1-3. Omapulo patyi ovanthu vehole okulinga konthele yononkhia? Iya onongeleya mbuava omakumbululo patyi?

 OVANTHU vehole okulinga omapulo oo, tunde kohale. Omapulo oo, akolela unene. Kese munthu kombanda yo ohi wesukisa okunoñgonoka omakumbululo omapulo oo.

² Mokapitulu katano, tuelilongesa oñgeni otyilikutila tya Jesus Kristu tyaikula ondyila yomuenyo wahapu. Tupu, Tuelilongesa okuti kamakukakala vali ononkhia.’ (Revelação [Apocalipse] 21:4) Mahi, putyina nkhele omuvo oo wehenehikepo, atuho tunkhia. Ohamba Salomau wati: ‘Ovanthu vokuna omuenyo vetyii okuti mavankhi.’ (Eclesiastes 9:5) Onthue tuovola okulinga atyiho opo tukale nomuenyo omanima omanyingi. Mahi, nkhele tulipula okuti oityi matyipiti no onthue putyina tuamankhi.

³ Putyina umue mombunga ine omunthu tuhole amankhi, tusala nokulila. Iya pamue tulipula okuti: ‘Oityi tyapita nae? Okuti ukahi nokumona ononkhumbi? Okuti utueete? Tupondola okumukuatesako? Okuti onthiki imue matukelimona vali nae?’ Onongeleya mbo mouye mbuava omakumbululo elikalaila komapulo oo. Onongeleya mbumue mbulongesa okuti inkha omunthu alinga ovipuka oviwa, tyina ankhia wenda keulu. Mahi, inkha alinga ovivi, wenda mo pulukatoliu ine omo ifelunu yotupia. Onongeleya ononkhuavo mbulongesa okuti, pononkhia ovanthu  vaya kouye wopamphepo opo vekelivase novakuaukulu vavo. Nkhele onongeleya mbumue mbulongesa okuti vokuankhia vaya komphangu imue opo vakakoyeswe, iya konyima avakatyitwa vali molutu olukuavo.

4. Olusoke patyi onongeleya ononyingi mbuna konthele yononkhia?

⁴ Omalongeso oo aeho onongeleya, ena olusoke luike vala, luokuti molutu luetu muna otyipuka tyihupa putyina omunthu ankhia. Onongeleya ombo, tunde kohale mbulongesa okuti tyina omunthu amankhi, nkhele utyivila okutala, no kutehelela nokusoka. Mahi, okuti otyo otyili umue? Okutala, nokutehelela nomalusoke etu viundapeswa nowongo. Iya pononkhia, owongo wetu kauundapa vali. Omalusoke etu nonondunge mbetu, vitupu ounongo wokuundapa tyihena owongo.

5, 6. Oityi Ombimbiliya ilongesa konthele ya vana vokuankhia?

⁵ Etyi tyipita pononkhia ku Jeova Wokuatunga owongo heelemako. Jeova wii otyili konthele yononkhia. Mondaka yae Ombimbiliya, Oe uhangununa onkhalelo ya vana vokuankhia. Ombimbiliya ilongesa okuti: Tyina omunthu ankhia, wanyima, keko vali. Ononkhia, okuhena omuenyo. Omunthu wankhia ketyivili vali okutala, katehelela, tupu kasoko vali. Molutu luomunthu mutupu natyike tyihupa nomuenyo putyina ankhia. Tutupu ohande ine ospilitu yahankhi. a

⁶ Etyi Salomau amana okupopia okuti ovanthu vokuna omuenyo vetyii okuti mavankhi, iya ahoneka okuti: “Mahi, vokuankhia kavei vali natyike.” Wayandyulula nawa otyili otyo, okuti vokuankhia vetupu vali oluembia ine oundyale. Mokonda ‘melangalo mutupu ovilinga, nomalusoke, nenoñgonoko, nonondunge’. (Eclesiastes 9:5, 6, 10) Tupu, Salmo 146:4 ipopia okuti tyina omunthu ankhia, omalusoke ae anyima’. Onthue tunkhia, iya petupu natyike tyitunda molutu luetu atyikakala nomuenyo komphangu imue vali. Omuenyo  tuna, welifua nomutemo wokandiyelo. Putyina okandiyelo kanyima, omutemo watyo kawende nakumue, unyima.

7. Jesus walekesa okuti ononkhia mbelifwa natyi?

⁷ Jesus wapopia konthele yonkhalelo ya vana vokuankhia. Onthiki imue weiva okuti Lasalu epanga liae, wankhia. Iya Jesus apopila ovalongwa vae okuti: ‘Epanga lietu Lasalu wakapululukuapo.’ Ovalongwa ankho vasoka okuti Lasalu uvela pahe ulele okupululukwapo vala opo akale nawa. Mahi, ankho otyo hatyoko Jesus ekahi nokupopia. Jesus evepopila okuti: ‘Lasalu wankhia.’ (João 11:11-14) Tala okuti Jesus waeleka ononkhia notumphoki. Lasalu ankho kaile keulu ine o moifelunu yotupia. Kelivasile no noandyu ine o novakuaukulu vae. Lasalu ankho kekahi nokutyitwa vali opo akale omunthu omukuavo. Anthi, Lasalu ankho ukahi nokupululukwapo mononkhia, ngatyina omunthu ekahi kotumphoki otunene tuhena onondyoi. Tupu, onoversikulu mbumue mbo Mbimbiliya, mbueleka ononkhia notumphoki. Ngo ngeleka, etyi Estevau aipawa nomamanya, Ombimbiliya yati, ‘iya alala mononkhia’. (Atos 7:60) Tupu, apostolu Paulu wahoneka konthele yovanthu vamue kononthiki mbae okuti, ‘velele mononkhia’.—1 Coríntios 15:6.

8. Oñgeni onthue tuanoñgonoka okuti Huku ankho kahandele ovanthu vankhie?

⁸ Okuti Huku ankho uhanda ovanthu vankhie? Au! Jeova watunga ovanthu opo vakale apeho nomuenyo kombanda yo ohi. Ngetyi tuelilongesale konyima momukanda uno, Huku wapakele omulume wotete nomukai wotete, momphangu ongwa yombembwa. Iya eveavela ekongoko liafuapo.  Jeova ankho wevehandelele vala omuenyo omuwa. Okuti kuna he ine oina wokuna oluembia, uhanda ovana vae vamone ononkhumbi mbokukulupa iya avankhi? Au, kutupu nawike. Iya Jeova una oluembia no vana vae. Uhanda vakale nombembwa yahapu. Ombimbiliya ipopia konthele yovanthu okuti: ‘Jeova wapaka momutima wavo ehando liokukala nomuenyo wahapu.’ (Eclesiastes 3:11) Huku wetutunga nehando liokukala nomuenyo apeho tyahankhi. Iya Oe waikula ondyila opo afuisepo ehando olio.

9. Oityi Jeova ailikile Andau? Omokonda yatyi otyitumino otyo ankho katyipuiya okutyitavela?

⁹ Omokonda yatyi ovanthu vankhila? Opo tuvase ekumbululo liepulo olio, tutalei etyi tyapita pano pohi, puetyi ankho kuna vala omulume wike nomukai wike. Ombimbiliya yati: Jeova wamenesa pohi omiti omiwa viima ovinyango pala okulia. (Gênesis 2:9) Mahi, ankho muna omuti umue wailikua. Jeova wapopila Andau okuti: ‘Komiti aviho vio motyikunino upondola okulia ngetyi uhanda. Mahi, komuti wokunoñgonoka otyiwa notyivi, wahalieko. Mokonda onthiki uliako, monkhi.’ (Gênesis 2:16, 17) Otyitumino otyo, ankho katyipuiya okutyitavela. Mokonda motyikunino ankho muna omiti ominyingi Andau na Eva ankho vapondola okulia. Otyitumino otyo, ankho tyivepa omuvo wokupandula Huku, una weveavela ovipuka aviho nomuenyo wafuapo. Inkha vetavelele, ñgeno valekesa okuti vena onthilo noutumini wa Tate yavo keulu. Tupu, ñgeno valekesa okuti vahanda okuhongolelwa na Huku.

10, 11. (a) Oñgeni omulume wotete nomukai wotete vaanya okutavela ku Huku? (b) Onkhali ya Andau na Eva onene unene mokonda yatyi?

¹⁰ Mahi, omulume wotete nomukai wotete, vaholovona okuhetavela ku Jeova. Satanasi waundapesa onyoka, apulu Eva okuti: ‘Otyili otyo Huku emupopila okuti muhaliei komiti aviho vikahi motyikunino?’ Iya Eva akumbulula okuti: “Ovinyango viomiti vio motyikunino tupondola okulia. Mahi, otyinyango tyomuti ukahi pokati kotyikunino Huku wati, ‘Muahalieiko, tupu muahakuateiko, opo muhankhie’”.—Gênesis 3:1-3.

¹¹ Satanasi wapopila omukai ati, ‘Kamamunkhi tyotyili.’ Huku utyii okuti onthiki muliako omaiho enyi maikuka, iya amukala nga Huku, amunoñgonoka otyiwa notyivi. (Gênesis 3:4, 5) Satanasi wahandele Eva etavele okuti okulia otyinyango otyo tyailikwa, matyimuetela onkhalelo ongwa vali. Ngotyo, Satanasi walekesa okuti Eva ankho upondola okuholovona oe muene etyi tyaviuka netyi tyapenga. Upondola okulinga  etyi oe muene ahanda. Tupu, Satanasi walekesa okuti etyi Jeova ati inkha valia otyinyango otyo mavankhi, kapopile otyili. Iya Eva etavela ku Satanasi. Moluotyo, watokolako otyinyango tyike ali. Iya etyi omulume wae eya, emupe, tupu nae ali. Valingila tyawina. Mokonda ankho vetyii nawa okuti vekahi nokulinga tyina Huku evetolela okuti muhetyilingei. Iya mokualia otyinyango otyo, vaanya tyawina otyitumino tyimue tyapepuka nokuaviuka. Valekesa okuti vetupu onthilo na Tate yavo keulu, novitumino viae. Iya mokonda kavakalele nonthilo no Mupakeko wavo, valinga onkhali onene yahaevelwa.

12. Oityi tyitukuatesako okunoñgonoka oñgeni Jeova tyemukalesa, etyi Andau na Eva valinga onkhali?

¹² Nkhele soka: Ñgeno una omona wove watekula nawa-nawa.  Mahi pahe kekutavela. Okulekesa okuti utupu onthilo nohole noove. Mokala ñgeni? Ñgeno tyekuihama unene komutima. Jeova nae tyemuihama unene komutima, etyi Andau na Eva vaholovona okukala onondyale mbae.

13. Jeova wati tyina Andau amankhi maende napi? Iya otyo tyilekesa tyi?

¹³ Jeova ankho utupu vali ehunga liokuyeka Andau na Eva vakale nomuenyo wahapu. Mokonda valinga tyina eveilikile. Moluotyo, Andau na Eva vankhia. Kavaile kouye wo keulu. Otyo, tutyii mokonda yonondaka Jeova apopila Andau na Eva pokuvekoyesa. Huku wati: Mokondoka keheke, tyetyi keheke oko wapolua. Mokonda ove uheke iya keheke oko mokondoka.’ (Gênesis 3:19) Huku watungile Andau nonthata. (Gênesis 2:7) Puetyi nkhele Andau ehenetungwe ankho kouye keko. Iya etyi Jeova ati Andau makondoka keheke, walekesa okuti Andau kamakala vali kouye. Makala tyihena omuenyo, ngeheke oku apolelwe.

14. Omokonda yatyi onthue tunkhila?

¹⁴ Andau na Eva hono ñgeno vena omuenyo. Mahi pahe vankhia. Mokonda kavetavelele ku Huku, valinga onkhali. Iya hono nonthue tunkhia. Mokonda Andau watambulisa ovana vae onkhali yae nononkhia. (Romanos 5:12) Onkhali ikahi ngouvela umue omuvi ovanthu aveho vapiñgana. Iya ononkhia ehingano liaetwa nonkhali. Ononkhia ondyale, hepangako. (1 Coríntios 15:26) Mahi, onthue tupondola okupandula unene Jeova, wetuavela otyilikutila tyeyovo opo tuyovoke kondyale oyo ononkhia!

15. Omokonda yatyi okunoñgonoka otyili konthele yononkhia, tyitulisa omutima?

¹⁵ Etyi Ombimbiliya ilongesa konthele ya vana vokuankhia, tyitulisa omutima. Ngetyi tuelilongesale, vokuankhia vetupu vali onongembia. Katusukisa okukala nowoma navo. Mokonda kavapondola okutulinga omapita. Onthue katupondola okuvekuatesako. Iya navo kavapondola  okutukuatesako. Katupondola okupopia navo. Iya navo kavapondola okupopia no onthue. Mahi, ononkhalamutue ononyingi mbonongeleya, vapopia okuti vapondola okukuatesako vokuankhia. Iya ovanthu vetavela kononkhalamutue mbatyo ombo, nokuvefeta onombongo. Anthi, okunoñgonoka otyili konthele yononkhia tyituamena opo tuhayondyue novanthu vatyo ovo vokulongesa ounkhembi.

16. Olie ukahi nokuhongiliya omalongeso onongeleya mbomatutu? Iya oñgeni etyilinga?

¹⁶ Okuti ongeleya yove itavela etyi Ombimbiliya ilongesa konthele ya vana vokuankhia? Onongeleya ononyingi kambutavela. Omokonda yatyi? Omokonda Satanasi ukahi nokuhongiliya omalongeso avo. Onongeleya ononyingi, mbulongesa okuti ovanthu kavankhi tyotyili. Putyina olutu luavo lunkhia, vakatualako okukala nomuenyo komphangu imue yahamoneka keulu. Satanasi uundapesa omatutu oo nomakuavo vali, opo ayapule ovanthu ku Jeova Huku. Ñgeni ngotyo?

17. Omokonda yatyi elongeso lio ifelunu yotupia kalietela Jeova ehumbilo?

¹⁷ Ngetyi tuelilongesale, onongeleya mbumue mbulongesa okuti omunthu una ulinga ovivi, putyina ankhia makayumbwa moifelunu yotupia akamona ononkhumbi apeho. Mokonda yelongeso olio, ovanthu kavahumbu Huku. Jeova o Huku yoluembia. Kapondola okumonesa ovanthu ononkhumbi ngoombo. (1 João 4:8) Inkha omunthu umue una omona wehetavela, iya pahe apake omaoko omona oo motupia, ove mokala ñgeni? Okuti ove mohumbu omunthu ngoo uyoka omona wae? Ñgeno wakala nehando liokunoñgonoka omunthu watyo oo? Au! Ove ñgeno wasoka okuti omunthu oo, omukalavi unene. Tyotyili Satanasi uhanda tutavele okuti Jeova umonesa ovanthu ononkhumbi mbahapu moifelunu yotupia!

18. Okufenda vokuankhia tyelikuata kumue nounkhembi patyi wonongeleya?

¹⁸ Tupu, Satanasi uundapesa onongeleya mbumue, pala  okulongesa okuti tyina ovanthu vankhia, vakakala nomuenyo keulu. Moluotyo, vokuna omuenyo vena onthilo nehumbilo enene navo. Elongeso olio, lilekesa okuti ovanthu vokuankhia vapondola okukala omapanga okuna ononkhono ononene, ine onondyale mbuetesa unene owoma. Iya ovanthu ovanyingi vetavela kounkhembi watyo oo. Moluotyo, vena owoma na vana vokuankhia, tupu vevefenda. Mahi, Ombimbiliya ilongesa okuti vokuankhia velele. Tupu ilongesa okuti tuna okufenda vala Jeova Huku yotyotyili, Omupakeko wetu Utuavela atyiho.—Revelação [Apocalipse] 4:11.

19. Okunoñgonoka otyili konthele ya vana vankhia, tyitukuatesako okunoñgonoka elongeso patyi lio Mbimbiliya?

¹⁹ Okunoñgonoka otyili konthele ya vana vokuankhia, matyikuamena opo wahayondyue nounkhembi wonongeleya. Tupu, matyikukuatesako okunoñgonoka omalongeso omakuavo Ombimbiliya. Ngo ngeleka, tuanoñgonoka okuti ovanthu vokuankhia kavaile kouye omukuavo wahamoneka. Moluotyo, omulao womuenyo wahapu mouye omupe pano pohi, una esilivilo liotyotyili.

20. Epulo patyi malikakumbululwa mokapitulu makalandulako?

²⁰ Kohale, Jobe omulume umue omuviuki walingile epulo eli: ‘Inkha omunthu ankhia, okuti upondola okukala vali nomuenyo?’ (Jó 14:14) Omunthu wokualangalapo mononkhia wehena omuenyo, okuti upondola okukondolwa komuenyo? Etyi Ombimbiliya ilongesa konthele yotyo, tyitulisa unene omutima, ngetyi okapitulu makalandulako makakalekesa.