Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 3

O le ā le Finagalo o le Atua mo le Lalolagi?

O le ā le Finagalo o le Atua mo le Lalolagi?
  • O le ā le finagalo o le Atua mo tagata?

  • O ā tuuaʻiga ua faia e faatatau i le Atua?

  • O le a faapeʻī le olaga i le lalolagi i le lumanaʻi?

1. O le ā le finagalo o le Atua mo le lalolagi?

E MATUĀ matagofie le finagalo o le Atua mo le lalolagi. O lona finagalo ia tumu le lalolagi i tagata fiafia e ola mālōlōina. Ua taʻua i le Tusi Paia, na ʻtotōina e Ieova le Atua le faatoʻaga i Etena’ ma faatupu ai “ituaiga eseese o laau, e matagofie i le vaai ma lelei i le ʻai.” Ina ua uma ona faia e le Atua Atamu ma Eva, na ia tuu i laʻua i lenā nofoaga matagofie ma fetalai i ai: “Ia fanafanau ma ia matuā faatoʻateleina, ia tumu ai le lalolagi ma ia galueaʻiina.” (Kenese 1:28; 2:8, 9, 15) Na finagalo le Atua ia fanafanau tagata ma faalauaʻitele atu lo latou nofoaga matagofie, ina ia soo ai le lalolagi atoa, ma latou tausia manu.

2. (a) E faapefea ona tatou iloa o le a taunuu le finagalo o le Atua mo le lalolagi? (e) O le ā le tala a le Tusi Paia i le nonofo ai pea o tagata i le lalolagi?

2 O le ā sou taofi, pe e taunuu le finagalo o le Atua ina ia ola tagata i se parataiso i le lalolagi? Na tulei le Atua: ʻUa ou fai atu ai; ou te faia lava.’ (Isaia 46:9-11; 55:11) Ioe, e faia e le Atua mea ua ia finagalo i ai! Ua fetalai o ia, “na ia lē foafoaina fua” le lalolagi ae “na ia faia ina ia ʻainā.” (Isaia 45:18) O ai na finagalo le Atua e soifua i le lalolagi? O le ā le umi na finagalo o ia, ia latou soifua ai i le lalolagi? E maua le tali i le Tusi Paia: “E fai lava le lalolagi mo ē e amiotonu, e nonofo ai pea i latou e oo i le faavavau.”Salamo 37:29; Faaaliga 21:3, 4.

3. O ā tulaga malaia o loo iai i le lalolagi, ma o ā fesili ua tulaʻi mai ai?

3 E moni e leʻi taunuu lenei mea. O loo mamaʻi ma feoti tagata, ma i nisi taimi e fefasiotiaʻi ai lava i latou. Na iai le mea na tupu. E leʻi finagalo le Atua i tulaga malaia o le lalolagi e pei ona iai nei! O le ā le mea na tupu? Aiseā ua lē taunuu ai le finagalo o le Atua? E lē maua le tali i se tusi o talafaasolopito, auā na amata le faalavelave i le lagi.

LE AUALA NA AVEA AI SE TASI MA FILI

4, 5. (a) O ai na tautala atu iā Eva e ala i se gata? (e) E faapefea ona avea se tagata faamaoni ma gaoi mulimuli ane?

4 Ua taʻua i le tusi o Kenese, le iai o se tasi na tetee i le Atua i le faatoʻaga o Etena. Ua taʻua o ia “o le gata,” peitaʻi e lē o ia o se gata. Ua faaalia i le tusi o Faaaliga o ia o lē “ua igoa foʻi i le Tiapolo ma Satani, o lē ua faasesēina le lalolagi atoa.” Ua taʻua foʻi o ia “o le uluaʻi gata.” (Kenese 3:1; Faaaliga 12:9) Na tautala atu lenei agelu malosi iā Eva e ala i se gata, e pei ona mafai e se tagata poto ona faafoliga atu o loo tautala se pepe meataalo o loo ia uuina. Ae o le mea moni, o le tagata e ona le leo lea o loo faalogoina. E lē taumatea na iai lenei agelu a o faia e le Atua le lalolagi mo tagata.—Iopu 38:4, 7.

5 Talu ai e lelei atoatoa mea uma na faia e Ieova, o ai la na faia le “Tiapolo” lea e igoa foʻi iā “Satani”? O le tali, o se tasi o agelu malosi a le Atua na ia avea o ia lava ma Tiapolo. Na faapefea ona tupu o lenā mea? I aso nei, e mafai ona avea se tagata faamaoni ma tagata gaoi i se taimi mulimuli ane. E faapefea ona tupu o lenā mea? Ua tuʻinanau lona loto i se mea sesē. Afai e faaauau ona ia mafaufau pea i ai, o le a matuā malosi ai lenā tuʻinanauga sesē. E maua loa la le avanoa, na te ono faatinoina le mea leaga o loo ia tuʻinanau i ai.—Faitau le Iakopo 1:13-15.

6. Na faapefea ona avea se agelu malosi a le Atua ma Satani le Tiapolo?

6 O le mea lenā na tupu iā Satani le Tiapolo. E lē taumatea na ia faalogo a o fetalai atu le Atua iā Atamu ma Eva, ia fanafanau ma faatumu le lalolagi. (Kenese 1:27, 28) E foliga mai na manatu Satani, e lelei pe a tapuaʻi atu tagata iā te ia na i lo le Atua! Ua tuʻinanau o ia i se mea sesē! Mulimuli ane na ia ʻolegia Eva e ala i le faia o se tala pepelo e uiga i le Atua. (Faitau le Kenese 3:1-5.) O le pogai lea ua avea ai o ia ma “Tiapolo,” o lona uiga “o Lē e taufaaleaga.” Na avea ai foʻi o ia ma “Satani,” o lona uiga “o Lē e tetee.”

7. (a) Aiseā na feoti ai Atamu ma Eva? (e) Aiseā ua matutua ma feoti ai tagata uma?

7 Ona o tala pepelo ma tala taufaasesē a Satani le Tiapolo, na māfua ai ona lē usiusitai Atamu ma Eva i le Atua. (Kenese 2:17; 3:6) Na iʻu ina feoti i laʻua e pei ona fetalai i ai le Atua pe a lē usiusitai. (Kenese 3:17-19) Talu ai na lē toe lelei atoatoa Atamu ina ua agasala, ua tuufaasolo mai ai le agasala i ē uma na tupuga mai iā te ia. (Faitau le Roma 5:12.) Seʻi fai se faaaʻoaʻoga i se ʻapa tao falaoa. Pe afai e omo le ʻapa, o le ā e tupu i falaoa taʻitasi e tao i le ʻapa? E omo uma falaoa pe e lē lelei atoatoa. Ua faapena foʻi ona tuufaasolo mai i tagata uma le agasala a Atamu. O le pogai lea ua matutua ma feoti ai tagata.—Roma 3:23.

8, 9. (a) O le ā le tuuaʻiga e foliga mai sa faia e Satani? (e) Aiseā na lē faaumatia ai e Ieova i le taimi lava lenā ē na fouvale?

8 Na fouvale Satani i le Atua ina ua ia uunaʻia Atamu ma Eva e agasala i le Atua. Na ia fōua le pule a le Atua. E peiseaʻī na fai mai Satani: ʻE lē lelei le pule a le Atua. O ia o le pepelo ma e lē manaʻo e manuia tagata. E lē manaʻomia e tagata le pule a le Atua. E mafai lava ona latou filifilia le mea lelei ma le mea leaga mo i latou. E manuia tagata pe a ou pule iā te i latou.’ O le a faapefea ona tauaao e le Atua nei tuuaʻiga taufaaleaga? Ua manatu isi, sa tatau ona faaumatia e le Atua i le taimi lava lenā ē na fouvale iā te ia. Peitaʻi, pe faamata e foʻia ai tuuaʻiga a Satani? Pe e faamaonia ai le saʻo o le pule a le Atua?

9 Ona o ia o le Atua e matuā fai mea tonu, na te leʻi faaumatia ai i le taimi lava lenā ē na fouvale iā te ia. Na finagalo le Atua ia tuu se taimi e tali ai tuuaʻiga a Satani i se auala faamalieloto, ma faamaonia ai e pepelo le Tiapolo. O lea la, na tuu e le Atua le avanoa i tagata e fai ai a latou lava pulega mo se taimi, i lalo o taaʻiga a Satani. O le a iloilo i le Mataupu e 11 le māfuaaga na faia ai e Ieova lenā mea, ma le pogai ua umi ai se taimi e lē o foʻia nei tuuaʻiga. Ae e lelei ona manatunatu i fesili nei: Pe na tatau ona talitonu Atamu ma Eva iā Satani, o lē na te leʻi faia lava se mea lelei mo i laʻua? Pe na tatau ona la talitonu e pepelo Ieova, e ui o Ieova na faia mea uma mo i laʻua? Ana faapea na e iai i lenā taimi, o le ā se mea e te faia?

10. E faapefea ona e lagolagoina Ieova i lana tali atu i tuuaʻiga a Satani?

10 E lelei le mafaufau i fesili nei, auā o loo aafia ai foʻi i tatou i aso nei i tuuaʻiga faapena. Ioe, e mafai ona e lagolagoina Ieova i lana tali atu i tuuaʻiga a Satani. E mafai ona fai Ieova ma ou Pule ma fesoasoani e faaalia ai e pepelo Satani. (Salamo 73:28; faitau le Faataoto 27:11.) O le mea e faanoanoa ai, e toʻaitiiti lava tagata o loo lagolagoina Ieova. O lea la, ua tulaʻi mai ai se fesili tāua, pe e faamaonia e le Tusi Paia o loo pulea e Satani lenei lalolagi?

O AI LE PULE O LENEI LALOLAGI?

E lē mafai ona ofo e Satani malo o le lalolagi iā Iesu, pe ana lē o Satani e pulea na malo!

11, 12. (a) E faapefea i le faaosoosoina o Iesu ona faaalia ai, o Satani o le pule o lenei lalolagi? (e) O le ā se isi mea e faamaonia ai o Satani o le pule o lenei lalolagi?

11 Na silafia lelei e Iesu, o Satani o le pule o lenei lalolagi. Na faaali atu e Satani iā Iesu “malo uma o le lalolagi ma o latou mamalu.” Ona folafola atu lea e Satani iā Iesu: “Ou te avatu nei mea uma iā te oe, pe afai e tau lava ina e faapaʻū ma tapuaʻi mai iā te aʻu.” (Mataio 4:8, 9; Luka 4:5, 6) Manatu mai i le mea lenei. Pe e avea lenei folafolaga o se faaosoosoga iā Iesu pe ana lē pulea e Satani malo nei? E leʻi tetee Iesu i le manatu e faapea o Satani e ana malo nei o le lalolagi. E mautinoa lava, e faia faapea e Iesu pe ana faapea e lē o Satani e pulea malo nei.

12 E moni o Ieova le Atua e ou le malosi uma lava, o ia na faia le lagi ma le lalolagi matagofie. (Faaaliga 4:11) Ae e lē o taʻua i le Tusi Paia o Ieova le Atua po o Iesu Keriso, le pule po o le alii o lenei lalolagi. O le mea moni, na fetalai Iesu o Satani o “le pule o lenei lalolagi.” (Ioane 12:31; 14:30; 16:11) Ua taʻua foʻi i le Tusi Paia, o Satani le Tiapolo o le “atua o lenei faiga o mea a le lalolagi.” (2 Korinito 4:3, 4) Na tusi le aposetolo o Ioane e faatatau i lē e tetee, o Satani lea: “O le lalolagi atoa o loo nofo toʻilalo i le pule a lē o loo leaga.”—1 Ioane 5:19.

LE AUALA E TAFIESEA AI LE LALOLAGI A SATANI

13. Aiseā ua manaʻomia ai se lalolagi fou?

13 O loo faasolo ina leaga le lalolagi i tausaga taʻitasi. Ua tumu le lalolagi i taua, le ʻaufaipolotiki lē faamaoni, o taʻitaʻi lotu pepelo, ma tagata solitulafono. Ua lē mafai ona toe faaleleia le lalolagi. Ua faailoa mai e le Tusi Paia, ua toeitiiti ona aveesea lea e le Atua lenei lalolagi amioleaga, e ala i lana taua o Amaketo. O le a suia i se lalolagi fou e mau ai tagata amiotonu.—Faaaliga 16:14-16.

14. O ai ua tofia e le Atua e fai ma Pule i Lona Malo, ma na faapefea ona valoia mai lenei mea?

14 Na tofia e Ieova le Atua Iesu Keriso e Pule i Lona Malo faalelagi. Ua leva ona valoia mai i le Tusi Paia: ʻUa fanau mai mo i tatou le tama, ua foaʻiina mai mo i tatou le atalii; ma o le a i luga o lona tauʻau le pulega [malo] a se perenise. O le a faaigoa o ia o le Perenise o le Filemu. E leai se mea e gata mai ai le tele o lana pulega o se perenise atoa ma le filemu.’ (Isaia 9:6, 7) E tusa ai ma lenei malo, na aʻoaʻoina e Iesu ona soo ia tatalo e faapea: “Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.” (Mataio 6:10) O le a tatou aʻoaʻoina mulimuli ane i lenei tusi, ua toe o se aga ona faaumatia loa lea e le Malo o le Atua, o malo uma o lenei lalolagi ma pulea ai le lalolagi. (Faitau le Tanielu 2:44.) Ona aumaia loa lea e le Malo o le Atua se parataiso i le lalolagi.

UA I FAITOTOʻA LE LALOLAGI FOU!

15. O le ā le “lalolagi fou”?

15 Ua faapea mai le Tusi Paia: ʻE tatou te faatalitali i le lagi fou ma le lalolagi fou, e tusa ma le folafolaga a le Atua, e mau ai le amiotonu.’ (2 Peteru 3:13; Isaia 65:17) I nisi taimi e faasino atu ai e le Tusi Paia le upu “lalolagi,” i tagata o loo soifua i le lalolagi. (Kenese 11:1) O lea la, o le “lalolagi fou” amiotonu, e faasino atu i tagata ua maua le finagalo malie o le Atua.

16. O le ā le meaalofa mai le Atua mo ē e maua lona finagalo malie, ma o le ā tatou te faia ina ia maua ai lenā meaalofa?

16 Na folafola mai e Iesu o le a maua e i latou e finagalo malie i ai le Atua, le meaalofa o le “ola e faavavau” i le lalolagi fou. (Mareko 10:30) Faamolemole suʻe ane lau Tusi Paia i le Ioane 3:16 ma le 17:3, ma faitau i fetalaiga a Iesu i mea e tatau ona tatou faia, ina ia maua ai le ola e faavavau. Ia tomānatu i mau o le Tusi Paia i itulau o loo sosoo mai i faamanuiaga o le a olioli ai tagata ua agavaa e maua lenā meaalofa matagofie mai le Atua, i le Parataiso o loo fotuaʻi mai.

17, 18. E faapefea ona tatou mautinoa o le a filemu ma saogalemu le lalolagi atoa?

17 E lē toe iai le amioleaga, taua, solitulafono ma faiga sauā. ʻE lē toe iai le tagata amioleaga; a o ē e agamalu, e fai mo i latou le lalolagi.’ (Salamo 37:10, 11) O le a iai le filemu auā e ʻfaaiʻuina e le Atua taua i tuluʻiga o le lalolagi.’ (Salamo 46:9; Isaia 2:4) E “tupu olaola ai lē e amiotonu, e tele foʻi le filemu seʻia leai se masina”—ioe, e manuia e faavavau!—Salamo 72:7.

18 O le a saogalemu tagata tapuaʻi o Ieova. Na filemu tagata Isaraelu i aso anamua ina ua usiusitai i le Atua. (Levitiko 25:18, 19) Maʻeu le matagofie o le ola i se Parataiso saogalemu faapena!—Faitau le Isaia 32:18; Mika 4:4.

19. E faapefea ona tatou iloa o le a tele meataumafa i le lalolagi fou a le Atua?

19 E lē toe utiuti meataumafa. Na pese le faisalamo: “O le a tele saito i le laueleele; o le a fau ma soloi i tumutumu o mauga.” (Salamo 72:16) O le a faamanuia e Ieova le Atua ona tagata amiotonu, ma “e fua mai lava e le laueleele ona fua.”—Salamo 67:6.

20. Aiseā tatou te mautinoa ai o le a avea le lalolagi atoa ma parataiso?

20 O le a avea le lalolagi atoa ma parataiso. O le a iai fale fou ma togālaau matagofie i le lalolagi, lea sa muaʻi faaleagaina e tagata agasala. (Faitau le Isaia 65:21-24; Faaaliga 11:18) O le a faasolosolo ona faalauaʻitele atu le parataiso seʻia oo ina avea le lalolagi atoa ma nofoaga matagofie, e pei o le faatoʻaga o Etena. O le a ʻfaamafola le aao o le Atua ma faamalie le manaʻo o mea ola uma lava.’—Salamo 145:16.

21. O le ā e iloa ai o le a nonofo filemu tagata ma manu?

21 O le a nonofo filemu tagata ma manu. O le a fafaga faatasi manu feʻai ma manu lalata. E lē toe fefe se tamaitiiti i se manu feʻai e pei ona iai i le taimi nei.—Faitau le Isaia 11:6-9; 65:25.

22. O le ā o le a tupu i maʻi?

22 O le a lē toe iai se tagata e maʻi. Ona o Iesu o le Pule o le Malo o le Atua, e tele atu faamālōlōga o le a ia faia na i lo le taimi na soifua ai i le lalolagi. (Mataio 9:35; Mareko 1:40-42; Ioane 5:5-9) “E lē fai mai foʻi se tasi ua nofo ai: ʻOu te maʻi.’”—Isaia 33:24; 35:5, 6.

23. Aiseā tatou te olioli ai ona o le toetū?

23 O le a toetutū ē pele ua maliliu, ma le faamoemoe e ola e faavavau. O le a toetutū ē uma ua maliliu o loo manatuaina e le Atua. “E toetutū mai tagata amiotonu ma tagata amiolētonu.”—Galuega 24:15; faitau le Ioane 5:28, 29.

24. O le ā sou lagona i le ola ai i le Parataiso i le lalolagi?

24 Maʻeu se lumanaʻi matagofie mo ē e filifili e aʻoaʻo e uiga i Lē na faia mea uma lava o Ieova le Atua, ma auauna iā te ia! O le parataiso lea o le a iai i le lalolagi i le lumanaʻi na fetalai i ai Iesu, ina ua folafola atu i le tagata solitulafono na tautau i ona autafa: “O le a ta faatasi ma oe i le Parataiso.” (Luka 23:43) E tāua ona tatou iloa atili Iesu Keriso, o lē o le a auala mai ai nei faamanuiaga.