Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

JAPTA TRI

?Wanem Stamba Tingting Blong God Long Saed Blong Wol Ya?

?Wanem Stamba Tingting Blong God Long Saed Blong Wol Ya?
  • ?Wanem stamba tingting blong God long saed blong ol man?

  • ?Wanem nogud toktok we i kamaot agensem God?

  • ?Laef long wol ya bambae i olsem wanem long fiuja?

1. ?Wanem stamba tingting blong God long saed blong wol?

STAMBA tingting blong God long saed blong wol, i nambawan tumas. Jehova i wantem we wol ya i fulap long ol man we oli hapi mo oli gat strong bodi. Baebol i talem se ‘God i mekemrere wan gudfala ples we nem blong hem Iden’ mo ‘i mekem ol tri oli gru long [ples ya we] oli gud tumas blong luk, mo frut blong olgeta i gud tumas blong kakae.’ Afta we God i wokem faswan man mo woman, hemia Adam mo Iv, hem i putum tufala long naesfala ples ya mo i talem long tufala se: “I gud yutufala i gat plante pikinini blong yutufala, blong olgeta we bambae oli kamaot biaen long yutufala, bambae oli save go stap long olgeta ples long wol.” (Jenesis 1:28; 2:​8, 9, 15) Taswe stamba tingting blong God hemia se ol man oli mas gat pikinini, oli mas mekem ful wol ya i kam olsem naesfala garen ya, mo oli mas lukaot long ol anamol.

2. (a) ?Olsem wanem yumi save se stamba tingting blong God long saed blong wol ya bambae i kamtru? (b) ?Baebol i talem wanem long saed blong ol man we bambae oli laef olwe?

2 ?Yu ting se stamba tingting ya blong Jehova God se ol man oli laef long wan paradaes wol, bambae i save kamtru samtaem? Hemia tok blong God: “Mi mi talemaot finis se bambae i olsem, mo ol samting ya bambae oli kamtru olsem we mi mi talem.” (Aesea 46:​9-11; 55:11) !Tru ya, samting we i stap long tingting blong God, bambae hem i mas mekem i kamtru! Hem i talem se hem i “no mekem [wol ya] blong i ples nating nomo,” be “hem i mekem blong man i save stap long hem.” (Aesea 45:18) ?God i wantem we wanem kaen man i laef long wol ya? ?Mo hem i wantem we oli laef long wol ya blong hamas yia? Baebol i ansa se: “Ol stret man ya bambae oli tekem graon ya i blong olgeta, mo bambae oli stap long hem gogo i no save finis.”​—Ol Sam 37:29; Revelesen 21:​3, 4.

3. ?Wol i olsem wanem tede? ?From samting ya, wanem kwestin i stap?

3 I klia se stamba tingting blong God i no kamtru yet from we ol man oli stap sik mo oli stap ded, oli stap faet mo oli stap kilkilim olgeta oli ded tu. I gat wan samting i gorong samples. !Be, yumi sua se neva God i bin gat tingting ya se wol bambae i olsem we yumi luk tede! ?Wanem samting i gorong? ?From wanem stamba tingting blong God i no kamtru? I no gat wan histri buk blong man we i stap ansa long kwestin ya from we trabol ya i stat long heven fastaem.

WAN ENEMI​—?HEM I KAM WEA?

4, 5. (a) ?Hu i yusum snek blong toktok long Iv? (b) ?Wanem i save mekem se wan gudfala man i kam stilman?

4 Faswan buk blong Baebol i tokbaot wan man we i agensem God. Man ya i soem hem fastaem long garen blong Iden. Baebol i tokbaot hem olsem wan “snek,” be hem i no rili wan anamol. Laswan buk blong Baebol i talem se “nem blong hem ‘Setan’ no ‘Man we i agensem man’, we i stap giaman long olgeta man long wol, i lidim olgeta oli go krangke.” Mo tu, Baebol i singaot man ya se “snek ya blong bifo.” (Jenesis 3:1; Revelesen 12:9) Wan strongfala enjel, no spirit man, i yusum wan snek blong toktok long Iv, olsem we sam man oli save mekem voes blong olgeta i kamaot long maot blong wan doli. Spirit man ya i stap finis taem God i wokem wol ya blong ol man oli stap long hem.​—Job 38:​4, 7.

5 Be, evri samting we Jehova i wokem oli stret gud olgeta. ?Taswe hu i mekem “Setan”, no Devel ya? Blong talem stret, wan long ol strong spirit pikinini ya blong God nomo i jenisim tingting blong hem mo i kam Devel ya. ?Weswe samting ya i save hapen? Tingbaot. Tede, maet wan man i gat gudfala fasin mo i neva giaman, be biaen hem i kam wan stilman. ?Wanem i mekem we man ya i kam olsem? Maet man ya i stat tingting tumas long wan samting we hem i no gat raet blong kasem. Sipos hem i gohed blong tingbaot samting ya oltaem, bambae hem i save wantem samting ya tumas. Nao, taem wan janis i kam long hem, bambae hem i tekem aksen blong kasem samting ya we hem i wantem tumas.​—Jemes 1:​13-15.

6. ?Olsem wanem wan spirit pikinini blong God i kam Devel Setan?

6 Sem samting ya i hapen long Devel Setan. Hem i harem tok we God i talem long Adam mo Iv se tufala i mas gat plante pikinini mo fulumap wol ya. (Jenesis 1:​27, 28) Maet Setan i ting se i moagud we tufala ya i wosipim hem i bitim we tufala i wosipim God. Ale, hat blong hem i stat wantem wan samting we hem i no gat raet blong kasem. Biaen hem i tekem aksen blong kasem samting ya we hem i wantem, taem hem i trikim Iv, i giaman long hem long saed blong God. (Jenesis 3:​1-5) Nao hem i kam wan Devel we tok ya i minim “man we i giaman blong spolem nem blong narafala.” Mo long semtaem hem i kam “Setan,” we tok ya i minim “Man we i agens.”

7. (a) ?From wanem Adam mo Iv, tufala i ded? (b) ?From wanem olgeta pikinini we oli kamaot long Adam oli kam olfala mo oli ded?

7 Devel Setan i yusum ol giaman tok mo trik blong pulum Adam mo Iv blong no obei long God. (Jenesis 2:17; 3:6) From samting ya, tufala i ded olsem we God i talem se bambae i hapen long tufala sipos tufala i no obei long hem. (Jenesis 3:​17-19) Taem we Adam i sin, hem i no moa stret gud olgeta, mo ol pikinini we oli kamaot long hem tu oli bon wetem sin. (Rom 5:12) Yumi save eksplenem samting ya wetem wan pijatok long saed blong wan tin blong kukum bred. ?Sipos tin ya i ben smol, olgeta bred we yu kukum long tin ya bambae oli olsem wanem? Olgeta bred ya bambae oli kamaot we oli ben smol, oli no stret gud. Long sem fasin, evri man we oli kamaot long Adam oli kasem sin blong hem. From samting ya nao, olgeta man oli kam olfala mo oli ded.​—Rom 3:23.

8, 9. (a) ?Setan i tok agensem wanem samting? (b) ?From wanem God i no kilim i ded ol rebel ya wantaem?

8 Taem Setan i lidim Adam mo Iv blong tufala i sin agensem God, i olsem we hem i lidim wan rebelian. Hem i tok agensem fasin blong Jehova blong rulum man. Yes, i olsem we Setan i stap talem se: ‘God i no save rulum gud ol man. Hem i stap giaman mo i stap holembak ol gudgudfala samting long ol man. Ol man oli no nidim we God i rulum olgeta. Oli naf finis blong jusum wanem samting i gud mo wanem samting i nogud. Bambae oli harem gud moa sipos oli stap aninit long rul blong mi.’ ?God bambae i mekem wanem long Setan we i daonem rul blong hem? Sam man oli ting se i moagud sipos God i bin kilim i ded ol rebel ya wantaem. ?Be sipos hem i mekem olsem, bambae hem i gat pruf blong soemaot se tok blong Setan i giaman? ?Yu ting se hemia nao rod blong soemaot se rul blong God nomo i stret?

9 Jehova i savegud olsem wanem blong stretem ol trabol long stret fasin. Mo from stret fasin ya blong hem nao, hem i no save kilim ol rebel ya oli ded wantaem. Hem i luksave se blong soemaot long fasin we i klia se Devel Setan i giaman, hem i mas letem taem i pas. God i tekem desisen se bambae hem i letem ol man oli rul blong smoltaem aninit long paoa blong Setan. Long Japta 11 blong buk ya, bambae yumi tokbaot from wanem Jehova i mekem olsem, mo from wanem hem i letem taem ya i longfala olsem, bifo we hem i stretem bisnes ya. Be naoia i gud yu tingbaot kwestin ya: ?I stret we Adam mo Iv, tufala i bilivim ol tok blong Setan, we i neva mekem wan gudfala samting long tufala? ?I stret blong tufala i ting se Jehova, we i givim evri samting long tufala, hem i wan rabis man blong giaman? ?Sipos yu, bambae yu mekem wanem?

10. ?Olsem wanem yu yu save sapotem Jehova long bisnes ya bitwin Hem mo Setan?

10 I gud yumi tingbaot ol kwestin ya from we evri man tede oli mas ansa long bisnes ya. Yes, yu yu gat janis blong stap long saed blong Jehova mo sapotem hem long bisnes ya. Yu yu save agri long Jehova olsem Rula blong yu mo halpem hem blong pruvum se Setan i wan man blong giaman. (Ol Sam 73:28; Ol Proveb 27:11) Sore tumas, i gat smol man nomo long wol we oli jusum saed blong Jehova. Hemia i stanemap wan impoten kwestin se: ?Baebol i rili tijim se Setan i rulum wol?

?HU I RULUM WOL?

Sipos ol kingdom blong wol ya oli no blong Setan, hem i no save givim olgeta long Jisas

11, 12. (a) ?Olsem wanem traem ya we Setan i mekem long Jisas i soemaot se Setan i rulum wol? (b) ?Wanem narafala samting i soemaot se Setan i rulum wol?

11 Jisas i soemaot klia se Setan nao i rulum wol. Wan taem, Setan i wokem wan merikel blong soemaot long Jisas “olgeta kantri long wol ya wetem ol gudgudfala samting we oli gat.” Nao Setan i mekem promes ya long Jisas i se: “Sipos yu bodaon long mi, yu mekem wosip long mi, bambae mi mi givim olgeta samting ya i go long yu.” (Matiu 4:​8, 9; Luk 4:​5, 6) Tingbaot samting ya. ?Sipos olgeta kingdom blong wol ya oli blong God, yu ting se bambae Setan i save yusum ol kingdom ya blong traem Jisas? Nogat, from we samting ya bambae i no rili traem Jisas. Jisas i no agensem tingting ya se olgeta kantri blong wol ya oli blong Setan. Sipos oli no blong Setan ating bambae Jisas i talem samting ya long hem.

12 I tru, Jehova i God ya we i gat olgeta paoa, hem i God we i Wokem heven mo wol. (Revelesen 4:11) Be i no gat wan vas long Baebol we i talem se Jehova God no Jisas Kraes i rulum wol ya. Blong talem stret, Jisas i talem se Setan i “stap rulum wol ya.” (Jon 12:31; 14:30; 16:11) Baebol i talem tu se Devel Setan hem i “rabis god blong wol ya.” (2 Korin 4:​3, 4) Kristin aposol Jon i tokbaot man ya blong agens, i se: “Olgeta man blong wol ya oli stap long paoa blong Setan.”​—1 Jon 5:19.

?OLSEM WANEM WOL BLONG SETAN BAMBAE I LUS?

13. ?From wanem i nidim wan niufala wol?

13 Long evri yia we i pas, wol ya i stap kam moa nogud. Long evri ples i gat ol ami oli stap faet, ol lida blong politik oli no tok tru, ol lida blong skul oli gat tu fes, mo ol man blong brekem loa oli no moa kea long rabis fasin blong olgeta. I no moa gat rod blong man i jenisim wol ya mo mekem i kamgud bakegen. Baebol i soemaot se taem i klosap nao blong God i finisim rabis wol ya long dei blong faet blong hem, hemia Amagedon. Afta long faet ya, bambae i gat wan niufala wol we stret fasin nomo i stap long hem.​—Revelesen 16:​14-16.

14. ?God i jusum hu blong rul long Kingdom blong Hem? ?Olsem wanem Baebol i talemaot samting ya?

14 Jehova God i jusum Jisas Kraes blong rul long Kingdom, no gavman blong Hem long heven. Longtaem bifo, Baebol i bin talemaot se: “!Wan pikinini boe bambae i bon long mifala! !Pikinini ya, bambae yu yu givim long mifala, mo hem bambae i rul long mifala! Ol nem blong hem, bambae oli singaot hem se, . . . ‘Pikinini ya blong King, we Hem i Stamba blong Pis.’ Taem we hem i stap rul, oltaem paoa blong hem bambae i stap kam bigwan moa, mo ples we hem bambae i rul long hem, oltaem bambae i stap kwaet.” (Aesea 9:​6, 7) Jisas i tijim ol man blong hem blong prea from gavman ya, se: “Letem kingdom blong yu i kam. Mekem ol samting we yu yu wantem oli kamaot long wol, olsem we oli kamaot finis long heven.” (Matiu 6:​10, NW ) Long wan narafala haf blong buk ya, bambae yumi luk se i no longtaem Kingdom blong God bambae i karemaot olgeta gavman blong wol ya, mo hem wan nomo bambae i rul long ples blong olgeta. (Daniel 2:44) Ale, Kingdom blong God bambae i mekem wol ya i kam wan paradaes.

!WAN NIUFALA WOL I KLOSAP!

15. ?Wanem ya “niufala wol” ya?

15 Baebol i mekem yumi sua long samting ya se: “God i promes finis blong putum niufala skae mo niufala wol, we stret fasin nomo bambae i stap long hem. Mo yumi stap wet long ol samting ya blong oli kamtru.” (2 Pita 3:13; Aesea 65:17) Long sam ples long Baebol we i tokbaot “wol,” hem i minim ol man we oli laef long graon ya. (Jenesis 11:1) Taswe, “niufala wol” ya we stret fasin nomo bambae i stap long hem, i minim olgeta man we God i glad long olgeta.

16. ?Wanem nambawan presen we God bambae i givim long ol man we oli stret long fes blong hem? ?Mo yumi mas mekem wanem blong kasem presen ya?

16 Jisas i promes se long niufala wol we i stap kam, olgeta we God i agri long olgeta bambae oli kasem presen ya “laef we i no save finis.” (Mak 10:30) Plis openem Baebol blong yu long Jon 3:16 mo Jon 17:​3, mo ridim tok blong Jisas se yumi mas mekem wanem blong kasem laef ya we i no save finis. Ale, tingbaot ol blesing we Baebol i tokbaot long saed blong Paradaes ya long wol we ol man oli save harem gud long hem, sipos God i luk se oli stret blong kasem nambawan presen ya blong hem.

17, 18. ?Olsem wanem yumi sua se bambae i gat pis mo ol man bambae oli save stap gud long olgeta ples long wol?

17 Rabis fasin, faet, fasin blong brekem loa, mo raf fasin bambae oli finis. “Bambae . . . ol man nogud oli lus . . . Ol man we tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli tekem graon ya i blong olgeta.” (Ol Sam 37:​10, 11) Bambae i gat pis, from we ‘God bambae i mekem ol faet i finis long olgeta ples long wol.’ (Ol Sam 46:9; Aesea 2:4) Ale, ‘bambae stret fasin i kam bigwan mo ol man bambae oli gat gudfala laef oltaem, olsem we mun i stap saen oltaem’​—!hemia i minim blong olwe!​—Ol Sam 72:7.

18 Ol man blong Jehova bambae oli save stapgud we i no gat samting i save spolem olgeta. Ol man Isrel we Baebol i tokbaot olgeta, oli stap gud long ples blong olgeta taem oli obei long God. (Levitikas 25:​18, 19) Bambae ol man oli save harem gud tu long Paradaes from we bambae i no moa gat wan samting i save spolem olgeta.​—Aesea 32:18; Maeka 4:4.

19. ?Olsem wanem yumi save se bambae i gat plante kakae long niufala wol blong God?

19 Bambae ol man oli no moa sot long kakae. Man blong raetem Sam i singsing se: “Bambae i gat plante kakae long ples ya, we bambae ol hil oli fulap gud long hem.” (Ol Sam 72:16) Jehova God bambae i blesem ol stret man blong hem, mo ‘i mekem we graon ya i givim plante kakae.’​—Ol Sam 67:6.

20. ?From wanem yumi sua se ful wol bambae i kam wan paradaes?

20 Ful wol bambae i kam wan paradaes. Ol niufala haos mo garen we oli naes tumas, bambae oli stap long wol ya we naoia ol sinman oli spolem. (Aesea 65:​21-24; Revelesen 11:18) Taem ol yia oli pas, ol man bambae oli wok long evri ples blong wol, gogo ful wol i kam olsem garen blong Iden bakegen we i naes mo i karem plante kakae. Mo God bambae i neva fogetem blong ‘givim plante kakae long olgeta laef samting, mo mekem olgeta evriwan oli harem gud.’​—Ol Sam 145:16.

21. ?Wanem i soem se pis bambae i stap bitwin ol man mo ol anamol?

21 Bambae i gat pis bitwin ol man mo ol anamol. Ol anamol blong bus mo ol anamol blong haos bambae oli kakae wanples. Ol pikinini tu bambae oli no save fraet long ol anamol olsem tede, we oli save kilim man i ded.​—Aesea 11:​6-9; 65:25.

22. ?Wanem bambae i hapen long ol sik?

22 Bambae i no moa gat sik. Jisas we i Rula blong Kingdom blong God long heven, bambae i hilim plante moa man i bitim wanem we hem i mekem taem hem i stap long wol bifo. (Matiu 9:35; Mak 1:​40-42; Jon 5:​5-9) Yes, long taem ya, bambae “i no moa gat man olbaot long kantri ya we i save talem se hem i sik.”​—Aesea 33:24; 35:​5, 6.

23. ?From wanem laef bakegen long ded bambae i mekem yumi glad tumas?

23 Ol famle mo ol fren we oli ded, bambae oli laef bakegen mo bambae oli gat hop blong neva ded samtaem. Olgeta man we oli ded mo we oli stap long memori blong God, bambae oli laef bakegen. Tru ya, “olgeta man we oli ded [bambae] oli laef bakegen, ol man we oli stret, wetem ol man we oli no stret.”​—Ol Wok 24:15; Jon 5:​28, 29.

24. ?Yu yu harem olsem wanem taem yu tingbaot se yu yu gat janis blong laef long Paradaes long wol?

24 !Yes, i gat wan nambawan fiuja i stap blong olgeta we oli wantem save long hem, mo we oli wantem mekem wok blong Jehova God, Bigfala Man ya we i Wokem yumi! Jisas i stap tokbaot Paradaes ya long wol taem Hem i mekem promes ya long rabis man we i hang long pos klosap long hem, se: “Bambae yu stap wetem mi long Paradaes.” (Luk 23:43) I impoten tumas we yumi traem kasem moa save long saed blong Jisas Kraes, from we, tru long hem nao, olgeta blesing ya bambae oli save kamtru.