Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 3

Olipi Ehando lia Huku Pala o Ohi?

Olipi Ehando lia Huku Pala o Ohi?
  • Olipi ehando lia Huku pala ovanthu?

  • Oñgeni Huku atyitukiluapo?

  • Komutue wandyila omuenyo pano pohi maukakala ñgeni?

1. Olipi ehando lia Huku pala o ohi?

 HUKU uhanda o ohi ino ikale omphangu ongwa. Jeova Huku uhanda o ohi iyule ovanthu vokuna ehambu, nekongoko. Ombimbiliya yati ‘Huku wakunine otyikunino mo Endene’. Iya ‘atuikimo . . . omiti aviho viima ovinyango oviwa kokuvitala, no kokuvilia.’ Etyi Huku alinga omulume nomukai votete, Andau na Eva, Huku wevepakele motyikunino otyo otyiwa iya evetolela okuti: “Lityitei, amukala ovanyingi iya amuyulisa o ohi.” (Gênesis 1:28; 2:8, 9, 15) Huku wahandele ovanthu vakale novana, avayandyanesa otyikunino otyo otyiwa kononthele ambuho mbo ohi. Tupu, wahandele vatekule nawa ovinyama.

2. (a) Oñgeni tutyii okuti ehando lia Huku pala o ohi malifuiswapo? (b) Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yovanthu okukalako apeho?

2 Jeova Huku uhanda ovanthu vakale mouye omupe pano pohi. Ove utavela okuti otyo matyikafuiswapo? Huku wati: ‘Ame netyipopia, tupu mandyityilingi.’ (Isaías 46:9-11; 55:11) Huku tyotyili makafuisapo ehando liae! Oe, wati ‘kalingile o ohi opo ikale vala ngotyo’, mahi ‘weilinga opo mukale ovanthu.’ (Isaías 45:18) Ovanthu patyi Huku ahandele vakale pano pohi? Iya ankho uhanda vakalemo omanima eñgapi? Ombimbiliya ikumbulula okuti: “Ovaviuki mavapiñgana o ohi, avakakalamo apeho.”Salmo 37:29; Revelação [Apocalipse] 21:3, 4.

3. Ovipuka patyi ovivi tuluete hono pano pohi? Iya otyo tyikatula omapulo patyi?

3 Tyotyili, otyo nkhele katyinefuiswepo. Ovanthu vekahi nokuvela nokunkhia. Tupu, vekahi nokulwa nokuliipaa. Pena otyipuka tyimue tyaenda omapita. Mahi, Huku ankho kahandele o ohi ikale ngetyi ikahi hono. Iya oityi tyaendapo? Omokonda yatyi ehando lia Huku kaliafuisilwepo? Petupu omukanda wahonekua novanthu upondola ukukumbulula omapulo oo. Mokonda ovitateka viahimbikila keulu.

OPI KUATUKA ONDYALE

4, 5. (a) Olie waundapesa onyoka pala okupopia na Eva? (b) Oñgeni omunthu ondalawa apondola okukala otyimphulu?

4 Omukanda wotete wo Mbimbiliya ututolela konthele yondyale ya Huku yatumbukila motyikunino tyo Endene. Ondyale oyo iihanwa okuti ‘onyoka’. Mahi, oe hanyokako yotyotyili. Omukanda wahulililako wo Mbimbiliya wihana ondyale oyo okuti o ‘Satanasi Eliapu, una ukahi nokuyapula ovanthu ouye auho.’ Tupu iihanwa okuti ‘onyoka yokonthuko’. (Gênesis 3:1; Revelação [Apocalipse] 12:9) Oandyu oyo yokuna epondolo yaundapesa onyoka opo ipopie na Eva. Yalinga ngatyina omunthu omunongo apopila motyilolo ponthele yae, iya atyilingi ngoti otyo tyikahi nokupopia. Oandyu oyo, ankho oko ikahi etyi Huku atunga o ohi pala ovanthu.—Jó 38:4, 7.

5 Ovipuka aviho Jeova alinga ankho viafuapo. Muaina, olie walinga “Satanasi Eliapu”? Okutyipopia monodaka mbayandyuluka tuti, oandyu imue ya Huku keulu oyo muene yelilinga Eliapu. Otyo tyaenda ñgeni? Hono, omunthu ondalawa upondola okukala otyimphulu. Ñgeni ngotyo? Omunthu oo, hamue uyeka omahando omavi ekule momutima wae. Inkha atualako okusoka kovipuka ovio ovivi, ehando liae malikala enene. Moluotyo, tyina pamamoneka omphitilo, oe upondola okulinga otyipuka otyo otyivi.—Tiago 1:13-15.

6. Oñgeni oandyu ya Huku yakala Satanasi Eliapu?

6 Tupu, otyo tyaenda na Satanasi Eliapu. Satanasi weiva etyi Huku atolela Andau na Eva okuti tyitei ovana iya amuyulisa o ohi. (Gênesis 1:27, 28) Moluotyo, Satanasi wahimbika okusoka okuti: Ovanthu ava aveho vapondola okufenda ame tyipona okufenda Huku. Ngotyo, ehando olio eevi liahimbika okukula momutima wa Satanasi. Moluotyo, wakayondya Eva okumutolela ounkhembi konthele ya Huku. (Gênesis 3:1-5) Tunde opo, oe walinga ‘Eliapu’, tyihangununa okuti omunthu wokutendeleya vakuavo. Tupu, wakala ‘Satanasi’ tyihangununa okuti ‘Ondyale’.

7. (a) Omokonda yatyi Andau na Eva vankhila? (b) Omokonda yatyi ovana aveho va Andau vakulupila nokunkhia?

7 Satanasi Eliapu waundapesa ounkhembi, ahindila Andau na Eva okuhetavela ku Huku. (Gênesis 2:17; 3:6) Moluotyo, vahimbika okunkhia, ngetyi Huku evepopilile okuti inkha kamutavela kondaka yange mamunkhi. (Gênesis 3:17-19) Mokonda Andau wakala omukuankhali, ovana vae aveho navo vapiñgana onkhali. (Romanos 5:12) Onkhalelo yae ipondola okuelekwa nomunthu ulinga onondopio. Inkha ofoloma aundapesa yapenga, okuti onondopio mambutundu nawa? Au, ambuho mambupenge. Tupu, ovanthu aveho vapiñgana ‘onkhali’ ku Andau. Otyo, aveho vakulupila nokunkhia.—Romanos 3:23.

8, 9. (a) Ounkhembi patyi Satanasi apopia konthele ya Huku? (b) Omokonda yatyi Huku kaipaelele onondingavivi ombo?

8 Etyi Satanasi alingisa Andau na Eva onkhali ku Huku, ankho ukahi nokuvehongiliya opo vatyitukilepo Huku. Ankho ukahi nokupatana onkhalelo ya Jeova yokutumina. Satanasi ankho ukahi nokupopia okuti: ‘Huku utumina omapita. Upopia omatutu, tupu utyilika ovanthu vae kovipuka oviwa. Ovanthu kavesukisa okutuminwa na Huku. Ovo muene vapondola okutokola etyi tyaviuka netyi tyahaviukile. Satanasi wati, ovanthu mavakala vali nawa inkha ndyivetumina.’ Oñgeni ankho Huku matetulula ounkhembi watyo oo unumanesa? Vamue vapopia okuti Huku ñgeno waipaele vala onondingavivi ombo. Mahi, okuti otyo ñgeno tyaavela ekumbululo kounkhembi wa Satanasi? Okuti otyo ñgeno tyalekesa okuti onkhalelo ya Huku yokutumina yaviuka?

9 Mokonda ouviuki wa Jeova wafuapo, kaipaele liwa-liwa onondingavivi ombo. Huku wamona okuti ankho tyesukisa omuwo opo akumbulule monkhalelo yaviuka omatutu Eliapu. Nokulekesa okuti Satanasi onkhembi. Moluotyo, Huku wayeka ovanthu velitumine ovo muene nombatelo ya Satanasi. Omokonda yatyi Jeova alingila ngotyo? Omokonda yatyi Jeova ayekela palambe omuvo omunyingi pala okutetulula ovitateka ovio? Omapulo oo, maakakumbululwa mo Kapitulu 11 komukanda ou. Pahe, sokolola nawa komapulo aa: Okuti Andau na Eva valinga nawa etyi vetavela ku Satanasi, wehevelingilile natyimue otyiwa? Ankho tyaviuka okutavela okuti Jeova wokuevepa ovipuka aviho, onkhembi? Inkha ove, ñgeno walinga ñgeni?

10. Oñgeni molekesa okuti ukahi konthele ya Jeova mounkhembi wakatulua na Satanasi?

10 Otyiwa okusoka nawa komapulo oo, mokonda kese umue puonthue hono, wakutikinyua motyitateka otyo. Ove upondola okukala konthele ya Jeova opo ukuateseko okuava ekumbululo kounkhembi wa Satanasi. Tavela Jeova akale Omutumini wove, opo ulekese okuti Satanasi onkhembi. (Salmo 73:28; Provérbios 27:11) Mahi, kavehi ovanthu vaholovona okukala konthele ya Jeova. Otyo tyitutuala kepulo limue liakolela. Okuti Ombimbiliya tyili ilongesa okuti Satanasi oe ukahi nokutumina ouye uno?

OLIE UTUMINA OUYE UNO?

Inkha Satanasi haeko utumina ouye uno, okuti ñgeno waavela Jesus omauhamba aeho ouye?

11, 12. (a) Oityi Satanasi aavelele Jesus, tyilekesa okuti oe omutumini wouye uno? (b) Oityi vali tyilekesa okuti Satanasi oe omutumini wouye uno?

11 Jesus ankho utyii okuti Satanasi oe omutumini wouye uno. Onthiki imue, Satanasi walekesile Jesus “omauhamba aeho ouye nenkhimano liao.” Iya apopila Jesus okuti: “Ovipuka evi aviho mandyikupevio inkha utuika konongolo ofende kuame.” (Mateus 4:8, 9; Lucas 4:5, 6) Nkhele sokolola vala. Inkha Satanasi haeko omutimini wouye uno, okuti ñgeno wayondya Jesus nomauhamba ouye? Jesus katile Satanasi haeko utumina ouye ou. Mokonda inkha Satanasi haeko utumina ouye ou, Jesus ñgeno wetyipopia.

12 Jeova tyili oe Omukulami, Omutungi wovipuka aviho. (Revelação [Apocalipse] 4:11) Petupu onthele naike Mombimbiliya ipopia okuti Jeova Huku ine o Jesus Kristu, ovo vekahi nokutumina ouye uno. Motyinthiki tyahulililako tya Jesus pano pohi, oe wapopia okuti Satanasi “omutumini wouye uno.” (João 12:31; 14:30; 16:11) Tupu, Ombimbiliya ipopia okuti Satanasi Eliapu o “huku youye uno.” (2 Coríntios 4:3, 4) Apostolu João tupu wahoneka okuti: “Ouye auho ukahi pomaoko Eliapu.”—1 João 5:19.

OÑGENI OUYE WA SATANASI MAUHANYAUNUAKO

13. Omokonda yatyi tuesukisila ouye omupe?

13 Kese enima, ovivi mouye vikahi nokuliyawisa. Ouye auho weyula omafualali nomauta. Weyula ovatumini ovakalavi, no nonkhalamutue mbo nongeleya ononkhembi, no makongombanda. Okupilulula ouye uno tyepuiya unene. Ombimbiliya itutolela okuti Huku makamanako onondingavivi ambuho, movita viae vio Armagedon. Otyo, matyikaikula ondyila youye omupe.—Revelação [Apocalipse] 16:14-16.

14. Olie Huku aholovona opo akale Omutumini Wouhamba Wae? Iya oñgeni otyo tyapopiluale mo Mbimbiliya?

14 Jeova Huku waholovona Jesus Kristu opo akale Omutumini Wouhamba Wae keulu. Ombimbiliya ankho yapopiale okuti: “Tuatyitilwa omona, tuapewa omona, outumini maukala komapepe ae. Iya enyina liae maihanwa okuti . . . Omutumini Wombembua. Outumini wae maukatualako apeho iya ombembwa kamaikapwa.” (Isaías 9:6, 7) Jesus walongesa ovalongwa vae velikuambele konthele youtumini oo, okuti: “Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.” (Mateus 6:10) Ngetyi matukelilongesa vali komutue momukanda uno, Ouhamba wa Huku apa katutu maukamanako omautumini aeho omouye. (Daniel 2:44) Iya Ouhamba wa Huku, oo maukapinga koutumini. Okuhulako, Ouhamba wa Huku maukapilulula o ohi ino opo ikale omphangu yombembwa.

OUYE OMUPE UKAHI POPEPI

15. O “ohi omphe” oityi?

15 Ombimbiliya itutolela okuti: “Kuna eulu eepe, no ohi omphe tukahi nokukevelela ngetyi [Huku] alaa, muna mamukakala ovaviuki.” (2 Pedro 3:13; Isaías 65:17) Ovikando vimue tyina Ombimbiliya ipopia o “ohi”, ikahi nokupopia ovanthu vakala pano pohi. (Gênesis 11:1) Moluotyo, o ‘ohi omphe’, ovanthu aveho vana vapandwa na Huku.

16. Vana vapandwa na Huku mavakapewa ondyambi patyi? Iya oityi tuna yokulinga opo tukatambule ondyambi oyo?

16 Jesus walaa okuti mouye omupe, aveho vapandwa na Huku mavakapewa “omuenyo wahapu.” (Marcos 10:30) Mbambavo ikula Ombimbiliya yove mu João 3:16 no mo 17:3, opo utale oityi tuna yokulinga opo tukatambule omuenyo wahapu. Pahe, tala mo Mbimbiliya ononkhano onongwa Huku makaavela vana mavakanyingila Mouye omupe.

17, 18. Oityi tyitukalesa nonthumbi yokuti mouye omupe mamukakala ombembwa nepameko?

17 Ovivi, novita, noungangala, kamavikakalako vali. ‘Onondingavivi kambukakalako vali. Mahi, onondalawa mavakapiñgana o ohi.’ (Salmo 37:10, 11) Makukakala ombembwa, mokonda ‘Huku makamanako ovita alo kuna kuaoyela o ohi.’ (Salmo 46:9; Isaías 2:4) Okutundilila opo, ouviuki nombembwa, mavikatualako apeho.—Salmo 72:7.

18 Ovafendeli va Jeova mavakakala tyapama. Kohale, Ovaisilayeli tyina ankho vetavela ku Huku, ankho vakala tyapama. (Levítico 25:18, 19) Tyihambukiswa unene okukakala nombembwa ngoyo mouye omupe!—Isaías 32:18; Miquéias 4:4.

19. Oñgeni tutyii okuti mouye omupe mamukakala okulia okunyingi?

19 Kamakukakala vali ondyala. Omuhoneki wo salmu, waimba okuti: “Makukakala ovilia ovinyingi kombanda yo ohi. Alo kombanda yonomphunda makukakala ovikulia ovinyingi.” (Salmo 72:16) Jeova Huku makaavela ononkhano onongwa ovanthu vae ovaviuki. Iya o ohi maikaavela okulia okunyingi.—Salmo 67:6.

20. Oityi tyitukalesa nonthumbi yokuti o ohi aiho maikakala opalaisu?

20 O ohi aiho maikakala opalaisu. Ponomphangu mbuna mbahanyaunwa nonondingavivi, mapakakala onondyuo onongwa novikunino viehiwa nawa. (Isaías 65:21-24; Revelação [Apocalipse] 11:18) Mokueenda kuomuvo, o ohi aiho maikakala tyehiwa nawa ngetyi ankho tyali otyikunino tyo Endene. Iya Huku ‘makaikula eke liae opo ahambukiswe ovipuka aviho viokuna omuenyo’.—Salmo 145:16.

21. Oityi tyilekesa okuti pokati kovanthu novinyama mapakakala ombembwa?

21 Pokati kovanthu novinyama mapakakala ombembwa. Ovinyama viomofika no viomeumbo, mavikalia kumue. Alo umue omona omututu, kamakakala nowoma wovinyama vina viokulia ovanthu hono.—Isaías 11:6-9; 65:25.

22. Omauvela maakalingwa ñgeni?

22 Kamakukakala vali omauvela. Jesus Omutumini Wouhamba wa Huku keulu, makavelula ovavei aveho, tyipona tyina alingile puetyi ankho ali pano pohi. (Mateus 9:35; Marcos 1:40-42; João 5:5-9) Pomuwo watyo opo, “nawike omunthu kombanda yo ohi makati: ‘Ame ndyivela’”.—Isaías 33:24; 35:5, 6.

23. Etutilo malikahambukiswa omitima vietu mokonda yatyi?

23 Vokuankhia mavakatutiliswa, nekevelelo liokuhankhi vali. Aveho vokuankhia mahi, vekahi mehinangelo lia Jeova, mekevepindulapo. Moluotyo, “makukakala etutilo liovaviuki na vana vehevaviuki.”—Atos 24:15; João 5:28, 29.

24. Tyina usoka okukala mouye omupe omutima wove ukala ñgeni?

24 Aveho vaholovona okulilongesa konthele Yomupakeko wetu Omunene Jeova Huku nokumuumbila, vakevelela omuenyo omuwa komutue. Etyi Jesus alaa ondingavivi ina yankhila ponthele yae okuti, ‘Mokakala naame mo Palaisu’, ankho ukahi nokupopia Opalaisu mouye omupe. (Lucas 23:43) Tyakolela unene tulilongese vali konthele ya Jesus Kristu. Mokonda matukatambula ononkhano ombo onongwa menyina liae.