Skip to content

Al lor tablo konteni

CHAPITRE CINQ

La ranson—Pli grand cadeau ki Bondié finn donné

La ranson—Pli grand cadeau ki Bondié finn donné
  • Ki été la ranson?

  • Kisannla ki finn prend sa disposition-la?

  • Ki sa kapav vedir pou ou?

  • Couma ou kapav montré ki ou apprecié sa cadeau-la?

1, 2. (a) Kan eski enn cadeau vrai-mem ena enn grand valeur pou ou personnellement? (b) Kifer nou kapav dire ki la ranson, sa-mem pli grand cadeau ki ou kapav gagné?

KI PLI grand cadeau ou finn deja gagné? Pou ki enn cadeau li important pou ou, pa nesessaire ki li coute cher. Apré tou, pa prix enn cadeau ki donne li so vrai valeur. Au contraire, kan enn cadeau faire ou bien plaisir ou-soit c’est sa-mem ki ou ti bizin, c’est sa ki donne li so valeur.

2 Parmi tou bann cadeau ki nou ti pou envie gagné, ena enn ki pli grand ki tou. Li enn cadeau ki Bondié finn donne tou dimoune. Jéhovah finn donne nou beaucoup kitsoz, mais pli grand cadeau ki Li finn donne nou, c’est sacrifice so Garson, Jésus Christ. (Matthieu 20:28) Couma nou pou trouvé dan sa chapitre-la, la ranson, sa-mem pli grand cadeau ki ou kapav gagné. Kifer? Parski grace a sa, ou kapav gagne beaucoup bonheur, ek li kapav satisfaire ou bann besoin pli important. Oui, la ranson, sa-mem pli grand preuve ki montré ki Jéhovah content ou.

KI ÉTÉ LA RANSON?

3. Ki été la ranson, ek ki nou bizin comprend pou nou kapav apprecié sa grand cadeau ki Bondié finn donne nou-la?

3 En dé-trois mot, nou kapav dire ki la ranson c’est disposition ki Jéhovah finn prend pou delivré ou-soit pou sauve tou bann dimoune dan peché ek la mort. (Éphésiens 1:7) Pou nou bien comprend seki la Bible enseigné lor sa sujet-la, nou bizin mazinn seki ti arrivé dan jardin Éden. C’est seulement kan nou comprend ki kitsoz Adam finn perdi kan li finn faire peché, ki nou pou kapav apprecié sa grand cadeau ki Bondié finn donne nou-la.

4. Ki la vie parfait ti representé pou Adam?

4 Kan Jéhovah ti crée Adam, Li ti donne li enn kitsoz ki ti ena beaucoup valeur—Li ti crée li couma enn dimoune parfait. Anou guetté ki sa ti representé pou Adam. Li ti ena enn lekor ek enn l’esprit parfait, alors jamais li pa ti pou tombe malade, ni vinn vieux, ou-soit mort. En tant ki enn dimoune parfait, li ti ena enn relation special avek Jéhovah. La Bible dire ki Adam ti enn “garson Bondié.” (Luc 3:38) Adam ti ena enn relation proche avek Jéhovah, pareil couma enn garson ena avek so papa ki content li. Jéhovah ti koz avek so garson. Li ti donne Adam bann travail interessant ek Li ti faire li koné ki li ti bizin faire.—Genèse 1:28-30; 2:16, 17.

5. Kan la Bible dire ki Adam ti crée “a l’image Bondié,” ki sa vedir?

5 Adam ti crée “a l’image Bondié.” (Genèse 1:27) Sa pa vedir ki Adam ti ressemblé Bondié lor plan physik. Couma nou ti aprann dan chapitre 1 sa livre-la, Jéhovah Li enn l’esprit invisible. (Jean 4:24) Alors Jéhovah pena enn lekor avek la chair ek di-sang. Kan la Bible dire ki Adam ti crée a l’image Bondié, sa vedir ki Adam ti crée avek bann qualité ki Bondié ena, couma l’amour, la sagesse, la justice ek la puissance. Enn lot fason ki Adam ti pareil couma so Papa, c’est ki li ti ena liberté pou choisir. Sa montré ki Adam pa ti couma enn robot ki faire exactement seki finn program li pou faire. Au contraire, li ti kapav prend bann decision personnel, li ti kapav choisir entre seki bon ek seki pa bon. Si li ti choisir pou obeir Bondié, li ti pou vive pou touletan dan Paradi lor la terre.

6. Kan Adam finn desobeir Bondié, ki li finn perdi, ek ki l’effet sa finn ena lor so bann descendant?

6 Li clair, alors, ki kan Adam pa ti obeir Bondié, ki ti condamne li pou mort, li ti paye sa bien cher. A cause so peché, li finn perdi seki Bondié ti donne li, setadir la vie en tant ki enn dimoune parfait, avek tou so bann benediction. (Genèse 3:17-19) Malheureusement, pa zis Adam tousel ki finn perdi sa cadeau-la, mais tou so bann descendant aussi. Parole Bondié dire: “Par enn sel zom [Adam], peché finn rente dan le monde ek peché finn amenn la mort, ek depuis sa, tou dimoune finn konn la mort parski zot tou ti faire peché.” (Romains 5:12) Oui nou tou, nou finn herite peché Adam. A cause sa, la Bible dire ki li finn “vann” li-mem ek so bann descendant pou ki zot vinn bann esclave peché ek la mort. (Romains 7:14) Parski Adam ek Ève finn choisir pou desobeir volontairement, pa ti ena okenn l’espoir pou zot. Mais zot bann descendant, setadir nou, eski nou aussi nou pena okenn l’espoir?

7, 8. Ki deux signification mot ranson ena?

7 Jéhovah finn sauve bann dimoune grace a la ranson. Mais ki été sa, enn ranson? Sa mot ranson-la kapav ena deux signification. Premierement, enn ranson c’est prix ki payé pou regagne liberté, ou-soit pou ré-acheté enn kitsoz. Nou kapav compare sa ar prix ki payé pou faire enn prisonnier la guerre regagne so liberté. Deuxiemement, enn ranson c’est prix ki couvert, ou-soit ki payé pou enn kitsoz. Li pareil ar prix ki payé pou couvert bann dommage kan enn problem arrivé. Par exemple, si enn kikenn en tort dan enn accident, li bizin paye enn prix ki egal ar, ou-soit ki couvert, tou bann dommage.

8 Mais couma ti pou kapav paye enn prix ki couvert tou seki Adam finn faire nou perdi, ek couma ti pou kapav tire nou dan peché ek la mort? Anou examine la ranson ki Jéhovah finn donne nou, ek ki sa representé pou ou.

COUMA JÉHOVAH FINN DONNE SA RANSON-LA

9. Ki qualité ranson ti bizin?

9 Adam ti perdi so la-vie parfait, alors okenn dimoune imparfait pa ti pou kapav ré-acheté sa. (Psaume 49:7, 8) Ti bizin enn ranson ki ti ena mem valeur ki seki finn perdi. Sa li en accord avek principe parfait lor la justice ki trouve dan Parole Bondié. Li dire: ‘Enn nâme pou enn nâme.’ (Deutéronome 19:21) Mais, ki kitsoz ti pou kapav couvert la vie parfait ki Adam ti perdi? Ti bizin la vie enn lot dimoune parfait, setadir ‘enn ranson ki egal.’—1 Timothée 2:6.

10. Couma Jéhovah finn donne la ranson?

10 Couma Jéhovah inn donne sa ranson-la? Li finn envoye enn parmi so bann garson spirituel ki parfait, lor la terre. Mais Jéhovah pa finn envoye n’importe ki ange. Li finn envoye kikenn ki Li pli content, so sel Garson ki Li finn crée direct. (1 Jean 4:9, 10) Sa Garson-la, ti accepté pou quitte le ciel kot li ti pé resté. (Philippiens 2:7) Couma nou ti aprann dan chapitre avant, Jéhovah ti faire enn mirak kan Li ti transfer la vie so Garson dan ventre Marie. Grace a l’esprit saint Bondié, Jésus finn né couma enn dimoune parfait. Alors, li pa ti bizin paye consequence ki peché finn amené.—Luc 1:35.

Jéhovah finn donne so sel Garson ki Li finn crée direct, couma enn ranson pou nou

11. Couma eski enn sel dimoune ti pou kapav vinn enn ranson pou bann million dimoune?

11 Couma eski enn sel dimoune ti pou kapav vinn enn ranson pou bann million dimoune? Eski ou rappel couma tou sa bann dimoune-la finn arrivé vinn bann pecheur? Nou finn aprann ki kan Adam finn peché, li finn perdi enn kitsoz ki ti ena beaucoup valeur, setadir la vie parfait. Alors, li pa ti pou kapav transmette sa ar so bann descendant. Au contraire, c’est zis peché ek la mort ki li ti pou transmette. Jésus, ki la Bible appel “dernier Adam” ti ena la vie parfait, ek jamais li finn faire peché. (1 Corinthiens 15:45) Dan enn certain sens, Jésus finn prend place Adam pou sauve nou. Kan li finn sacrifié so la-vie parfait ek finn obeir so Papa dan tou kitsoz, Jésus finn paye peché Adam. Alors, Jésus finn donne bann descendant Adam enn l’espoir.—Romains 5:19; 1 Corinthiens 15:21, 22.

12. Ki kitsoz souffrance Jésus finn prouvé?

12 La Bible decrire en detail souffrance ki Jésus finn enduré avant so la-mort. Bannla finn fouette li, zot finn couloute li lor enn poteau sans okenn pitié, ek li finn konn enn la-mort terrible. (Jean 19:1, 16-18, 30; guette Appendice “Kifer bann vrai chrétien pa servi la croix kan zot adore Bondié?”) Kifer eski Jésus ti bizin souffert coumsa? Pli loin dan sa livre-la, nou pou trouvé ki Satan ti demann Jéhovah si Li ena kit serviteur humain ki ti pou reste fidel mem dan bann l’epreuve. Kan Jésus finn reste fidel malgré sa bann grand souffrance-la, li finn donne Satan pli grand reponse ki kapav ena. Jésus finn prouvé ki enn dimoune parfait, ki ena liberté pou choisir, kapav garde enn fidelité total envers Bondié, malgré tou seki Satan faire. Surement Jéhovah inn bien content kan Li finn trouve fidelité so Garson!—Proverbes 27:11.

13. Couma eski finn paye sa ranson-la?

13 Mais couma eski finn paye sa ranson-la? Le 14 Nisan (enn mois dan calendrier juif), l’année 33 n.l., Jéhovah finn permette ki bann dimoune touye so Garson parfait, ki pa ti commette okenn peché. Alors, Jésus ti sacrifié so la-vie parfait lor la terre “enn fois pou touletan.” (Hébreux 10:10) Troisieme jour apré so la-mort, Jéhovah finn ressuscite li en tant ki enn l’esprit. Dan le ciel, Jésus finn vinn devant Bondié avek valeur so la-vie en tant ki enn dimoune parfait, ki li finn sacrifié couma enn ranson en echange pou bann descendant Adam. (Hébreux 9:24) Jéhovah finn accepté valeur sacrifice Jésus couma prix ki ti bizin, pou delivré bann dimoune ar peché ek la mort.—Romains 3:23, 24.

SEKI LA RANSON KAPAV REPRESENTÉ POU OU

14, 15. Pou gagne “pardon pou nou bann peché,” ki nou bizin faire?

14 Mem si nou bann pecheur, nou kapav gagne bann grand benediction grace a la ranson. Anou guette certain benediction ki nou kapav profité asterla-mem, ek bann lezot benediction ki nou pou gagné dan l’avenir, grace a sa grand cadeau ki Bondié finn donne nou-la.

15 Pardon pou nou bann peché. Parski nou finn herite peché, nou bizin lutté pou faire seki bon. Nou tou nou faire peché, ki li en parole ou-soit en action. Mais grace a sacrifice Jésus, nou kapav gagne “pardon pou nou bann peché.” (Colossiens 1:13, 14) Mais, pou gagne sa pardon-la, nou bizin montré ki nou finn repenti, avek tou nou leker. Nou bizin aussi tourne nou vers Jéhovah avek humilité, ek demann Li pardon grace a la foi ki nou ena dan sacrifice so Garson.—1 Jean 1:8, 9.

16. Ki kitsoz permette nou adore Bondié avek enn conscience clair, ek kifer sa ena grand valeur pou nou?

16 Enn conscience clair devant Bondié. Enn conscience troublé kapav faire nou tombe dan desespoir ek faire nou senti ki nou pa vaut nanyin. Mais, grace a ranson Jésus, Jéhovah pardonne nou, ek Li permette nou adore Li avek enn conscience clair malgré nou bann defaut. (Hébreux 9:13, 14) Grace a sa conscience clair-la, nou libre pou koz avek Jéhovah ek nou kapav prié Li n’importe kan. (Hébreux 4:14-16) Kan nou garde enn conscience clair, nou ena enn l’esprit trankil, nou ena respé pou nou-mem, ek nou kapav gagne beaucoup bonheur.

17. Ki bann benediction nou kapav gagné parski Jésus finn mort pou nou?

17 L’espoir pou vive pou touletan dan Paradi lor la terre. Romains 6:23 dire: “Salaire ki peché payé, c’est la mort.” Sa mem verset-la ajouté: “Mais cadeau ki Bondié donné, c’est la vie eternel par Christ Jésus nou Seigneur.” Dan chapitre 3 sa livre-la, nou finn koz lor bann bon kitsoz ki pou ena dan Paradi lor la terre. (Révélation 21:3, 4) Tou sa bann bon kitsoz ki nou pou gagné-la, la vie eternel avek enn la-santé parfait, tousala li possible parski Jésus inn mort pou nou. Pou nou gagne sa bann benediction-la, nou bizin montré ki nou apprecié sa cadeau ki Bondié finn donne nou-la.

COUMA OU KAPAV MONTRÉ KI OU ENA RECONNAISSANCE?

18. Kifer nou bizin reconnaissant envers Jéhovah pou la ranson?

18 Kifer nou bizin ena beaucoup reconnaissance envers Jéhovah pou la ranson? Si enn kikenn finn sacrifié so lé-temps, so l’argent, ou-soit li finn faire grand zeffort pou donne nou enn cadeau, sa cadeau-la ena beaucoup plus valeur. Nou leker touché kan enn kikenn donne nou enn cadeau ki montré grand l’amour ki li ena pou nou. La ranson c’est pli grand cadeau ki kapav ena, parski Bondié finn faire pli grand sacrifice ki ena pou donne nou sa cadeau-la. Jean 3:16 dire: “Bondié finn tellement content le monde ki Li finn donne so sel Garson ki Li finn crée direct.” La ranson, sa-mem pli grand preuve ki Jéhovah content nou. Li aussi enn preuve ki Jésus content nou, parski li finn disposé pou donne so la-vie pou nou. (Jean 15:13) Alors la ranson bizin convaink nou ki Jéhovah ek so Garson content nou personnellement.—Galates 2:20.

Aprann konn Jéhovah plus, c’est enn moyen pou montré ki ou apprecié la ranson

19, 20. Couma ou kapav montré ki ou apprecié la ranson ki Bondié finn donné pou sauve nou?

19 Mais, couma ou kapav montré ki ou apprecié sa cadeau-la? Avant tou, ou bizin aprann plus lor Jéhovah, Celui ki’nn donne la ranson. (Jean 17:3) Enn l’etude la Bible avek l’aide sa livre-la, kapav aide ou faire sa. Plus ou gagne la connaissance lor Jéhovah, plus ou l’amour pou Li pou vinn pli fort. Lerla, sa l’amour-la pou pousse-ou pou faire Li plaisir.—1 Jean 5:3.

20 Ena la foi dan sacrifice Jésus. Jésus li-mem finn dire: “Enn dimoune ki ena la foi en Garson Bondié, ena la vie pou touletan.” (Jean 3:36) Couma nou kapav ena la foi en Jésus? Nou pa kapav montré sa la foi-la zis en parole. Jacques 2:26 dire: “La foi sans bann action li mort.” Oui, c’est par bann “action” ki nou montré enn vrai la-foi. Enn fason ki nou montré ki nou ena la foi en Jésus, c’est kan nou faire tou pou imite li, pa zis par seki nou dire, mais aussi par seki nou faire.—Jean 13:15.

21, 22. (a) Kifer nou bizin assisté Repas nou Seigneur, ki faire toulé-l’année? (b) Ki l’explication nou pou gagné dan chapitre 6 ek 7?

21 Assisté Mémorial toulé-l’année. Dan la soirée 14 Nisan, l’année 33 n.l., Jésus ti etabli enn ceremonie special ki la Bible appel “Repas nou Seigneur.” (1 Corinthiens 11:20; Matthieu 26:26-28) Nou appel sa aussi Mémorial la mort Jésus. Jésus ti etabli sa ceremonie-la pou aide so bann zapotre ek tou bann vrai chrétien ki pou vini apré, pou rappel ki par so la-mort en tant ki enn dimoune parfait, li finn donne so nâme, ou-soit so la-vie, en ranson. Concernant sa ceremonie-la, Jésus ti dire: “Contigne faire sa en mo memoire.” (Luc 22:19) Kan nou celebré sa l’evenement-la, sa rappel nou grand l’amour ki Jéhovah ek Jésus finn montré letan zot finn donne la ranson. Nou kapav montré nou reconnaissance pou la ranson kan nou assisté Mémorial la mort Jésus, ki faire toulé-l’année. *

22 La ranson ki Jéhovah inn donne nou, vrai-mem ena enn grand valeur. (2 Corinthiens 9:14, 15) Mem bann ki finn mort kapav tire profit grace a sa cadeau-la. Chapitre 6 ek 7 pou explik nou couma.

^ par. 21 Si ou envie gagne plus renseignement lor Repas nou Seigneur, guette Appendice “Repas nou Seigneur—Enn l’occasion special ki honore Bondié.”