Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

ESULA LOIWONGONET

Ingai bo Yesu Kristo?

Ingai bo Yesu Kristo?
  • Anyoin bo adoketait naka Yesu naitegelikina?

  • Aibo abunio ngesi?

  • Arai ngesi etunganan loka epone bani?

1, 2. (a) Kanukinyo ipedoria atemari ebe aijen ekiror loka etunganan kalo ejenara mam erai ebe ijeni ijo cut ngesi? (b) Anibo aijen naegitigita naejaatar itunga naikamunit Yesu?

IPU noi itunga luejenara kotoma akwap. Ice ejenara noi katutubet, araibo kakwap kec. Ice ejenara kakwap kere. Konye aijen ekiror loka etunganan kalo ejenara mam erai do ebe ijeni ijo cut ngesi. Mam erai ebe ijeni ijo nuipu nuikamunitos epone loepolounitor ngesi ka epone loejaar ngesi cut kwape itunganan.

2 Ejanete itunga luipu lukakwap akiro nuikamunitos Yesu Kristo, karaida eboit ngesi kotoma akwap adepar ikaru 2,000 luatuboros. Konye luipu mam ejenunitos Yesu ejok. Ebalas ice ebe arai nges etunganan loajokuna. Ice ebe arai ngesi enabi. Kaice da iyunitos ebe erai Yesu Edeke ido ibusakinit aima ngesi. Konye ibusakinit teni aima Yesu?

3. Kanukinyo eraatar akiro naepol ijo ajenun abeit naikamunit Yesu?

3 Erai akiro nuepok ijo ajenun abeit naikamunit Yesu. Kanukinyo? Naarai ebala Ebaibuli ebe: ‘Aijar namam edaun ŋes na ebe, kojenutu jo Edeke ediopet lokabeit, ka Yesu Kristo lokijukuni.’ (Yokana 17:3) Eebo, aijen abeit naikamunit Edeke Yawe ka Yesu Kristo epedori ainakin oni aijar namam edaun kotoma aparadais kakwap. (Yokana 14:6) Bobo da, einakinit Yesu aanyunet najokan kopone loibusakinitor aijar ka epone loebeitor oni ayait lucetunga. (Yokana 13:34, 35) Kotoma osula losodit koitabo kalo, apotu oni ketetemoto abeit naikamunit Edeke. Konye kwana, ketetemoto ber oni nuisisianakini Ebaibuli cut nuikamunitos Yesu Kristo.

MESIA LOESUMUNITAI

4. Anyoin apolou naka adoketa “Mesia” ka “Kristo”?

4 Eroko euria Yesu, abu Ebaibuli kodwarite abunere nakangol loebuni Edeke aijukun kwape Mesia, araibo Kristo. Adoketa “Mesia” (ka Aburanian) karaibo “Kristo” (ka Ayonanin) apoloukec kec ebe “Loinyonyoikinitai.” Abeit ainyonyoikin loesumunitai lo, araibo ebe ebuni Edeke aseikin ngesi adoketait naitegelikina. Kotoma osulai lukoingaren, ibuni oni aisisiaun nuipu nuikamunitos adoketait naepol naka Mesia kotoma aitodolikin aisumununeta nuka Edeke. Ibuni bobo oni aisisiaun nuikamunitos arerengusio nuepedori Yesu ainakin oni karaida kwapekwana. Eroko euruna Yesu, abuonokinos luepu ebe, ‘ingai bo erauni Mesia?’

5. Inyo cut acamunitos eisisiak luka Yesu kanu ikamunitos ngesi?

5 Neajaar Yesu loka Nasaret toma akwap, acamunitos cut ekesisiak ebe arai ngesi Mesia loadwaritai. (Yokana 1:41) Abu ediopet koisisiak, etunganan loanyaritai Simon Petero kolimok Yesu ebe: “Irai ijo Kristo.” (Matayo 16:16) Epone ani apedoriata esisiak ngul​—ido epone ani ipedoria oni da​—aitigogongo ebe erai teni Yesu Mesia loesumunitai?

6. Ituput epone loabu Yawe kingarakina itunga lumunon atiakun Mesia.

6 Adwaritos inabin luka Edeke luajaasi toma akwap eroko euruna Yesu, akiro nuipu kaidules nuikamunitos Mesia. Akiro nu kotoma aidules epedorete aingarakin itunga ajenun ngesi. Ipedori oni aituput iboro kopone kalo: arai kilimokin ijo alosit aisiriam itunganan yenimam ijo iwanyunitor kane epaanakinete ibasin, araibo osawe loka idegei, mam ti ejok arai koinakinite ijo icetunganan akiro adis nuikamunitos etunganan ngol? Kwape kwangin da, kitosomai ikenabin, edaunit Yawe aitetem kaidules iboro luebuni Mesia aswam ka nuepote adoikin ngesi. Aitodolikinio naka adwareta nuipu nu, epedori aingarakin lumunon ajenun ngesi ejok.

7. Anyoika adwareta aarei nuapotu kitodolikinos kanejai Yesu?

7 Kaanyutu akiro aarei. Nasodit, ikar 700 eringa iswamauna, adwarit enabi Mika ebe loisumunitai ebunio aurikin Bet-lekem ere loadit kotoma akwap nako Yuda. (Mika 5:2) Aibo cut aponi kourikinai Yesu? Eebo, ore ngopengol! (Matayo 2:1, 3-9) Nakiaret, ikar akwat nuipu eringa iswauna, etodiarit adwarasit naiwadikatai Daniel 9:25 ekaru loabeitor Mesia atakanuna​—29 Akaulo Nakeurunere Yesu (A.N.Y.) * Abu aitodolikinio naka adwareta kanu kace da kitodutu ebe arai teni Yesu, Mesia loesumunitai.

Kaibatisao ke, abu Yesu koraun Mesia araibo Kristo

8, 9. Anyoika aitigogongoreta nuapotu kitodutu Yesu kwape Mesia nebatisaunor ngesi?

8 Aitodunet ace naitejenunit ebe erai Yesu Mesia abu kojaikin eyapie ekaru 29 (A.N.Y.) angetakin. Ngol nges ekaru loalosio Yesu neajai Yokana Ebatisan aibatisaun kocilet loka Yorodan. Esumunit Yawe Yokana aanyunet naingarakini ngesi ajenun Mesia. Abu Yokana koany aanyunet ngin nebatisaunor Yesu. Ebala Ebaibuli ebe apotu nu kotakanutu: “Nakedaunia Yesu aibatisao, atipet kodoku kakipi: ido koany, kopukokin akuj, koany emoyo loka Edeke ijesun kwape ajele, ebuni mamakeŋ; ido koany, kobu eporoto kokuju ebe, ‘Lo ŋes Okokuka lominat, loalelia eoŋ noi.’” (Matayo 3:16, 17) Akaulo naka aanyun ka apupun nuapotu kiswamaunos, mam Yokana ajaatar abuonokin ebe arai Yesu loejukunit Edeke. (Yokana 1:32-34) Kapak kangin neadaunere ainyonyoikin ngesi kemoyo loka Edeke, abu Yesu koraun Mesia araibo Kristo loaseunitai araun Ekengarenon ka Ekabaka.​—Isaia 55:4.

9 Aitodolikinio naka adwareta nuka Ebaibuli ka aitigogongoret naka Edeke Yawe olopet kesi cut itodiaritos Yesu kwape Mesia loesumunitai. Konye ebongokinit Ebaibuli aingiseta ace aarei nuepolok nuikamunitos Yesu Kristo: Aibo abunio ngesi, ido erai ngesi etunganan loka epone ani?

AIBO ABUNIO YESU?

10. Anyoika nuisisianakini Ebaibuli nuikamunitos aijar naka Yesu eroko ngesi ebuno toma akwap?

10 Isisianakini Ebaibuli ebe eboit Yesu kokuju eringa ebuno toma akwap. Adwarit Mika ebe ebunio aurikin Mesia Bet-lekem kosodi aiyatakin ebe ageunio Ke ejai “ameun apeŋo.” (Mika 5:2) Irwan ipu, enerit Yesu ebe eboit ngesi kokuju eringa ebuno kwap kwape etunganan. (Yokana 3:13; 6:38, 62; 17:4, 5) Kwape esubuna lomoyo kokuju, ajaatar Yesu edicane loetegelikina ka Yawe.

11. Epone ani itodunitor Ebaibuli ebe Yesu ngesi Okoku loka Yawe lominat noi?

11 Erai Yesu okoku loka Yawe lominat noi, ido kanu akiro nuejokuka. Enyaritai ngesi “Ekiyai loka isuban kere” naarai ngesi losodit Edeke asubun. * (Ikolosain 1:15) Ejai bobo icebore yen einakinit Okoku lo itegelikina. Erai ngesi “Okokuke loteluna.” (Yokana 3:16) Ekepolou ebe, Yesu bon nges esubit cut Edeke kede akekanin. Yesu bobo bon nges abu Edeke kitosom neasubia Ngesi iboro ice. (Ikolosain 1:16) Kosodi bobo da, enyaritai Yesu “Akirot.” (Yokana 1:14) Itodikit do na ebe abu Edeke kitosom ngesi aitijenanakina imalaikan kede itunga akiro ka aicoreta ke.

12. Epone ani ijenia oni ebe Okoku lokiyai mam eriakasi ka Edeke?

12 Konye eriakasi teni Okoku lokiyai ka Edeke, kwape iyuunitotor ice? Mam Ebaibuli isisianakini kwangin. Kwape kidaunia oni aanyun katutubet nakokuju, erai Okoku loesubitai. Kanukangun, ejaatar ngesi kageunet, konye Edeke Yawe emameotor ageunet karaida esange. (Isabulin 90:2) Mam Okoku loteluna etamitor aomoom ebe eriakasi ngesi ka Papake. Isisianakini Ebaibuli cut ebe epol Papa adepar Okoku. (Yokana 14:28; 1 Ikorinton 11:3) Yawe bon ngesi erai “Edeke Lokapedor kere.” (Ageun17:1) Kanukangun, emamei yen eriakasi kanges. *

13. Anyoin apolou na ebalar Ebaibuli ebe erai Okoku “aput naka Edeke lomam etakani”?

13 Ajaatar Yawe ka Okokuke lokiyai eidicane adaun ibilionin luka ikaru​—eroko esuba akuj ka akwap. Eebo aminanara kesi noi! (Yokana 3:35; 14:31) Aputos Okoku lominat lo cut kede Papake. Ngun nges enyaritor Ebaibuli Okoku kwape “aput naka Edeke lomam etakani.” (Ikolosain 1:15) Eebo, kwape epedoria ikoku aputokin kede papake koponesio luipu, abu Okoku lokuju lo itodu iponesio ka eitunganane loka Papake.

14. Epone bani aurunere Okoku loteluna loka Yawe kwape etunganan?

14 Abu Okoku loteluna loka Yawe ojalak akuj kakoteke kosodi adokun kwap aiboi kwape etunganan. Konye aticepak ipedori ijo abuonokin ebe, ‘epone ani apedora esubuna lomoyo aurunio kwape etunganan?’ Kanu aitodolikin nu, abu Yawe iswama nuamokin. Abu ijulak aijar na Okoku ke lokiyai najai kuju kiton akoik naka Ayudayat Mariam nabekot. Mam Mariam apotu kojaikinos ka etunganan kanu apotuun. Abu do Mariam kidou ikoku yen adolit kosodi amaikin ekekiror Yesu.​—Luka 1:30-35.

ARAIBO YESU ETUNGANAN LOKA EPONE KANI?

15. Kanukinyo ipedora oni atemar ebe ajenun Yesu ipedori aingarakin oni ajenun Yawe ejok?

15 Nuenerit ka nueswamat Yesu neajaar akwap ingarakinete oni ajenun ngesi cut ejok. Aiyatakin, ipedori oni ajenun Yawe ejok kanejai Yesu. Kanukinyo eraar kwangin? Kiitu ebe, erai Okoku lo aica na edolit naka Papake. Ngun ngesi alimokina Yesu ediopet koisisiak ke ebe: “Yeniikaanyunit eoŋ, eanyunit Papa.” (Yokana 14:9) Itaboi iwongon luka Ebaibuli luenyaritai Eijiri​—Matayo, Marako, Luka, ka Yokana​—elimokinitos oni nuipu nuikamunitos aijar, aswam, ka iponesio obe luka Yesu Kristo.

16. Anyoika bo akiro nuapolok nu alimonokini Yesu, ido nubo angai akiro nuesisianakin ngesi?

16 Ajenara Yesu noi kwape “Esisianakinan.” (Yokana 1:38; 13:13) Anyoika bo nuesisianakini ngesi? Nuapolok kotoma alimonokin ke, ekamunitos “akiro nukajokak nuka ajakanut”​—Ajakanut naka Edeke nes apugan nakokuju naebuni aipuga akwap na kere kosodi ayangaun arerengusio numam edaunos nejaas itunga luerimaritos Yawe. (Matayo 4:23) Nubo angai akiro nualimonokin Yesu? Abala ngesi elopet ebe: “Akaisisianakin mere nakaŋ dimarai naka ŋol lokejukuni,” ngesi Yawe. (Yokana 7:16) Ajeni Yesu ebe akoto Papake itunga apupun akiro nukajokak nuka Ajakanut. Kotoma Osula 8, ibuni oni aisisiaun nuipu nuikamunitos Ajakanut naka Edeke ka nuebuni ngesi aitodolikin.

17. Aibo esisianakina Yesu, ido kanukinyo adolokina ngesi aidules kwangin kanu aisisianakin ice?

17 Aibo esisianakina Yesu? Nginiboisit kere nadumakini ngesi itunga​—ocaloi ka obomai, agwelanareta ka oreriakec. Mam Yesu edareuni itunga abunere ne ajai ngesi. Alosi ngesi neajaasi kesi. (Marako 6:56; Luka 19:5, 6) Kanukinyo adolokina Yesu aojau kwanat kangin, ka aitosom akepak naepol alimonokina ka aisisianakina? Naarai aswam kwangin arai akote naka Edeke. Eswamaenenei Yesu duc akote naka Papake. (Yokana 8:28, 29) Konye, ajai bobo acekirot nainakini nges elimonokini. Ajaatar ngesi kede aitim neajaas ikodeta luapote aanyun ngesi. (Matayo 9:35, 36) Mam engarenok luka idiinin kec apodokinitos kesi, luabeit ti aisisianakin kesi abeit naekamunit Edeke ka akelosikineta. Ajeni Yesu epone loepudatar itunga apupun akiro nuka Ajakanut.

18. Inyoika iponesio luka Yesu luiminakinitos ijo?

18 Arai Yesu etunganan loamina ido opodokinite. Apotu ice odumutu ngesi erai loepatana adolokin ido osiana. Idwe da apatanikit aiboi kangesi. (Marako 10:13-16) Mam Yesu atiakatiakai itunga. Angara ngesi amamut amunonut ka etube lomam edolit. (Matayo 21:12, 13) Kapakio numam ejaikinitere angor ayongit ka apedorosio, ainakinit ngesi kesi ayongio ka angosibib. (Yokana 4:9, 27) Arai Yesu locut eyapapara. Kapak adiopet, abu kilot akeje nuka ikeyakia, aswam naduc eswamaenenete ibulesin.

Abu Yesu kolimonokin neadumakin ngesi itunga kere

19. Anyoin aanyunet naitodunit ebe apodokinit Yesu eipud kaluce?

19 Arai Yesu loamisikinit eipud kaluce. Edelelei na neswamaa ngesi aumonokineta nuka aitangaleun itosomai emoyo loka Edeke. (Matayo 14:14) Kwape aanyunet, abu etunganan loajaas ka atapon kobu nejai Yesu kobala ebe: “Arai ikoto, ipedori aiswagar eoŋ.” Abu Yesu elopet kopup apipilu ka aiticanitoi naka etunganan kalo. Koinak aitim Yesu arior akekan kosodi atiror etunganan lo, kotema atiar: “Akoto; kiswagar.” Kongaleu lokadekan! (Marako 1:40-42) Ipedori ijo airwanar epone loabu etunganan ngol kojaunor?

AMUNOKINA KITON AWASIA

20, 21. Epone ani etoduna Yesu aanyunet naka arimarit Edeke?

20 Abu Yesu kitodu aanyunet naejok noi naka arimarit Edeke. Abu kopaik emunokina Papake lokuju kotoma ojautene edioi kere ka aitepegio nangolipone kere ka aiticanitoi. Abu Yesu kicat kosodi apedor aingir acodununeta nuka Satan. (Matayo 4:1-11) Kapak ace, mam ice kopajan luka Yesu apotu iyuutu nges, kobalas da ebe ‘amunaar akou.’ (Marako 3:21) Konye, mam Yesu abu ocamak kesi aitikokin ngesi; abu kinyikok aswam naka Edeke. Karaida amoromoroete icetunga kimuaritos da Yesu, abu ngesi kopaik itikokina, komam etami ainyangar.​—1 Petero 2:21-23.

21 Abu Yesu kopaik emunokina kiton atwanare​—atwanare nakaronon kakanin nuka lukasurupike. (Ipilipin 2:8) ) Koany nuabu ngesi kotitingik kapaaran nakawasia naka aijarake kwape etunganan. Aponi ngesi kikamunai, kitironata ajenak lukaisab, kotubokis atubok luamamei abeit, kokwenatar ikodeta, kisiriebata isirikalei. Kibubuikin okitoi, abu kiyenga eyenganeke lokawasia kobala ebe: “Aŋetakinos.” (Yokana 19:30) Konye, abu Papake lokuju kitajaru Yesu apaaran naiuniet akaulo na atwania ngesi abongokin toma aijar naka omoyo. (1 Petero 3:18) Akaulo naka isabitin idis, abu nges kobongo kuju. Kangina, “kiboikin akan nakoteten naka Edeke” kosodi aidareun aijaun apedor naka ekabakane.​—Iburanian 10:12, 13.

22. Anyoika nuabu Yesu kitodolik kanu apaikin erai lomunot kiton atwanare?

22 Anyoika bo nuabu Yesu kitodolik ne apaikin emunokina kiton atwanare? Atwanare naka Yesu einakinit oni arereng naka adumun aijar namam edaun kotoma aparadais kakwap, kwape ajaar alosikinet naka Yawe nakolosek. Ebunio aitetem epone loepedora atwanare naka Yesu aitodolikin ngun kosula loetupakini.

^ atu. 7 Kanu aitetem epone loabu adwarasit naka Daniel naikamunit Yesu kitodolikinor, koany nuiyatakinitai apapulai 197-9.

^ atu. 11 Enyaritai Yawe Papa naarai ngesi Lokasuban. (Isaia 64:8) Enyaritai Yesu Okoku loka Edeke naarai Edeke esubit ngesi. Kwapekwangin, imalaikan ka Adam da enyaritai odwe luka Edeke.​—Yob 1:6; Luka 3:38.

^ atu. 12 Kanu aiyatakin aitogogongor ebe mam Okoku lokiyai eriakasi ka Edeke, koany nuiyatakinitai apapulai 201-4