ ɔle kpalɛ kɛ awie kɛbɛlɛ ɔ nwo aze, kɛ kakula la. (Mateyu 18:2-4) Na kɛmɔ yɛze la, ngakula biza edwɛkɛ dɔɔnwo. Nyamenle kpondɛ kɛ ɛnyia mualɛ ne mɔ. Baebolo ne kanvo menli bie mɔɔ ɛnee bɛkulo kɛ bɛsukoa Nyamenle anwo debie la. Bɛnleɛnleanle Ngɛlɛlera ne anu kpalɛ kɛ saa mɔɔ ɛnee bɛlɛsukoa la le nɔhalɛ a.Gyima ne 17:11.

24 Adenle mɔɔ tɛla biala mɔɔ ɛbalua zo wɔazukoa Gyihova anwo debie la a le kɛ ɛbanleɛnlea Baebolo ne anu. Ɔle buluku mɔɔ le ngakyile ɔfi buluku biala anwo a. Wɔ adenle boni azo? Tile bieko mɔɔ doa zolɛ la bahilehile zɔhane edwɛkɛ ne anu.

^ ɛden. 15 Kɛzi bɛbɔ Nyamenle duma ne nee mɔɔ duma ne kile la anwo edwɛkɛ dɔɔnwo wɔ Mokanwo ne anu wɔ mukelɛ 195-7.