Skip to content

Al lo konteni

SAPIT SIS

Kot bann dimoun mor i ale?

Kot bann dimoun mor i ale?
  • Ki i arive avek nou ler nou mor?

  • Akoz nou mor?

  • Ki soulazman nou gannyen ler nou konn laverite lo lanmor?

1-3. Ki kestyon dimoun i demande lo lanmor, e ki larepons diferan larelizyon i donnen?

DEPI byen byen lontan dimoun pe demann zot lekor sa bann kestyon. Sa bann kestyon i enportan. Nenport ki ki nou ete oubyen nenport ki landrwa nou reste, larepons sa bann kestyon i konsern nou tou.

2 Dan sa sapit avan, nou ti vwar konman sakrifis Zezi Kri in ouver semen pour nou ganny lavi eternel. Nou ti osi aprann ki Labib i dir pou annan en letan kot “lanmor pou nepli egziste.” (Revelasyon 21:4) Me pour lemoman nou tou nou mor. Salomon ki ti en lerwa saz, ti dir: “Bann vivan i konnen ki zot pou mor.” (Eklezyast 9:5) Nou sey viv pli lontan ki nou kapab. Toudmenm, parfwa nou demann nou lekor ki pou arive avek nou ler nou mor.

3 Kan en dimoun ki nou ti pros avek i mor, nou sagren en kantite. Nou kapab demande: ‘Ki’n arive avek li? Eski i pe soufer? Eski i pe vey nou? Eski nou kapab ed li? En zour nou pou vwar li ankor?’ Sak larelizyon i donn son larepons. Serten i dir si ou viv en bon lavi, ou pou al dan lesyel me si ou anmenn en move lavi, ou pou ganny brile dan lanfer. Lezot larelizyon i dir ki ler en dimoun i mor, i al zwenn son bann zanset dan en lot landrwa. Lezot ankor i dir bann mor i al dan en landrwa anba later pour ganny zize e apre zot reenkarnen oubyen ne dan en lot lekor.

4. Ki bokou larelizyon i krwar konsernan lanmor?

4 Tou sa bann larelizyon i annan en keksoz an komen. Zot krwar en keksoz avek nou i kontinyen viv apre lanmor. Preski tou larelizyon ki’n egziste dan lepase e ozordi i krwar ki dan en fason ou en lot, nou viv pour touzour avek abilite pour vwar, tande, e reflesir. Me konman sa i kapab posib? Nou arive vwar, tande, e reflesir gras a nou laservel. Ler nou mor, nou laservel i aret marse. Nou memwar, santiman, ek nou bann sans pa kapab fonksyonnen san nou laservel, dan en fason misterye. Alors nou pa kapab kontinyen viv san nou laservel.

KI I VREMAN ARIVE APRE LANMOR?

5, 6. Ki Labib i dir lo kondisyon bann dimoun mor?

5 Sa ki arive apre lanmor pa en mister pour Zeova, ki’n kree nou laservel. I konn laverite lo bann mor e i eksplik nou zot kondisyon dan son Parol, Labib. I dir klerman: Kan en dimoun i mor, i aret egziste. Lanmor i ler nou nepli vivan. Bann dimoun mor pa kapab vwar, tande, oubyen reflesir. Napa nanryen avek nou ki kontinyen viv apre ki nou’n mor. Nou napa en nanm oubyen lespri imortel. *

Kote sa dife in ale?

6 Apre ki Salomon ti’n dir ki bann vivan i konnen zot pou mor, i ti azoute: “Me bann mor, zot pa konn nanryen ditou.” Apre i ti al an detay par dir ki bann mor pa kapab ni kontan ni deteste okenn keksoz e ki “napa ni travay, ni plan, ni konnesans, ni lasazes [kot bann mor i ete].” (Eklezyast 9:5, 6, 10) Psonm 146:4 osi i dir ki ler en zonm i mor, “son bann panse i disparet.” Kan nou mor, nou mor, napa nanryen avek nou ki kontinyen viv. Sa lavi ki nou annan i parey en labouzi. Kan labouzi i tennyen, sa pti dife pa al okenn par. I zis nepli la.

SA KI ZEZI TI DIR LO LANMOR

7. Pour Zezi, ki mannyer lanmor i ete?

7 Zezi Kri ti koz lo kondisyon bann dimoun mor. I ti fer sa ler Lazar, en zonm ki i ti konn byen, ti mor. Zezi ti dir son bann disip: “Lazar pe dormi.” Bann disip ti krwar Zezi pe dir Lazar pe vreman dormi oubyen repoze akoz i ti malad. Me pa sa ki Zezi ti oule dir. I ti eksplike: “Lazar in mor.” (Zan 11:11-14) Remarke ki pour Zezi, lanmor i parey ler ou pe repoze oubyen dormi. Lazar pa ti ni dan lesyel ni dan lanfer. I pa ti pe rankontre bann lanz oubyen son bann zanset. Lazar pa ti pe ne konman en lot dimoun. I ti pe repoze dan lanmor, konmsi i ti dan en profon sonmey san okenn rev. En lot fwa ankor, ler Zezi ti resisit fiy Zairis, i ti fer vwar ki lanmor i parey ler ou pe dormi. I ti dir avek bann dimoun ki ti pe plere: “Pa plere, i pa’n mor, i pe dormi.” (Lik 8:52) Zapot Pol osi ti koz lo serten dimoun dan son letan ki ti pe “dormi dan lanmor.”—1 Korentyen 15:6, NW.

Zeova in fer bann imen pour viv pour touzour lo later

8. Ki mannyer nou konnen i pa ti dan plan Bondye pour dimoun mor?

8 Eski ti dan plan Bondye depi okonmansman pour nou mor? Non! Zeova ti fer zonm pour zot viv pour touzour. Parey nou ti vwar pli boner dan sa liv, Bondye ti met sa premye koup imen dan en zoli paradi. I ti donn zot en lasante parfe. Zeova ti anvi zis sa ki byen pour zot. Eski i annan okenn paran ki ti a kontan vwar son zanfan soufer avek douler lavyeyes ek lanmor? Non! Zeova ti kontan son bann zanfan e i ti anvi zot viv ere lo later pour touzour. Labib i dir sa konsernan bann imen: “[Zeova] i’n menm met dezir pour viv pour letan endefini dan zot leker.” (Eklezyast 3:11) Bondye ti kree nou avek sa dezir pour viv pour touzour. I’n osi fer en laranzman pour sa dezir ganny akonpli.

AKOZ NOU MOR

9. Ki Zeova ti defann Adan fer, e akoz sa pa ti en keksoz difisil pour fer?

9 Alor, akoz nou mor? Pour reponn sa kestyon, nou bezwen mazin sa ki ti arive kan ti annan zis en zonm ek en fanm lo later. Labib i eksplike: “Bondye ti fer pouse dan later tou pye dibwa ki zoli pour gete e ki bon pour manze.” (Zenez 2:9) Me ti annan en keksoz ki i ti defann zot fer. Zeova ti dir Adan: “Fri dan tou pye dibwa sa zarden, ou kapab manze ziska ou rasazye. Me an sa ki konsern sa pye konnesans bon e move, ou pa devret manze, parski sa zour ki ou manz son fri, sirman ou pou mor.” (Zenez 2:16, 17) Sa pa ti tro difisil pour fer. Ti annan bokou lezot fri ki Adan ek Ev ti kapab manze. Parkont, sa ti donn zot en loportinite spesyal pour montre zot rekonesans anver Bondye, ki ti’n donn zot tou keksoz, enkli lavi parfe. Si zot ti obeir, sa ti pou osi montre ki zot respekte lotorite zot Papa dan lesyel e ki zot anvi i gid zot.

10, 11. (a) Ki mannyer sa premye koup imen ti arive dezobei Bondye? (b) Akoz dezobeisans Adan ek Ev ti en zafer serye?

10 Malerezman, sa premye koup imen ti deside pour dezobei Zeova. Satan ti koz atraver en serpan e demann Ev: “Eski i vre ki Bondye in dir zot pa manz fri dan tou pye dibwa sa zarden?” Ev ti reponn: “Nou kapab manz fri sa bann pye dibwa dan zarden. Me fri sa pye dibwa ki dan milye zarden, Bondye in dir: ‘Zot pa devret manz li. Non, zot pa devret tous li pour ki zot pa mor.’”—Zenez 3:1-3.

11 Satan ti dir: “Sirman zot pa pou mor. Akoz Bondye i konnen, ki sa zour menm ki zot pou manz li, zot lizye pou sirman ouver e sirman zot pou vin parey Bondye, pour konn sa ki bon ek sa ki move.” (Zenez 3:4, 5) Satan ti anvi fer Ev krwar ki i ti pou benefisye si i manz sa fri ki Bondye ti defann manze. Dapre li, Ev ti pou kapab deside pour li menm kwa ki byen e kwa ki mal. I ti pou kapab fer sa ki i oule. Satan ti osi akiz Zeova pour koz lalang konsernan sa ki pou arive si zot manz sa fri. Ev ti krwar Satan. I ti pran sa fri e manze. Apre i ti donn son msye en pe, e li osi i ti manze. Zot pa ti pe fer sa dan linyorans. Zot ti konnen zot ti pe fer sanmenm sa ki Bondye ti’n dir zot pa fer. Kan zot ti manz sa fri, zot ti volonterman dezobei en senp lord ki ti rezonnab. Zot ti montre en mank respe pour zot Papa dan lesyel ek son lotorite. Zot ti napa okenn leskiz pour sa!

12. Kwa ki kapab ed nou konpran konman Zeova ti santi ler Adan ek Ev ti pran pozisyon kont li?

12 Annou pran en legzanp. Meton ou’n byen elve e sonny ou piti, me apre i pa oule ekout ou e i pa montre okenn respe ek lanmour pour ou. Ki mannyer ou ti pou santi? Pa ou leker ti pou fer mal? Be mazinen alor ki mannyer leker Zeova ti’n bezwen fer mal kan tou le de, Adan ek Ev, ti vir kont li.

Zeova in fer bann imen pour viv pour touzour lo later

13. Ki Zeova ti dir pou arive avek Adan ler i mor, e ki sa i vedir?

13 Zeova ti napa okenn rezon pour gard Adan ek Ev vivan pour touzour. Zot ti mor zis parey i ti’n dir zot. Adan ek Ev ti aret egziste. Zot pa ti vin en lespri e al viv dan en lot landrwa. Nou dir sa akoz sa ki Zeova ti dir Adan apre ki i ti’n demann en leksplikasyon pour sa ki i ti’n fer. Bondye ti dir: “Ou [pou] retourn dan sirfas later, parski ladan menm ki ou ti sorti. Parski ou lapousyer e ou pou retourn an pousyer.” (Zenez 3:19) Bondye ti’n fer Adan avek lapousyer. (Zenez 2:7) Avan sa, Adan pa ti egziste. Alors, kan Zeova ti dir Adan ti pou retourn dan lapousyer, I ti oule dir ki Adan ti pou nepli egziste parey avan. I ti pou napa lavi zis parey sa lapousyer ki i ti’n ganny fer avek.

14. Akoz nou mor?

14 Adan ek Ev ti pou vivan ozordi. Me zot in mor akoz zot ti swazir pour dezobei Bondye e fer pese. Nou mor akoz Adan in pas pese ensi ki lanmor avek tou son bann desandans. (Romen 5:12) Sa pese i parey en maladi grav ki nou’n erite e ki nou pa kapab evite. Son rezilta i lanmor, ki en malediksyon. Lanmor i nou lennmi, pa nou zanmi. (1 Korentyen 15:26) Pa nou rekonesan ki Zeova in donn son garson pour liber nou avek nou gran lennmi!

KONN LAVERITE LO LANMOR I DAN NOU LAVANTAZ

15. Akoz i rekonfortan pour konn laverite?

15 Sa ki Labib i dir lo kondisyon bann dimoun mor i rekonfortan. Parey nou’n vwar, bann mor pa pe soufer oubyen dan lapenn. Napa okenn rezon pour per zot, parski zot pa kapab fer nou nanryen. Zot pa bezwen nou led, e zot pa kapab ed nou. Nou pa kapab koz avek zot, e zot pa kapab koz avek nou. Dan bokou larelizyon, zot dir zot kapab fer keksoz pour bann mor, e dimoun ki krwar sa i donn zot larzan pour fer sa. Me ler nou konn laverite, nou pa pou les sa bann dimoun ki ansenny sa bann mansonz anbet nou.

16. Lekel ki enfliyans lansennyman bokou larelizyon, e ki mannyer i fer sa?

16 Eski ou larelizyon i ansenny sa ki Labib i dir lo lanmor? Laplipar larelizyon pa ansenny sa. Akoz? Akoz zot lansennyman in ganny enfliyanse par Satan. I servi fo larelizyon pour fer dimoun krwar ki ler nou mor, nou kontinyen viv dan en lot landrwa. Sa i en mansonz ki Satan i servi, ansanm avek lezot mansonz, pour elwanny dimoun avek Zeova. Me ki mannyer sa?

17. Akoz sa lansennyman lo lanfer i anmenn laont lo Zeova?

17 Parey nou’n mansyonnen pli boner, serten larelizyon i dir bann move dimoun i al dan lanfer kot zot soufer pour touzour. Sa lansennyman i anmenn laont lo Bondye. Zeova i en Bondye lanmour e i pa pou zanmen fer dimoun soufer dan sa fason. (1 Zan 4:8) Ki mannyer ou ti pou santi si ou tande en zonm in pini son piti par bril son lanmen dan dife? Eski ou ti pou admir sa zonm pour sa ki i’n fer? Petet ou pa ti pou ni menm anvi konn li! Ou ti pou mazinen ki i vreman kriyel, pa i vre? Be Satan li, i anvi fer nou krwar Zeova i fer dimoun soufer dan dife san arete!

18. Ki mansonz ki fer dimoun ador bann dimoun mor?

18 Satan i osi servi larelizyon pour ansennyen ki ler en dimoun i mor i vin en lespri, e nou nou bezwen respe e onor li. Sa lansennyman i osi dir ki sa bann lespri i kapab vin swa en bon zanmi swa en move lennmi pour nou. Bokou dimoun i krwar sa. Zot per bann mor e zot onor e ador zot. Me Labib pa dir sa. Okontrer i dir bann mor pe dormi e nou devret ador zis sa sel vre Bondye, ki’n kree nou e donn nou bokou keksoz.—Revelasyon 4:11.

19. Ki lezot lansennyman Labib nou pli konpran apre ki nou’n konn laverite lo lanmor?

19 Konn laverite lo bann mor i anpes nou ganny anbete avek sa bann mansonz. I osi ed ou konpran lezot lansennyman Labib. Par egzanp, ler ou realize ki dimoun pa al viv en lot landrwa apre lanmor, sa promes pour viv pour touzour lo later i fer plis sans aprezan.

20. Ki kestyon nou pou diskite dan lot sapit?

20 Byen lontan menm, en zonm drwat ki ti apel Zob ti demann sa kestyon: “Si en zonm kosto i mor, eski i kapab viv ankor?” (Zob 14:14) Eski en dimoun ki’n mor i kapab reviv ankor? Sa ki Labib i dir lo sa i vreman rekonfortan. Nou ava vwar sa dan lot sapit.

^ par. 5 Pour en diskisyon lo sa mo “nanm” ek “lespri,” vwar “‘Nanm’ ek ‘Lespri’—ki zot vreman vedir ?” anba Lezot lenformasyon.