Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

CAPÍTULO 3

Ndiéjunʼ eyoo maʼni Dios náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ rá.

Ndiéjunʼ eyoo maʼni Dios náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ rá.
  • Ndiéjunʼ eyoo maʼni Dios ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ numbaaʼ rá.

  • Ndiéjunʼ nduwaʼ nijuiʼthá ga̱jma̱a̱ numuu Dios rá.

  • Xú káʼnii gákuwáanʼ náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ nda̱wa̱á rá.

1. Ndiéjunʼ eyoo maʼni Dios náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ rá.

MITSAAN rí eyoo maʼni Dios náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ: Dí majtíin xa̱bu̱ mu makuwá gagi ga̱jma̱a̱ xáʼniun nandii. Náa Biblia naʼthí rí “Jeobá Dios niʼni marigá mbá ixi̱ ri̱ʼi̱ náa Edén” ga̱jma̱a̱ “niʼni mbaʼya [...] xúgíʼ ixi̱ rí nakujmaa mitsaan ga̱jma̱a̱ miʼtsí miʼtsu”. Nda̱wa̱á niʼni timbáa xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ timbáa a̱ʼgu̱, bi̱ nigumbiʼñún Adán ga̱jma̱a̱ Eva, niʼni rí ikhiin makuwá náa ku̱ba̱ʼ mitsaan ga̱jma̱a̱ niʼthún: “Gaguaʼdíin e̱jña̱la, gaʼni mbaʼánʼ, gakuwáanʼ náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ gutañájunʼ” (Génesis 1:28, 2:8, 9, 15). Xó má eʼyáá, ikhaa nindoo rí muguaʼdiin e̱jñún, mu xúʼko̱ maʼni mbaʼin xa̱bu̱ náa awúu̱n ixi̱ ri̱ʼi̱ náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ muñewu̱u̱n xujkhúʼ.

2. a) Náa numuu nduʼyáá gajkhun rí maʼga̱nú marigá rí eyoo maʼni Dios náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ rá. b) Xóo má eʼthí náa Biblia, tsíin xa̱bíi gákuwá kámuu mbiʼi rá.

2 Xú káʼnii tayáá ikháánʼ, lá maʼga̱nú marigá gajkhun rí eyoo maʼni Jeobá ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ bi̱ makuwá náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ mitsaan ráʼ. Ikhaa nakudaminaʼ: “Ni̱jkhánú nitha; ma̱ngaa manimbánuu” (Isaías 46:9-11; 55:11). Bi̱ Niʼni xúgíʼ dí rígá maʼnimbánuu xúgíʼ rí nakudaminaʼ maʼni. Ikhaa niʼthí rí “táʼni marigá i̱ndó Ku̱ba̱ʼ”, “ikhaa niʼni mu makuwá xa̱bu̱” (Isaías 45:18). Tsíin lá xa̱bíi nindoo Dios makuwá náa tsu̱du̱u̱ numbaaʼ rígi̱, ga̱jma̱a̱ nguátha mba̱yu̱ʼ rá. Náa Biblia nariʼña̱a̱: “Xa̱bu̱ bi̱ nuni rí jmbu makuwá kámuu mbiʼi náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ” (Salmo 37:29; Revelación [o Apocalipsis] 21:3, 4).

3. Ndiéjunʼ dí ra̱májánʼ xtáa rarígá náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ, ga̱jma̱a̱ xú káʼnii nindxu̱u̱ graxe̱ rí gíʼmaa muʼnilú rá.

3 Mú xóo tséjkha̱nú mambanúu rí eyoo Dios maʼni. Xa̱bu̱ numbaaʼ naʼniún nandii ga̱jma̱a̱ nakháñun; nuxmijná ga̱jma̱a̱ nuradímíjná. Mixtiʼkhu nindxu̱u̱ rí xtáa rarígá mbiʼi xúgi̱. Mú, Jeobá na̱nguá nindoo marigá xúgi̱ kaʼnii Ku̱ba̱ʼ xó má eʼyáá xúgi̱. Ndiéjunʼ nirígá rá. Náa numuu rí xóo tsimbánuu rí eyoo maʼni Dios náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ rá. Rí maxtiʼña̱a̱ graxe̱ rígi̱, tséʼkha̱ náa nimbá libro rí nuni xa̱bu̱, numuu rí xkujndu nigi̱ʼdu̱u̱ mekhuíí.

NÁA PHÚ NI̱ʼKHA̱ XA̱BU̱ BI̱ SIA̱Nʼ

4, 5. a) Tsáa ninindxu̱u̱ bi̱ niʼthúu̱n Eva náa mbáa a̱bu̱nʼ rá. b) Xú káʼnii e̱jkha̱nú eʼni mbáa xa̱bu̱ bi̱ tséʼni kúwáʼ xúgi̱ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á na̱jkha̱nú naʼni kúwáʼ xá.

4 Náa timbá libro ndrígóo Biblia naʼthúlúʼ rí náa ixi̱ ri̱ʼi̱ Edén nikujmaa mbáa bi̱ gíʼdoo sia̱nʼ náa Dios. Maski ajndu nagumbiʼyuu “a̱bu̱nʼ”, mú raʼkháa xóo eʼwíínʼ a̱bu̱nʼ. Náa námbáa libro ndrígóo Biblia nasngájmaa rí “nagumbiʼyuu Gixa̱a̱ ga̱jma̱a̱ Satanás, bi̱ naʼninduwiinʼ xúgínʼ xa̱bu̱ bi̱ kuwa náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ”. Ma̱ngaa nagumbiʼyuu “abunʼ huayu” (Génesis 3:1; Revelación 12:9). Ángel bugi̱ bi̱ gíʼdoo tsiakii, mbá espíritu rí tsékujmaa nijmiuu mbáa a̱bu̱nʼ mu maʼthúu̱n Eva. Niʼni rí mawán aʼwóo náa mbáa a̱bu̱nʼ. Ángel bugi̱ nixtáa ndiʼyoo índo̱ Dios niʼni mújúnʼ Ku̱ba̱ʼ mu makuwá xa̱bu̱ (Job 38:4, 7).

5 Nduʼyáá rí xúgíʼ rí niʼni Jeobá nindxu̱u̱ májánʼ wéñuʼ. Mú, tsáa niʼnii bi̱ nuʼtháán “Gixa̱a̱” ga̱jma̱a̱ “Satanás” rá. Mu makru̱ʼu̱lú, mbáa ángel ndrígóo Dios bi̱ gíʼdoo tsiakii nirtaximínáʼ Gixa̱a̱ numuu rí ikhaa má nindoo. Xú káʼnii ni̱jkha̱nú nirígá xúʼko̱ kaʼnii rá. Xó má mbá xa̱bu̱ bi̱ na̱nguá eʼni kúwáʼ xúgi̱ mú nda̱wa̱á na̱jkha̱nú nartaximínáʼ kuʼwáʼ. Xú káʼnii e̱jkha̱nú erígá rúʼko̱ rá. Rígi̱ narígá índo̱ mbáa xa̱bu̱ naniñuʼ mbaja̱a̱ dí ra̱májánʼ náa a̱jkiu̱u̱n. Á mu nandxa̱ʼwáminaʼ má xúʼko̱ dí ra̱májánʼ, dí ra̱májánʼ rúʼko̱ maʼga̱ rajoo itháán náa a̱jkiu̱u̱n. Nda̱wa̱á, índo̱ gáʼga̱nú mbiʼi rúʼko̱, xa̱bu̱ bugi̱ mbá asndu maʼga̱nú maʼni rí xtáa randxa̱ʼóo edxu̱u̱ (atraxnuu Santiago 1:13-15).

6. Xú káʼnii ni̱jkha̱nú nirtaximínáʼ Satanás ga̱jma̱a̱ Gixa̱a̱ mbáa ángel ndrígóo Dios bi̱ gíʼdoo tsiakii rá.

6 Ikhaa rígi̱ rí nigíʼnuu Satanás. Mbáa ni̱jkha̱nú niʼdxuun rí Jeobá niʼthúu̱n Adán ga̱jma̱a̱ Eva rí muguaʼdiin e̱jñún ga̱jma̱a̱ rí majtíin náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ gajmiún e̱jñún (Génesis 1:27, 28). Mbáa nindxa̱ʼwáminaʼ: “¡Xúgínʼ xa̱bu̱ bugi̱ ma̱ndoo mbuyamajkhuʼ ikhúúnʼ ki xóo Dios!”. Dí ra̱májánʼ rígi̱ ni̱jkha̱ rajoo náa awúu̱n a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á ni̱jkha̱ kayá maʼni nduwaʼ Eva índo̱ niʼthúu̱n dí ragájkhun ga̱jma̱a̱ numuu Dios (atraxnuu Génesis 3:1-5). Xúʼko̱, ángel bugi̱ nirtaximínáʼ “Gixa̱a̱”, rí nandoo gáʼthi “Calumniador”. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ “Satanás”, rí nandoo gáʼthi “Opositor”.

7. a)Náa numuu nikháñu Adán ga̱jma̱a̱ Eva rá. b) Náa numuu rí xúgiáanʼ ikháanʼ bi̱ ni̱ndxu̱lú e̱ji̱i̱n Adán naʼni xa̱bu̱ waniáʼ ga̱jma̱a̱ nakháñulú rá.

7 Satanás niʼni nduwaʼ ga̱jma̱a̱ nigruiga̱ tsáʼkhá náa Adán ga̱jma̱a̱ Eva mu xúnimbu̱ún náa Dios (Génesis 2:17; 3:6). Numuu rí túnimbu̱ún nájmi̱i̱n nikháñun, xó má niʼthí Diós mugíʼnin (Génesis 3:17-19). Índo̱ Adán nikiéʼkúun ninindxu̱u̱ xa̱bu̱ aʼkhá, xúʼko̱ niʼni rí xúgínʼ e̱ji̱i̱n niguáʼdáá aʼkhá (atraxnuu Romanos 5:12). Muʼgíiʼ mbá xkri̱da ga̱jma̱a̱ ajua̱nʼ rí naguma ga̱jma̱a̱ pan, á mu ajua̱nʼ rígi̱ nigixmbiraʼa. Xú káʼnii gágajnúu xúgíʼ pan rí gaguma ga̱jma̱a̱ ajua̱nʼ rúʼko̱ rá. Xagájnuu májánʼ, magajnúu xó má ajua̱nʼ nigixmbiraʼa. Xúʼko̱ má mangáanʼ, xúgiáanʼ nagumáanʼ xó má “ajua̱nʼ rí nigixmbiraʼa” ga̱jma̱a̱ aʼkhá ndrígóo Adán. Ikhaa numuu rígi̱ rí naʼni xa̱bu̱ waniáʼ ga̱jma̱a̱ nakháñulú (Romanos 3:23).

8, 9. a) Ndiéjunʼ dí ra̱májánʼ niʼthí Satanás rá. b) Náa numuu rí Dios táʼni gámbíin nacha̱ bi̱ túnimbu̱ún rá.

8 Índo̱ Satanás niʼni rí Adán ga̱jma̱a̱ Eva makudaminaʼ aʼkhá náa Dios, ikhú nirtaximínáʼ xóo mbáa xa̱bu̱ bi̱ tséʼnimbo̱o̱. Niʼthá numuu rí xú káʼnii Jeobá xtáa raʼtáñajunʼ. Ikhaa niʼthí: “Ikhaa nindxu̱u̱ mbáa rey bi̱ naʼni nduwiinʼ xa̱bi̱i̱ ga̱jma̱a̱ tsiniñúnʼ muni rí májánʼ. Tséyóoʼ rí Dios maʼtáñajúúnʼ xa̱bu̱, ikhiin mbuyáá ndiéjunʼ ñajunʼ rí májánʼ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ. Ikhiin makuwíin májánʼ á mu nunimbu̱ún rí na̱thu̱u̱n ikhúúnʼ”. Xú káʼnii gándoo gáriʼña̱a̱ Dios rí nitanumáá mixkawiʼ wéñuʼ rá. Tikhun nundxa̱ʼwa̱míjna̱ rí ndiyóoʼ makhañún bi̱ túnimbu̱ún. Á mu Dios nigudíin xúgínʼ, lá masngájma rí Satanás naʼni nduwaʼ ráʼ. Lá ma̱ndoo masngájma rí Dios naʼtáñajunʼ májánʼ ráʼ.

9 Jeobá ndaʼyoo kaʼwu ndiéjunʼ ñajunʼ rí jmbu. Ikha jngó táʼni gámbíin nacha̱ bi̱ túnimbu̱ún. Ikhaa ndiʼyoo rí ndiyóoʼ mba̱yu̱ʼ mbiʼi mu ma̱ndoo mariʼña̱a̱ májánʼ rí niʼthá numa Satanás ga̱jma̱a̱ masngájma rí ikhaa ñajunʼ mbáa bi̱ minduwaʼ. Ikha jngó niʼthí rí maniñuʼ nguáthá mbiʼi mu xa̱bu̱ mutañajumijná xó má eyoo Satanás. Náa capítulo 11 ndrígóo libro rígi̱ naʼthí náa numuu rí niʼni xúʼko̱ kaʼnii ga̱jma̱a̱ náa numuu rí niniñuʼ mba̱yu̱ʼ mbiʼi mu maʼnimbánuu graxe̱ rígi̱. Mú xúgi̱ atraxi̱mínáʼ: Lá nigiʼdoo mbá numuu Adán ga̱jma̱a̱ Eva mu munimbu̱ún náa Satanás, bi̱ nda̱a̱ nditháan kayuʼ rí niʼni ga̱jma̱a̱ numún ráʼ. Lá májánʼ niʼni á mu ikhiin nindxa̱ʼwa̱míjna̱ rí Jeobá bi̱ nixnúún xúgíʼ rí guáʼdáá, nindxu̱u̱ mbáa bi̱ minduwaʼ wéñuʼ ráʼ. Ndiéjunʼ gátani á mu ikháánʼ nitagiʼnin rígi̱ rá.

10. Xú káʼnii gándoo gátani rí maxtáa gagi Jeobá ga̱jma̱a̱ xú káʼnii gándoo gátriʼña̱a̱ rí niʼthí Satanás rá.

10 Májánʼ gáʼni á mu nundxa̱ʼwa̱míjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu graxe̱ rígi̱, numuu rí mbiʼi xúgi̱, xúgiáanʼ nuraʼníí xkujndu. Ikháánʼ ma̱ndoo matambáyii Jeobá ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ ma̱ndoo matriʼña̱a̱ rí niʼthí Satanás. Ma̱ndoo matatsiʼñáminaʼ rí Dios Maʼtáñajuanʼ ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ matasnga̱jmá rí Gixa̱a̱ nindxu̱u̱ phú minduwaʼ wéñuʼ (Salmo 73:28; atraxnuu Proverbios 27:11). Maski ajndu ra̱ʼkhá tháán mbaʼin wéñuʼ xa̱bu̱ kuwa náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ, i̱ndó nguájmi̱i̱n xa̱bu̱ eñún muni ñajunʼ ikhaa. Rígi̱ naʼni muʼni imbo̱o̱ graxe̱ rí gíʼdoo wéñuʼ numuu: Lá gajkhun naʼsngáa náa Biblia rí Satanás xtáa raʼtáñajunʼ náa numbaaʼ rígi̱ rá.

TSÁA NINDXU̱U̱ BI̱ NAʼTÁÑAJUNʼ NÁA NUMBAAʼ RÍGI̱ RÁ.

Xú káʼnii nindoo nixnáraʼa Satanás náa Jesús xúgíʼ reino dí rígá náa numbaaʼ á mu raʼkháa ndrígóo ikhaa xá.

11, 12. a) Ga̱jma̱a̱ milagro rí ndiʼyoo Jesús, xú káʼnii nisngájma rí Satanás nindxu̱u̱ bi̱ naʼtáñajunʼ náa numbaaʼ rígi̱ rá. b) Ndiéjunʼ i̱ʼwáʼ esngájma rí Satanás nindxu̱u̱ bi̱ naʼtáñajunʼ náa numbaaʼ rígi̱ rá.

11 Jesús táʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱u̱n rí Satanás nindxu̱u̱ bi̱ xtáa raʼtáñajunʼ náa numbaaʼ. Mbóo mbiʼi, Gixa̱a̱ niʼni mbá milagro mu masngajmu “mba xugui xuajin ri mbaʼo ri riga mbamba numba, gajma mba xugui gloria ri riga naʼ tsudu mbamba numba ruʼkue”, ikhú Satanás niʼthúu̱n Jesús: “Mba xugui rigueʼ maxnaʼ xi matasmatigaʼsmaʼanʼ inuʼ matane mbun” (Mateo 4:8, 9; Lucas 4:5, 6). Atatsaʼwáminaʼ rígi̱. Á mu Satanás na̱nguá gajkuáa ñawúunʼ xúgíʼ reino rúʼko̱, lá manigu̱ʼ magiʼdoo Jesús rí niʼthúu̱n Gixa̱a̱ maxnúu ráʼ. Ma̱ngaa, Jesús ni̱jkha̱nú ndiʼyoo rí xúgíʼ reino rúʼko̱ kaʼyoo Gixa̱a̱, ikhaa magruigú reino rúʼko̱ á mu na̱nguá gajkuáa ñawúunʼ Gixa̱a̱ bi̱ gíʼdoo sia̱nʼ náa Dios.

12 Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ gíʼdoo xúgíʼ tsiakii, bi̱ Niʼni xúgíʼ dí rígá náa mekhu ga̱jma̱a̱ dí rígá náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ (Revelación 4:11). Mú, náa Biblia tséʼthi rí Jeobá xtáa raʼtáñajunʼ náa numbaaʼ rígi̱, ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má Jesucristo. Jesús niʼthí rí Gixa̱a̱ nindxu̱u̱ bi̱ “naʼtañajun naʼ numba rigueʼ” (Juan 12:31; 14:30; 16:11). Ga̱jma̱a̱ náa Biblia naʼthí rí Satanás “ñajunʼ Dios” náa numbaaʼ rígi̱ (2 Corintios 4:3, 4). Apóstol Juan niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa índo̱ niʼnirámáʼ: “Indo su iʼhuinʼ xabu su cuhua runi ri ramejanʼ, iquin cuhue naʼ ago ñaunʼ guixa” (1 Juan 5:19).

NUMBAAʼ NDRÍGÓO SATANÁS MANDÁTI̱GA̱A̱

13. Náa numuu rí ndayóoʼ mbá numbaaʼ nuxi̱ʼ rá.

13 Mámbá tsiguʼ rí nanújngoo, numbaaʼ na̱jkha̱ raʼni itháan mixkawiʼ. Kuwa mbaʼin wéñuʼ soldados bi̱ nagún náa guerra, políticos bi̱ na̱nguá eni rí májánʼ, xa̱bu̱ ede̱ bi̱ a̱jma̱ inún ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ bi̱ tsigáwiinʼ a̱jkiu̱ún índo̱ nuradíin eʼwíínʼ. Xúgíʼ numbaaʼ xkawiʼ rígi̱ nánguá xú maguma májáánʼ. Náa Biblia nasngájma rí nacha̱ má Dios maʼni gámbáa náa guerra rí nagumbiʼyuu Armagedón, ga̱jma̱a̱ ikhú marigá mbá numbaaʼ nuxi̱ʼ náa marigá rí jmbu (Revelación 16:14-16).

14. Tsáa ndiyáaʼ Dios mu mani̱ndxu̱u̱ xóo Rey náa mekhuíí, ga̱jma̱a̱ xú káʼnii niʼtáriyaʼ Biblia marigá rá.

14 Jeobá ndiyáaʼ Jesucristo mu mani̱ndxu̱u̱ xóo Rey náa mekhuíí. Nákha wajyúúʼ, Biblia niʼtáriyaʼ: “Ika pu-maguiʼdo numu, jame magu mbiʼyu Ade Dios Tsi Mapu-Mba. Señor Dios maxnu Xili David tate-ma maguiʼi. Ika maʼtañajun mba xuguinʼ xabi Jacob asjndo jamu, jame asjndo jamu maʼtañajuinʼ” (Lucas 1:32, 33). Jesús niʼsngúún discípulos ndrígóo rí mutajkáan ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ, índo̱ niʼthí: “Gaʼka ri naratañajunʼ. Gambanu xo ri nandaʼ Ikan, xoma ri nambanu mikui, xuʼkue-ma gambanu mbayiʼ guejio manga” (Mateo 6:10). Xó má gúʼyáá itháan nda̱wa̱á, Reino ndrígóo Dios maʼni gámbíin má nacha̱ Xa̱bu̱ Ñajunʼ bi̱ kuwa náa tsu̱du̱u̱ numbaaʼ rígi̱ ga̱jma̱a̱ mariʼkuwíin (atraxnuu Daniel 2:44). Ga̱jma̱a̱ ikhú maʼni̱i̱ mitsaan náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ.

¡NA̱ʼKHA̱NÚ MIJNGII MBÁ NUMBAAʼ NUXI̱ʼ!

15. Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ “numbaaʼ nuxi̱ʼ” rá.

15 Náa Biblia naʼthúlúʼ rígi̱ “Indo Dios-ma necudaminaʼ naʼ icanʼlu ri mariga mecu nuxiʼ cami mariga numbaʼ nuxiʼ, ga naʼ numbaʼ nuxiʼ riʼcui mariga gagui cami xoguiʼ ri mejanʼ” (2 Pedro 3:13; Isaías 65:17). Índo̱ Biblia naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu “ku̱ba̱ʼ”, nguáná naʼthí ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ bi̱ kuwa ikhí (Génesis 11:1). Ikha jngó, “numbaaʼ nuxi̱ʼ” rí jmbu, ni̱ndxu̱ún xa̱bu̱ bi̱ naraʼwíin Dios.

16. Ndiéjunʼ regalo rí májánʼ wéñuʼ gáxnún Dios xa̱bu̱ bi̱ ikhaa niraʼwíin, ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gíʼmaa muʼni mu makhánulúʼ rá.

16 Jesús nikudaminaʼ rí índo̱ garigá numbaaʼ nuxi̱ʼ, Dios maxnún regalo rí májánʼ wéñuʼ xa̱bu̱ bi̱ niraʼwíin ikhaa mu makuwá “asjndo jamu” (Marcos 10:30). Atani mbá rí májánʼ, atayááʼ náa Biblia ndrígáʼ Juan 3:16 ga̱jma̱a̱ 17:3, ga̱jma̱a̱ matraxnuu rí niʼthí Jesús rí gíʼmaa muʼni mu makuwáanʼ kámuu mbiʼi. Rí xúgi̱ guʼyáá náa Biblia ndiéjunʼ rí májánʼ gúndrigú xa̱bu̱ bi̱ gakuwa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ mitsaan.

17, 18. Náa numuu nduʼyáá rí gajkhun marigá rí tsímáá ga̱jma̱a̱ rí ní xákuwáanʼ ga̱jma̱a̱ gamíi náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ rá.

17 Ní xárígá dí ra̱májánʼ wéñuʼ, guerra, delito ga̱jma̱a̱ dí nuxmijná xa̱bu̱. “Ilájuíin má tígo̱o̱ dí xa̱bu̱ xkawiʼ maguma gámbáa [...]. Mú, xa̱bu̱ bi̱ májánʼ a̱jkiu̱ún makuwá náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ.” (Salmo 37:10, 11.) Marigá rí tsímáá, numuu rí Dios maʼni “gámbáa guerra asndu náa námbáa ku̱ba̱ʼ” (Salmo 46:9; Isaías 2:4). Índo̱ gáʼga̱nú mbiʼi rúʼko̱, “makuwá mbaʼin xa̱bu̱ bi̱ muni rí jmbu” ga̱jma̱a̱ “marigá wéñuʼ rí tsímáá numuu rí gu̱nʼ maʼga̱nú maxtáa kámuu mbiʼi” (Salmo 72:7).

18 Xa̱bi̱i̱ Jeobá ní xákuwa ga̱jma̱a̱ gamíi. Nákha wajyúúʼ, índo̱ xa̱bu̱ Israel ninimbu̱ún rí niʼthí Dios, na̱nguá nikuwa ga̱jma̱a̱ gamíi (Levítico 25:18,19). ¡Xúʼko̱ má mangáanʼ, ra̱ʼkhá tháán májánʼ gaʼni rí ní xákuwáanʼ ga̱jma̱a̱ gamíi náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ mitsaan! (atraxnuu Isaías 32:18; Miqueas 4:4).

19. Xú káʼnii eʼyáá rí Dios maʼni marigá wéñuʼ ganitsu náa numbaaʼ nuxi̱ʼ rá.

19 Ní xárígá ewiʼ. David niʼni ajmúú: “Maʼga̱nú marigá wéñuʼ ganitsu náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ; ra̱ʼkhá tháán gárígá náa inuu kúbá” (Salmo 72:16). Jeobá maʼni tsajkurámíínʼ xa̱bu̱ bi̱ kuwa jmbu náa ikhaa, ga̱jma̱a̱ “maʼga̱nú marigá ganitsu náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ” (Salmo 67:6).

20. Xú káʼnii eʼyáá rí xúgíʼ Ku̱ba̱ʼ maʼni̱i̱ mitsaan rá.

20 Xúgíʼ Ku̱ba̱ʼ maʼni̱i̱ mitsaan. Marigá guʼwá rí mitsaan ga̱jma̱a̱ marigá ixi̱ ri̱ʼi̱ náa ku̱ba̱ʼ rí xa̱bu̱ aʼkhá niʼni gachúu (atraxnuu Isaías 65:21-24; Revelación 11:18). Índo̱ gáʼga ranújngoo tsiguʼ, Ku̱ba̱ʼ maʼga̱ raʼni̱i̱ itháan májánʼ wéñuʼ, ga̱jma̱a̱ xúgíʼ ku̱ba̱ʼ maʼni̱i̱ mitsaan wéñuʼ ma̱ngaa majma̱a̱ wéñuʼ ganitsu xó má náa ixi̱ ri̱ʼi̱ Edén. Asndu kámuu mbiʼi, Dios ‹narmbáʼtoo ñawúunʼ ga̱jma̱a̱ naxnún rí nda̱ñúnʼ xúgínʼ bi̱ kuwa nduya› (Salmo 145:16).

21. Ndiéjunʼ esngájma rí xa̱bu̱ makuwá tsímáá gajmiún xujkhúʼ rá.

21 Xa̱bu̱ makuwá tsímáá gajmiún xujkhúʼ. Mbóó guphiʼtsu xujkhú xáná gajmiún xujkhúʼ kharaʼdiin. Asndu nimbáa ada̱ lájuíin ní xámiñuu gúni xujkhúʼ mbiinʼ (atraxnuu Isaías 11:6-9; 65:25).

22. Ndiéjunʼ gárígá ga̱jma̱a̱ nandii rá.

22 Ní xárígá nandii. Índo̱ Jesús gáʼtañajunʼ mekhuíí xóo Rey náa Reino ndrígóo Dios, Ikhaa maʼni thanún itháan mbaʼin xa̱bu̱ ki xóo nákha nixtáa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ (Mateo 9:35; Marcos 1:40-42; Juan 5:5-9). “Ga̱jma̱a̱ nimbáa xa̱bu̱ xáʼthi: ‹Nandoo káñúʼ›.” (Isaías 33:24; 35:5, 6.)

23. Náa numuu rí marigá wéñuʼ gagi índo̱ gatuxi̱ín xa̱bu̱ bi̱ nikháñun rá.

23 A̱ngiu̱lú bi̱ nikháñun matangi̱i̱n makuwá mbu̱júu̱ ga̱jma̱a̱ ikhiin ní xákhañun mbu̱júu̱. Matuxi̱ín xúgínʼ xa̱bu̱ bi̱ nikháñun numuu rí Dios narmáʼáan a̱jkiu̱u̱n kaʼñúún. Xúʼko̱ kaʼnii, “mbuya tsi jmbun, xuʼkue-ma mbuya tsi rajmbun” (Hechos 24:15; atraxnuu Juan 5:28, 29).

24. Xú káʼnii xtaa ikháánʼ índo̱ natayáá rí ma̱ndoo maraxtaa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ mitsaan rá.

24 Ra̱ʼkhá tháán májánʼ rí guáʼthi̱i̱n bi̱ nandún majmañún itháan ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá, bi̱ Niʼni xúgíʼ dí rígá, ga̱jma̱a̱ bi̱ nandún muni ñajunʼ. Jesús nindoo gáʼthi rí mbayííʼ gi̱jyooʼ maʼni̱i̱ Ku̱ba̱ʼ mitsaan índo̱ niʼthúu̱n xa̱bu̱ bi̱ niʼni dí ra̱májánʼ bi̱ nikháñu náa níjniúu: “Maraxta gajma nindxuʼ naʼ paraiso” (Lucas 23:43). Ndayóoʼ wéñuʼ majmañulúʼ ga̱jma̱a̱ numuu Jesucristo, numuu rí xúgíʼ rígi̱ maʼga̱nú marigá ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa.