KAPITE TOLU
Koteā Te Fakatu’utu’u ’a Te ’Atua ’o ’Uhiga Mo Te Kele?
Koteā te fakatu’utu’u ’a te ’Atua ’o ’uhiga mo te malamanei?
Koteā te fakafifihi ’aē ne’e fai ki te ’Atua?
’I te ka ha’u, ’e feafea’i anai te ma’uli ’i te kele?
’E TAULEKALEKA ’aupito te fakatu’utu’u ’a te ’Atua ’o ’uhiga mo te kele. ’E faka’amu e Sehova ke nofo’i te kele e he haha’i ’e mā’u’uli fiafia pea mo haohaoa mai te mahaki. ’E ’ui fēnei ’i te Tohi-Tapu “ne’e fakatu’u e te ’Atua te ’ōloto ’i Eteni,” pea ne’e ina “fakahomo ai… te ’u fa’ahiga fu’u ’akau kehekehe ’aē ne’e matalelei ki te sio pea mo lelei ki te kai.” ’I tana ’osi fa’u te ’uluaki tagata pea mo te ’uluaki fafine, ia Atama mo Eva, ne’e tuku nāua e te ’Atua ki te nofo’aga taulekaleka ’aia pea mo ina ’ui age kiā nāua: “Koulua fānaunau, pea koulua liliu ’o haha’i, pea koulua fakafonu te kele, pea koulua pule’i.” (Senesi 1:28; 2: 8, 9, 15) Koia ne’e fakatu’utu’u e te ’Atua ke ma’u fānau te ’uluaki taumatu’a, ke nā fakalahi te ’ōloto ki te kele kātoa, pea mo nā taupau te faga manu.
2 ’I takotou manatu, ’e hoko anai koa te fakatu’utu’u ’aia ’a Sehova ’Atua ke mā’u’uli te haha’i ’i he kele kua liliu ko he palatiso? ’E ’ui fēnei e te ’Atua: “Ne’e au tala te fa’ahi ’aia,… pea ’e au fakahoko anai.” (Isaia 46:9-11; 55:11) Ei, ’e fakahoko mo’oni anai e te ’Atua ia tana fakatu’utu’u! ’E ina ’ui fēnei: “Ne’e mole ina fakatupu noa [te kele, kae] ne’e ina fa’u ke nofo’i.” (Isaia 45:18) Ko te ’u fa’ahiga haha’i fea ’aē ne’e loto e te ’Atua ke nātou mā’u’uli ’i te kele? Ne’e loto koa e Sehova ke nātou mā’u’uli fualoa? ’E tali fēnei ’i te Tohi-Tapu: “’E ma’u anai te kele e te kau faitotonu, pea ’e nātou nonofo ai anai ’o talu ai.”—Pesalemo 37:29; Apokalipesi 21:3, 4.
3 ’E mole he’eki hoko te fa’ahi ’aia. ’E kei mahahaki te haha’i pea mo nātou mamate; ’e nātou fetau’aki pea mo fematematehi’aki. Ne’e hoko te fihifihia. Kae ’e mahino ia, ne’e mole fakatu’utu’u e te ’Atua ke liliu te kele ohage ko te me’a ’aē ’e tou sisio kiai ’i te temi nei! Koteā ’aē ne’e hoko? He ko’e ne’e mole hoko te fakatu’utu’u ’a te ’Atua? ’E mole he tohi fakatagata ’e feala hana fakamahino mai ia te fa’ahi ’aia, kote’uhi ne’e hoko te fihifihia ’i te lagi.
TE HA’U’AGA ’O TE FILI
4 Ko te ’uluaki tohi ’o te Tohi-Tapu, ’e talanoa ki te tahi ne’e fakafeagai ki te ’Atua ’i te ’ōloto ’o Eteni. ’E ’ui ne’e ko “te gata,” kae ’i tona fakahagatonu ne’e mole ko he manu pe ia. Ko te tohi faka’osi ’o te Tohi-Tapu, ’e ina ’ui ’e ko ia “’aē ’e fakahigoa’i ko te Tevolo mo Satana, ia ia ’aē ’e ina fakahē’i te kele kātoa.” ’E toe fakahigoa’i ko “te gata olisinale.” (Senesi 3:1; Apokalipesi 12:9, MN) Ko te ’aselo mālohi ’aia, pe’e ko te laumālie fakapulipuli ’aia, ne’e ina faka’aoga’i te gata mo’o palalau kiā Eva, ohage ko he tagata faiva ’e ina gaohi he ki’i me’a gao’i ke hage ’e palalau. ’E mahino ia, ko te laumālie ’aia ne’e sio ki te ’Atua ’i tana teuteu’i ia te kele ma’a te tagata.—Sopo 38:4, 7.
5 Kae kapau ’e haohaoa ia me’a fuli ’aē ne’e fakatupu e Sehova, ko ai koa ’aē ne’e ina fakatupu te “Tevolo” ’aia, te “Satana” ’aia? ’I tona fakahagatonu, ko te foha fakalaumālie pea mo mālohi ’aia ’o te ’Atua, ne’e ina fakaliliu pe ia ia ko te Tevolo. Ne’e lava hoko feafea’i te fa’ahi ’aia? ’E tou ’ilo’i, ko he tagata ’e agalelei pea mo agatonu, ’e lava liliu ko he tagata kaiha’a. ’E hoko feafea’i te fa’ahi ’aia? ’E tuku e te tagata ’aia ke tuputupu ’i tona loto he holi ’e kovi. Kapau ’e ina haga taupau te manatu ’aia, pea ’e faifai pe anai pea mālohi ’aupito te holi ’aia. Pea ka hoko mai leva he temi faigamālie, ’e ina fakahoko anai te holi ’aia ’aē ne’e ina taupau loto.—Sakopo 1:13-15.
6 Ne’e hoko te fa’ahi ’aia kiā Satana te Tevolo. ’E mahino ia ne’e logo ki te ’ui age ’a te ’Atua kiā Atama mo Eva, ke nā ma’u fānau pea mo nā fakafonu te kele ’aki tonā hōloga. (Senesi 1:27, 28) Ne’e lagi manatu fēnei ia Satana: ‘’E feala ki te haha’i fuli ke nātou atolasio kiā te au kae tuku tanatou atolasio ki te ’Atua.’ Ne’e tupu te holi ’aia ’i tona loto, pea ne’e ina kākā’i leva ia Eva ’o ina fakamatala age te ’u loi ’o ’uhiga mo te ’Atua. (Senesi 3:1-5) ’I te temi ’aia ne’e liliu ai leva ko “te Tevolo,” ’aē ko tona faka ’uhiga “ko he tahi ’e fasitu’u,” pea mo toe liliu foki ko “Satana,” ’aē ko tona faka ’uhiga ko “he tahi ’e fakafeagai.”
7 ’I tana faka’aoga’i te loi pea mo te kākā, ko Satana te Tevolo ne’e ina fakaneke ia Atama mo Eva ke nā talagata’a ki te ’Atua. (Senesi 2:17; 3:6) Ki muli age ne’e nā mamate, ohage pe ko tona tala age e te ’Atua mo kapau ’e nā talagata’a. (Senesi 3:17-19) ’I te liliu ’a Atama ’o he’e haohaoa ’uhi ko tana agahala, ko tona hōloga fuli kua pikisia ’i tana agahala. (Loma 5:12) ’E feala ke fakatatau te fa’ahi ’aia ki he pā ta’o keke. Kapau ’e koko te pā ’aia, e feafea’i anai te ’u keke ’aē ka ta’o ai? ’E ’iloga anai te koko ’aia ’i te ’u keke fuli. ’O toe feiā aipe, ohage ko te koko ’aia, kua pikisia te tagata fuape ’i te ma’uli he’e haohaoa ’o Atama. Ko te tupu’aga la ’aia ’o te matutu’a pea mo te mamate ’a te haha’i fuli.—Loma 3:23.
8 ’I te temi ’aē ne’e fakaneke ai e Satana ia Atama mo Eva ke nā agahala ki te ’Atua, ne’e ko he agatu’u mo’oni ’aia ki te ’Atua, he ne’e ina fakafihi’i te fa’ahiga takitaki ’a Sehova. Ne’e lagi ’ui fēnei e Satana: ‘Ko te ’Atua ’e mole ko he takitaki lelei. ’E gutuloi pea ’e mole ina fia foaki te ’u me’a ’aē ’e lelei ki tana haha’i. ’E mole ’aoga ki te tagata ke takitaki ia ia e te ’Atua. ’E feala pe hana filifili ma’a ia totonu te me’a ’aē ’e lelei pea mo te me’a ’aē ’e kovi. Pea ’e lelei age anai tonatou ma’uli mo kapau ’e au takitaki nātou.’ Ne’e koteā te tali ’a te ’Atua ki tefakafifihi ’aia? Ko ’ihi ’e nātou ’ui ne’e lelei age ki te ’Atua ke ina molehi atu aipe ia te kau fakafeagai ’aia. Kae ne’e tali anai koa ki te fakafifihi ’a Satana? Ne’e fakamo’oni ai koa ’e lelei te fa’ahiga takitaki ’a te ’Atua?
9 ’Uhi ko tana faitotonu, ne’e mole faka’auha atu aipe e Sehova ia te kau fakafeagai. Ne’e ina fia tuku he temi mo’o tali fakalelei ki te fakafifihi ’a Satana pea mo fakamo’oni ko te Tevolo ’e gutuloi. Koia ne’e tuku ai e te ’Atua ki te tagata ke ina takitaki ia ia totonu lolotoga he temi, ’i te pule ’a Satana. ’I te Kapite 11 ’o te tohi ’aenī, ’e tou vaka’i anai pe ko’e ne’e fai e Sehova ia te fa’ahi ’aia, pea he ko’e ne’e ina fakagafua ke fakalaka he temi loaloaga feiā ’i mu’a ’o tana fakatokatoka te ’u fihifihia ’aia. Kae ’e lelei hatatou fakakaukau’i te ’u fehu’i ’aenī: Ne’e tonu koa kiā Atama mo Eva ke nā tui kiā Satana, ’aē ne’e mole he’eki ina fai he me’a lelei ma’a nāua? Ne’e tonu koa ke nā faka tui ko Sehova ’e gutu loi, logola ko ia ’aē ne’e ina foaki age te ’u me’a fuli ’aē ne’e nā ma’u? Kae e feafea’i age la mo kanapau ne’e ko koutou?
10 ’E lelei hatatou fakakaukau’i te ’u fehu’i ’aia, kote’uhi ’e toe fai mai kiā tatou takitokotahi te ’u fehu’i ’aia ia ’aho nei. Ei, ’e koutou ma’u te fealagia ke koutou lagolago kiā Sehova mo’o tali ki te fakafifihi ’a Satana. ’E feala hakotou tali ke liliu ia Sehova ko tokotou Pule, pea mo lagolago ki ai mo’o fakahā ko Satana ’e gutuloi. (Pesalemo 73:28; Tā’aga Lea 27:11) Kae ko te tokosi’i pe ’i te lau’i miliale haha’i ’o te malamanei, ’e nātou filifili ke nātou lagolago kiā Sehova. ’E laga’i ai te fehu’i ma’uhiga ’aenī: ’E ako’i mo’oni mai koa ’i te Tohi-Tapu ko Satana te pule ’o te malamanei?
KO AI TE PULE ’O TE MALAMANEI?
Ne’e lava foaki e Satana kiā Sesu te ’u pule’aga fuli ’o te kele, he ne’e ’a’ana te ’u pule’aga ’aia
![’E teteke e Sesu ia te fakahala ’a Satana ke ina foaki age te pule ki te mālamanei](https://assetsnffrgf-a.akamaihd.net/assets/l/bh/bh_WA/30.jpg)
11 Ne’e ’ilo’i papau e Sesu ko Satana te pule ’o te malamanei. ’I te tahi lakaga, ne’e fakahā faka milakulo age e Satana kiā Sesu “te atu puleaga o te malama-nei mo onatou kololia.” Pea ne’e ina fakapapau fēnei age kiā Sesu: “Ko meafuape aeni e au foaki anai kia te koe, kapau e ke tulolo ifo o atolasio mai kia te au.” (Mateo 4: 8, 9; Luka 4: 5, 6) Koutou fakakaukau’i age mu’a. ’E feala koa ke tou ’ui ne’e ko he fakahala’i ’aia ’o Sesu, mo kanapaula ne’e mole ko Satana te pule ’o te ’u pule’aga ’aia? Ne’e mole fakafihi’i e Sesu te ’ui age e Satana ’e ’a’ana te ’u pule’aga ’o te malamanei. ’E mahino ia, ne’e feala kiā Sesu ke ina fakafihi’i ia Satana, mo kanapaula ne’e mole ko ia te pule ’o te ’u pule’aga ’aia.
12 ’E ko Sehova, te ’Atua Māfimāfi, te Tupu’aga ’o te ’atulaulau taulekaleka. (Apokalipesi 4:11) Kae ’e mole he vaega ’i te Tohi-Tapu ’e ina ’ui ai ’e ko Sehova ’Atua pe’e ko Sesu Kilisito te pule ’o te malamanei. Ne’e ’ui fakahagatonu e Sesu, ko Satana “te pule o te malama-nei.” (Soane 12:31; 14:30; 16:11) ’E toe ’ui ’i te Tohi-Tapu ko Satana te Tevolo ’e ko “te atua o te malama-nei.” (2 Kolonito 4:3, 4) ’O ’uhiga mo Satana, te ’aselo fakafeagai ’aia, ne’e tohi fēnei e te ’apositolo ko Soane: “Ko te malamanei kātoa ’e takoto ia ’i te mālohi ’o te agakovi.”—1 Soane 5:19, MN.
’E HOKO FEAFEA’I ANAI TE FAKA’AUHA ’O TE MĀLAMA ’A SATANA?
13 ’E ha’u pe te ta’u mo te ’āsili fakamataku ’o te malamanei: ’e lahi ai ia te ’u kautau ’e fetau’aki, mo te ’u haha’i politike aga fakakākā, te kau takitaki lotu malualoi, pea mo te haha’i fai fakapō. ’E mole feala ki te malamanei ke ina fetogi tana aga. ’E fakahā mai ’i te Tohi-Tapu, kua fakaōvi mai te temi ’aē ka molehi ai e te ’Atua te mālama agakovi, pea ’e hoko anai lolotoga te tau ’o Halamaketone. Pea ’e fetogi anai ia te mālama ’āfea e te mālama fo’ou pea mo faitotonu.—Apokalipesi 16:14-16.
14 Ne’e filifili e Sehova ’Atua ia Sesu Kilisito, ke pule ’i Tona pule’aga ’aē ’i selo. Kua fualoa ki mu’a atu, ne’e fakakikite fēnei ’i te Tohi-Tapu: “Kua tupu te tamasi’i ma’a tatou, kua foaki mai te foha ma’a tatou: pea ko [te pule’aga] ’e hili anai ki tona fuga’uma: pea ’e fakahigoa anai… [ko te] ’Aliki ’o te Tokalelei. ’E mole gata anai te tuputupu ’o tona pule’aga pea mo te tokalelei.” (Isaia 9:6, 7) ’O ’uhiga mo te pule’aga ’aia, ne’e ako’i e Sesu tana ’u tisipulo ke nātou faikole fēnei: “Ke hoko mai tou pule’aga! Ke fai tou finegalo ’i te kele, ohage ko selo!” (Mateo 6:10, MN) Ohage ko te me’a ’aē ka tou vaka’i anai ki muli age ’i te tohi ’aenī, ko te Pule’aga ’o te ’Atua ’e ina faka’auha anai te ’u pule’aga fuli ’o te malamanei, pea ko te pule’aga pe ’aia ’aē ka ina fetogi anai te ’u pule’aga fuli ’aia. (Taniela 2:44) Pea ’e fakatu’u anai e te Pule’aga ’o te ’Atua, ia te palatiso fakakelekele.
KUA ŌVI MAI TE MĀLAMA FO’OU
15 ’E fakapapau fēnei mai ’i te Tohi-Tapu: “Ohage ko tona fakapapau mai [e te ’Atua], ’e tou fakatalitali ki te ’u lagi fo’ou pea mo te kele fo’ou, ’aē ’e tonu ke nofo ai te faitotonu.” (2 Petelo 3:13, MN; Isaia 65:17) ’I ’ihi temi, ’i te Tohi-Tapu ko te kupu “kele” ’e faka ’uhiga ki te haha’i ’aē ’e mā’u’uli ’i te kele. (Senesi 11:1) Koia ko “te kele fo’ou” ’aē ’e ma’u ai te faitotonu, ’e ko te sosiete fakatagata ’aē ka tapuakina anai e te ’Atua.
16 Ne’e fakapapau e Sesu, ’i te mālama fo’ou, ko te haha’i ’aē ka tapuakina e te ’Atua ’e nātou ma’u anai te me’a ’ofa ’aē ko “te mauli heegata.” (Maleko 10:30) Koutou avahi takotou Tohi-Tapu ’i te koga tohi ’o Soane 3:16 pea mo Soane 17:3, pea koutou lau te ’u me’a ’aē ne’e ’ui e Sesu ke tou fai ke feala hatatou ma’u ia te ma’uli he’egata. ’I te lakaga nei, tou vaka’i age mu’a ’i te Tohi-Tapu, te ’u tapuakina ’aē ka ma’u anai e te haha’i ’aē ka mā’u’uli ’o he’egata, ’i te Palatiso fakakelekele.
17’E pulihi anai te agakovi, te tau, te fai fakapō, pea mo te agamālohi. “’E pulihi anai te tagata agakovi… Kae ko te kau agavaivai ’e nātou ma’u anai te kele.” (Pesalemo 37:10, 11) ’E ma’u anai te tokalelei kote’uhi ‘’e fakagata anai e te ’Atua te ’u tau ’o a’u ki te ’u potu taupotu ’o te kele.’ (Pesalemo 46:9; Isaia 2:4) ’I te temi ’aia, “’e tuputupu anai te tagata faitotonu, pea ’e tu’u anai te tokalelei ’o a’u ki te puli ’o te māhina”—ei, ’o talu ai.—Pesalemo 72:7.
18Ko te haha’i ’aē ’e atolasio kiā Sehova, ’e nātou mā’u’uli anai ’i te fīmālie. ’I te ’u temi faka Tohi-Tapu, ne’e mā’u’uli fīmālie te kau Iselaele ’i tanatou kei fakalogo ki te ’Atua. (Levitike 25:18, 19) ’O toe feiā aipe, ’e ko he me’a taulekaleka anai te ma’u ’o te ta’i ma’uli fīmālie ’aia ’i te Palatiso.—Isaia 32:18; Mikea 4: 4.
19’E mole toe hoge me’a kai anai. Ne’e hiva fēnei te tagata fai pesalemo: “’E mahu anai te pulapula ’i te kele; ’e tapuke anai ’i te tumutumu ’o te ’u mo’uga.” (Pesalemo 72:16) ’E tapuakina anai e Sehova ’Atua tana haha’i faitotonu, pea “ko te kele ’e ina foaki anai tona ’u fua.”—Pesalemo 67:6.
![Ko te haha’i mai te lanu kehekehe ’e natou fakafiafia fakatahi ki te Palatiso](https://assetsnffrgf-a.akamaihd.net/assets/l/bh/bh_WA/35.jpg)
20’E liliu anai te kele kātoa ko he palatiso. ’I te ’u kele ’aē ne’e maumau’i e te haha’i agahala, ’e laga ai anai he ’u ’api matalelei pea mo fai ai he ’u ’ōloto taulekaleka. (Isaia 65:21-24; Apokalipesi 11:18) ’Aki te temi, ko te ’u potu ’o te kele ’aē kua fakamatalelei’i, ’e fakakaku anai ki te kele kātoa, pea ’e liliu anai ’o matalelei pea mo kele lelei ohage ko te ’ōloto ’o Eteni. Pea ‘’e ’avahi mo’oni anai e te ’Atua tona nima mo’o foaki ki te me’a ma’uli fuape, te me’a ’aē ’e holi kiai.’—Pesalemo 145:16.
21’E ma’uli tokalelei anai te tagata mo te ’u manu. Ko te ’u manu fekai pea mo te ’u manu lalata, ’e nātou kakai fakatahi anai. Mā’ia mo he ki’i tamasi’i, ’e mole toe mataku anai ’i te ’u manu ’aē ’e kaikai ’i te temi nei.—Isaia 11:6-9; 65:25.
22’E pulihi anai te mahaki. Ko Sesu, ’i tona tu’ulaga Pule ’o te Pule’aga ’o te ’Atua ’aē ’i selo, ’e ina fakamālōlō anai te ’u mahaki ’i te kele kātoa. (Mateo 9:35; Maleko 1:40-42; Soane 5:5-9) Pea “’e mole he tahi ’e ina ’ui anai: ‘’E au mahaki.’”—Isaia 33:24; 35:5, 6.
23’E toe fakatu’uake anai tatatou ’u mate ’aē ne’e tou ’o’ofa ai, pea ’e mole nātou toe mamate anai. Ko te kau mate fuli ’aē ’e manatu’i e te ’Atua, ’e toe fakatu’uake anai nātou. Ei, “’e ’i ai anai he fakatu’uake ’o te kau faitotonu pea mo te kau he’e faitotonu.”—Gaue 24:15, MN; Soane 5:28, 29.
24 ’E ko he ka ha’u taulekaleka ’aē ’e fakatalitali kiai te haha’i ’aē ’e nātou filifili ke nātou ’ilo’i ia Sehova ’Atua, totatou Tupu’aga Lahi, pea mo nātou tauhi kiā te ia. Ne’e manatu ia Sesu ki te Palatiso ’aē ka tu’u anai ’i te kele, ’i te temi ’aē ne’e ina fakapapau ai ki te tagata agakovi ’aē ne’e mate ’i ’ona tafa: “’E ke ’i te Palatiso anai mo au.” (Luka 23:43, MN) ’E ma’uhiga ’aupito ke tou haga ako pe’e ko ai ia Sesu Kilisito, ia ia ’aē ka ina faka fealagia anai ke hoko te ’u tapuakina ’aia.
KOTEĀ ’AĒ ’E AKO’I MAI ’I TE TOHI-TAPU?
- ’E hoko anai te fakatu’utu’u ’a te ’Atua, ’aē ko te fakaliliu ’o te kele ko he palatiso.—Isaia 45:18; 55:11.
- ’I te temi nei, ’e ko Satana te pule ’o te malamanei.—Soane 12:31; 1 Soane 5:19.
- ’I te mālama fo’ou, ’e foaki anai e te ’Atua he ’u tapuakina lahi ki te haha’i.—Pesalemo 37:10, 11, 29.
Te ’u Fehu’i Ako
1. Koteā te fakatu’utu’u ’a te ’Atua ’o ’uhiga mo te kele?
2. (a) He ko’e ’e tou faka tui ’e hoko anai te fakatu’utu’u ’a te ’Atua ’o ’uhiga mo te kele? (b) Koteā ’aē ’e ’ui ’i te Tohi-Tapu ’o ’uhiga mo te haha’i ’aē ka mā’u’uli anai ’o he’egata?
3. Koteā te ’u ’alu’aga faka’ofa’ofa ’aē ’e hoko ’i te kele ’i te temi nei, pea ko te ’u fehu’i fea ’aē ne’e malaga ai?
4, 5. (a) Ko ai mo’oni ’aē ne’e palalau kiā Eva ’aki te gata? (b) ’E lava feafea’i ki he tagata ne’e agalelei mo agatonu ’i te kamata, ke liliu ko he tagata kaiha’a?
6. Ne’e liliu feafea’i te foha fakalaumālie pea mo mālohi ’o te ’Atua, ko Satana te Tevolo?
7. (a) He ko’e ne’e mamate ia Atama mo Eva? (b) He ko’e ko te hōloga fuli ’o Atama ’e nātou matutu’a pea mo mamate?
8, 9. (a) Koteā ’aē ne’e fakafihi’i e Satana? (b) He ko’e koa ne’e mole faka’auha atu aipe e te ’Atua ia te kau fakafeagai?
10. ’E koutou lava lagolago feafea’i kiā Sehova mo’o tali ki te fakafifihi ’a Satana?
11, 12. (a) ’I te fakahala’i ’o Sesu, ’e hā feafea’i mai ’e ko Satana te pule ’o te malamanei? (b) Koteā te tahi ’u fakamo’oni ’e ko Satana te pule ’o te malamanei?
13. He ko’e ’e ’aoga ke fakatu’u he mālama fo’ou?
14. Ko ai ’aē ne’e filifili e te ’Atua ke Pule ’i Tona Pule’aga, pea ne’e fakakikite feafea’i te fa’ahi ’aia?
15. Koteā te “kele fo’ou”?
16. Koteā te me’a ’ofa makehe ’aē ka foaki anai e te ’Atua ki te haha’i ’aē ka ina tapuakina, pea koteā te me’a ’aē ’e tonu ke tou fai ke feala hatatou ma’u te me’a ’ofa ’aia?
17, 18. He ko’e ’e tou faka tui papau ’e ma’u anai te tokalelei mo te fīmālie ’i te potu fuape ’o te kele?
19. ’E tou ’ilo’i feafea’i ’e mahu anai te me’a kai ’i te mālama fo’ou ’aē ne’e fakapapau mai e te ’Atua?
20. He ko’e ’e tou faka tui papau ’e liliu anai te kele kātoa ko he palatiso?
21. Koteā ’aē ’e hā ’aki mai, ’e ma’uli tokalelei anai te tagata mo te ’u manu?
22. Koteā ’aē ka hoko ki te mahaki?
23. He ko’e ’e ko he me’a fakafiafia anai kiā tatou ia te fakatu’uake?
24. ’E malave feafea’i kiā tatou te ma’uli ’aē ka tou ma’u anai ’i te Palatiso ’i te kele?